Sprema li se i u Hrvatskoj zakon o surogatstvu – iznajmljivanju maternice?

Suprotno medijskim interpretacijam  – vezano za surogatstvo postoje pitanja koja su povezana s mnogim medicinskim, biološkim, psihološkim, sociološkim, pravnim, i etičkim dvojbama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je zapravo majka novoga djeteta? Što ako žena koja je iznajmila maternicu nakon nekoliko mjeseci odluči abortirati? Što ako želi zadržati dijete kao svoje? Za vrijeme trudnoće surogat majka se ne bi trebala radovati djetetu koje nosi, već bi prema njemu trebala osjećajno distancirati. Zar se to neće negativno odraziti na dijete? Što ako nakon rođenja ni surogat majka ni osobe koje su ”naručitelji” ne žele dijete koje je npr. bolesno ili ne ispunjava neka druga njihova očekivanja ili uvjete?

Što je sa djetetom – ono ima pravo i na oca i na majku, ima pravo poznavati svoje roditelje, zašto bi društvo namjerno pomagalo dolazak na svijet djece koja neće poznavati svog oca i svoju majku? Što pokazuju istraživanja djece začete smjemenom nepoznatih “donatora”? Kakav će biti stvarni učinak na djecu? Želimo li da se na takav način omogućuje dobivanje djece homoseksulanim parovima ili muškarcima ili ženama koje žele dobiti dijete bez da imaju odnos s djetetovom majkom ili ocem? Što je sa djecom koju će se začeti sjemenom istog donatora – polubraćom i polusestrama koji ne znaju da su krvni srodnici?

Surogatstvo u hrvatskim medijima

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Pravi dokaz majčinske ljubavi: Ova baka je rodila svoje unuke” naslov je članka o”idiličnoj” obiteljskoj atmosferi gdje 24sata.hr donosi priču o 53-godišnjoj Amerikanki Susie Kozisek koja se ponudila svojoj kćeri i zetu da bude surogat majka unucima.

37-godišnja Tara Sawyer iz Engleske je za Daily Mail izjavila da joj je surogatstvo postalo kao ovisnost. Ona je posvojena kao dijete, a sada se usmjerila na surogat majčinstvo i rađa djecu parovima koji ih ne mogu imati biološkim putem. Rodila je dijete i paru koji živi u istospolnoj zajednici, a kojem je čak donirala jajne stanice, navodi klokanica.hr.

Ima i drugačijih primjera. U jednom se slučaju par rastao tijekom trudnoće žene koja je iznajmila svoju maternicu, a dijete je na kraju prepušteno baki. Ima primjera koji dolaze iz Indije, odakle djeca nisu bila “isporučena” naručiteljima jer su im tamošnje vlasti odbile izdati putne listove za djecu. Tu je i tajlandska surogat-majka kojoj je par odbio uzeti dječaka s Down-sindromom iako je rodila blizance, a još uvijek odi bitku da joj se vrati i djevojčica jer je biološki otac registrirani seksualni zlostavljač.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zvuči čudno zar ne? Ali to je tek dio priče…

Što je surogatstvo?

Surogatstvo ili kako u Hrvatskoj pobornici “naručivanja” djece vole tepati – “surogat- majčinstvo” je  situacija u  kojoj  žena u svom tijelu nosi i rađa dijete za nekog drugog To može biti homoseksualni par koji želi dijete, a ne mogu ga dobiti zbog svog životnog stila ili muškarac ili žena koji žele “svoje” dijete, a ne žele ga dobiti sa djetetovim ocem ili majkom, to može biti bračni par koji ne može imati djece, jer žena ne može ostati trudna ili iznijeti trudnoću ili jednostavno ne želi biti trudna, jer za to nema vremena ili ne želi podnositi trudnoću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Načini na koje je dijete začeto jednako su brojni kao gore navedene varijante odnosa žene koja nosi dijete i onih koji ga “naručuju”. Dijete se začinje in vitro i  onda “prebacuje” u maternicu žene koja se obvezala nositi ga devet mjeseci. U nekim okolnostima je žena koja iznajmljuje maternicu i majka tog djeteteta – ono nastaje spajanjem njezine jajne stanice i spermija muškarca koji je homoseksualac ili želi dijete bez veze sa njegovom majkom , u drugim je majka nepoznata donatorica, a otac “naručitelj” djeteta, u trećima je naručiteljica djeteta poznata i ona daje svoju jajnu stanicu, ali ne želi imati odnos sa ocem djeteta – pa je nepoznat otac ili se radi o slučaju koji je najrijeđi, a o kojem će mediji najviše pisati – da su poznati i otac i majka, oni daju svoje gamete kako bi začeli dijete koje će tijekom devet mjeseci nositi neka druga žena i onda ga njima “vratiti”.

Koje zemlje dopuštaju, a koje zabranjuju surogatstvo?

