Inicijativa ‘Hrvatska može bolje’ traži smjenu ministra Šustara: Tko se krije iza svega?

Inicijativa “Hrvatska može bolje” zatražila je u ponedjeljak smjenu ministra znanosti, obrazovanja i sporta Predraga Šustara ako ne promijeni svoju politiku prema cjelovitoj kurikularnoj reformi, te pozvala građane na prosvjede podrške reformi koji su zakazani za 1. lipnja.

Nikola Baketa iz inicijative “Hrvatska može bolje” ustvrdio je na konferenciji za novinare da su ekspertna radna skupina i svi koji su bili uključeni u reformu svoju stručnost, iskustvo, znanja i vještine stavili na raspolaganje da se oblikuje školstvo koje će odgovarati zahtjevima budućnosti, a zauzvrat su doživjeli političke napade i pritiske.

“Tražimo da Hrvatski sabor donese rezoluciju kojom se obrazovanje i reformu obrazovanja proglašava prioritetom. Pozivamo na političku odgovornost ministra obrazovanja, znanosti i sporta Predraga Šustara i tražimo njegovu ostavku. Pozivamo i saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu da preispita svoju odluku o dodavanju stručnjaka u ekspertnu radnu skupinu zbog nedefiniranog načina i zaobilaženja procedure”, rekao je Baketa.

Članica inicijative Eli Pijaca Plavšić ističe da je obrazovanje pitanje budućnosti, te da će se kroz simultane prosvjede na Međunarodni dan roditelja osim u Hrvatskoj prosvjedovati u Londonu, a prosvjedi su najavljeni i u Bruxellesu, Berlinu i Šangaju. Naglasila je da se oko ideje “Sretna škola u kojoj rastu sretna djeca” okuplja sve više građana, rekavši da na prosvjedu u Zagrebu očekuje bar 10.000 ljudi, iako su neki mediji već najavili mnogo veći broj.

“Struka ispred politike”

Inicijativa sa sloganom “Struka ispred politike” okuplja učiteljice i učitelje, oko 200 udruga, brojne sindikate i sve veći broj građana, rečeno je na konferenciji. Pijaca Plavšić naglašava kako je reforma bila otvorena za sve zainteresirane, a najvažniji kriterij bila je transparentnost, no političkim uplitanjem dovodi se u pitanje provedba još jedne važne reforme.

Članica stručne radne skupine za likovnu kulturu Ida Lohar ocijenila je da je obrazovna reforma hrvatski javni interes koji su prepoznali građani, pa je stoga mora prepoznati i politika. Rekla je da su dokumenti svima dostupni i pozvala građane da ih pročitaju i uključe se u raspravu.

Reforma se ne provodi za jedan dan, nego je to dugogodišnji proces koji je podložan promjenama, a cilj je da se dogode temeljne i strukturne promijene. “Da bismo nastavili s radom potrebna je operativna podrška Vlade i Ministarstva, a kada se uključuju novi ljudi želimo da to bude transparentno kroz javni poziv”, rekla je.

Članovi inicijative pozvali su građane da prije prosvjeda podrže cjelovitu kurikularnu reformu slanjem poruka Vladi, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu te saborskim zastupnicima, “neka shvate da je obrazovanje najvrjednija investicija”.

Organizacije civilnog društva okupljene u inicijativu “Hrvatska može bolje” pozivaju građane da u srijedu, 1. lipnja, u 18 sati “jasno i glasno kažu da je obrazovanje prioritet hrvatskog društva”, a prosvjedi su najavljeni u 12 hrvatskih gradova.

Podsjetimo, službeno su se kao oganizatori Facebook inicijative “Hrvatska može bolje”, koja građane na sve moguće načine pokušava izvući na ulice, deklarirale udruge članice GOOD koordinacije: RODA, Forum za slobodu odgoja, Centar za mirovne studije, GONG, Hrvatsko debatno društvo i Udruga roditelja Korak po korak. Stoga, provjerimo koliko su neke od njih izgubile, tj. s koliko su novaca poreznih obveznika financirane od strane prethodne Vlade.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ministrice Vesne Pusić krajem 2014. godine tako je dodijelilo financijsku podršku organizacijama civilnog društva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Nisu škrtarili tako da su Centar za mirovne studije i Gong dobili 250.000,00 kuna, Documenta – centar za suočavanje s prošlošću 248.992,80 kuna, te B.aB.e. 243.821,84 kuna. Radi se o udrugama koje su različite isto onoliko koliko su i povezane, odnosno, isto onoliko međusobno surađuju.

Čim je nova Vlast stupila na snagu u siječnju su aktivisti Platforme 112 krenuli u prosvjede protiv ministara, jer su znali da će više neće raspolagati istim financijama kao dotada. Optužili su tada još budućeg ministra Hasanbegovića da nije dobar kandidat zbog svojih stavova. Inače, Platformu 112 čine udruge: B.a.B.e., Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), Centar za LGBT ravnopravnost, Centar za mirovne studije (CMS), Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG, Kuća ljudskih prava, Pravo na grad, Srpski demokratski forum, Transparency International Hrvatska, Udruga za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama – Sjaj, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Udruga za promicanje inkluzije, Udruga za promicanje istih mogućnosti, Udruga roditelja djece s posebnim potrebama “Put u život – PUŽ”, Udruga za samozastupanje, Zbor istraživačkih novinara, Zelena akcija.

Poznato je da su parapolitičke udruge bliske SDP-u, poput GONG-a, Documente, CMS-a, CESI-ja okupljene u Platformi 112, bez ikakvih kriterija u prošloj godini dobile više od 1,2 milijarde kuna na razne načine (650 milijuna iz proračuna i još otprilike toliko iz županijskih, općinskih i gradskih blagajni).

GONG je prema vlastitom financijskom izvješću za 2013. godinu, za plaće potrošio 2.878.799 kn, a za ostale troškove 4.764,591, ukupno 7.643.000 kuna. Inače, prihodi od članarina GONG-u su donijeli punih 1.550 kn, a od donacija građana „čak“ 10.871.kn.

Prihodi od ugovorenih donacija iznosili su 3.218.394 kn.Od stranih donatotra ističu se Open Society Foundations Georga Sorosa, potom Balkan Trust for Democracy, te veleposlanstvo Velike Britanije. Od domaćih posebno me impresionira Grad Pazin kome je GONG nositelj projekta „Pazin, proračun!“. S partnerima, Gradom Pazinom i Društvom “Naša Djeca” Pazin, cilj GONG-a je da se u projekt donošenja gradskog proračuna aktivnije uključe građani. Valjda zato u tome i sudjeluje Društvo „Naša Djeca“.

Skraćenica naziva „GONG“ je „Građani organizirano nadziru glasanje“, međutim, na zadnjim izborima za predsjednicu republike GONG je imao 15 promatrača, a primjerice udruga „U ime obitelji“ 682.

Slučaj Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva još je jedna u nizu javnih institucija preko koje nevladine udruge i Platforma 112 izvlače novce iz državnog proračuna. Prozivaju se vodećom javnom institucijom za ” suradnju, povezivanje i financiranje organizacija civilnoga društva u Republici Hrvatskoj”, a ove godine, nakon što im je iznos smanjen za 20 milijuna kuna, odmah su predsjednica Željka Leljak Gracin i drugi članovi iz reda civilnog društva najavili svoje ostavke.

Tada je zamjenik ministrice naveo da će Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva imati na raspolaganju cca. 17 milijuna kuna u 2016. godini, zajedno s 11,8 milijuna kuna koje nisu potrošene prošle godine. Povećat će se iznosi za socijalnu i humanitarnu djelatnost.

Dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji, gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno komentirala je Nacionalnu zakladu i rekla da je ravnateljica Plavša-Matić na toj poziciji već 15 godina, tri mandata po pet godina, od osnutka Zaklade, a zadnjih 10 godina 3 člana upravnog odbora su ista – Boris Hajoš, Vesna Vašiček i Jasmina Božić.

Zaklada nema jasnoću u prioritetima pa tako dodijeli 450 000 kuna udruzi slijepih, a ona isti taj iznos Centru za mirovne studije, pa onda udruzi roditelja s djecom oboljelom od autizma i onda isti iznos dodijeli Documenti, rekla je dr. Markić.

“Davala su se sredstva onim udrugama koje bi osigurale buduće birače za stranke koje su na vlasti. To je suprotno transparentnosti te dokumentima i načelima Europske unije”, istaknula je dr. Markić.

“Godine 2013. Nacionalna zaklada odredila je ad hoc sredstva (45 tisuća kuna) kampanji protiv referenduma o braku i to bez odobrenja upravnog odbora”, podsjetila je dr. Markić, a njena udruga aplicirala je za sredstva i nije ih dobila.

Mali, ali glasni

Udruga Roda (Roditelji u akciji) 2013. godine dobila je od Ministarstva socijalne politike i mladih, za projekte usmjerene podršci obitelji, za svoj projekt Budi Tata 38.000 kuna. Od grada Zagreba je 2014. godine Roda dobila 25.000 kuna (10.000 za Iz Rodina kljuna – savjeti i informacije, te 15.000 za Rodine RODAonice). Podsjećamo, ista udruga poznata je, između ostalog, i po tome što zagovara surogatstvo.

Udruga roditelja Korak po korak, tako je isto 2013. od Ministarstva socijalne politike i mladih za svoj program Škola otvoren roditeljima dobila 25.000 kuna, a istu je svotu dobio i Forum za slobodu govora za projekt Možemo to riješiti – podršku roditeljima u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Pri sufinanciranju programa i pojekata pvenecije neprihvatljivog ponašanja djece i mladeži, Hrvatsko debatno društvo je za projekt Usudi se misliti dobilo 25.000 kuna, a od Grada Zagreba je 2014. za projekt Usudi se oduprijeti dobilo 15.000 kuna.

Kad je Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) 2015. godine dijelio prostore u vlasništvu države udrugama, Hrvatsko debatno društvo iz Zagreba dobilo je poslovni prostor u Ulici Pavla Hatza 22 (29,23 m2), a zagrebačkoj Udruzi roditelja Korak po korak dodijeljen je prostor u Zvonimirovoj ulici 21 (33 m2).

Inače, takvih “sitnih” dodijeljenih sredstava kakve smo naveli gore, udruge su dobile u većem broju i teško ih je sve pobrojati, jer se obično javljaju na sve moguće natječaje i posvećuju mnogo vremena osmišljavanju projekata.