U Hrvatskoj je surogatsvo zabranjeno, kao i  u  Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Švicarskoj, Austriji, Norveškoj, Švedskoj, Islandu, Estoniji, Turskoj, Pakistanu, Kini, Japanu i nekim državama SAD-a, navodi na svojim stranicama Udruga osoba s problemom neplodnosti Beta.

Češka je primjer gdje je surogat majčinstvo zabranjeno osim u slučaju onkoloških pacijentica kada je dopušteno na teret države. U Srbiji je čak najavljen prijedlog zakona u kojem će se surogatstvo dozvoliti zakonom, a aktualna ga vlast “gura” i u Hrvatskoj. Ozakonjivanje surogatstva je usko vezano za napore homoseksualnih lobija da izjednače homoseksualnu vezu i brak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bez podataka o broju oboljelih žena koje bi trebale “pomoć” surogatstva

“U Udruzi osoba sa problemom neplodnosti Beta svakodnevno smo svjedoci kako je problem neplodnosti u stalnom porastu i učestaliji je nego ikad prije. Također smo svjedoci i sve većeg broja mladih žena oboljelih od različitih vrsta karcinoma, što kao svoj rezultat ima sve veći broj parova koji ne mogu ostvariti tako željeno roditeljstvo. U zadnjih petnaestak godina povećao se broj žena koje rađaju iza 35. godine života za otprilike 40 posto te se usporedno s porastom životne dobi povećava rizik ne samo za reprodukcijsko zdravlje žene, već i raste opasnost za zloćudne bolesti”, kaže Nada Peratović, predsjednica Udruge osoba s problemom neplodnosti Beta, koja je jedna od udruga u Hrvatskoj koja se javno zalaže za mogućnost ostvarivanja roditeljstva uz pomoć surogat majčinstva, navodi klokanica.hr.

Poručuje da s obzirom na upite koje dobivaju, najviše od osoba koje su zainteresirane za surogat majčinstvo, smatra ”da je krajnje vrijeme da hrvatsko zakonodavstvo ozbiljno promisli o mogućnosti ukidanja zabrane surogatstva tj. izmjeni članka 31. Zakona o pomognutoj oplodnji”. U udruzi Beta dopustili bi surogatstvo u slučajevima kad je neplodnost posljedica zloćudni karcinoma, genetskog defekta, nesretnih okolnosti koji su doveli do prestanka ili oslabljene funkcije maternice ili drugih zdravstvenih problema zbog kojih sama trudnoća može biti opasna za pacijenticu.

Udruga ”Roda”  surogatstvo smatra etički  neupitnim

Prema radu Dijane Hrstić i Zrinke Kirin s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ”u udruzi ‘Roda’ smatraju da je surogatstvo jednakovrijedna i jednako etički neupitna metoda medicinske pomoći pri oplodnji kao sve ostale u širokoj primjeni, ukoliko se institut ne zlupotrijebi. No rizik zlouporabe bi, uz dobru pravnu regulaciju, trebao biti prihvatljiv”. U udruzi još dodaju kako je ”svaka pomoć građanima pri ostvarenju reproduktivnog prava potrebna i obaveza je države takvu pomoć osigurati”.

Udruga Roda, uz to što se zalaže za ozakonjenje surogatstva, protivi se ograničenjima na “medicinski potpomognutoj oplodnji” poput  zamrzavanja zametaka i oplodnje više od tri jajne stanice kojima se u Hrvatskoj štiti dignitet začetog djeteta.

Hoće li u Hrvatskoj surogatstvo biti ozakonjeno?

Europa je još uvijek daleko od dopuštanja surogatstva.  Prošle se godine u Francuskoj prosvjedovalo, te se surogatstvo izjednačilo s modernim ropstvom i internetskom prodajom djece. Za većinu europskih zemalja surogatstvo je neprihvatljivo.

U Hrvatskoj se o tome rijetko govori, pogotovo na akademskoj ili društvenopolitičkoj razini, no to ne znači da neće biti lobiranja za promjenu zakona. Kako smo već naveli, liberalne udruge poput Rode koja se, na primjer, bez suglsnosti svojih članova i članica, pridružila Platformi 112 i lobirala protiv referenduma o braku kao zajednici žene i muškarca, navode kako im se javljaju “brojni građani” koji imaju problema s neplodnosti, kako njihov broj raste, a ukazuju i na to da postoje žene oboljele od karcinoma, te parovi koji zbog toga ne mogu imati djecu. Baš zbog toga postoji mogućnost da se ta tema ubrzo otvori i da postanemo zemlja kojaće pokušati uvesti ovu moralno dvojbenu praksu.

Koliko  košta iznajmljivanje maternice?

U Ukrajini cijena ide od 25 do 30 tisuća eura, u Kanadi, surogat majka ne smije naplatiti ustupanje svoje maternice, ali ima pravo na “pokrivanje”troškova koji se kreću od 40 do 50 tisuću dolara. Cijena aranžmana u Rusiji je 42 tisuće eura, a dozvoljeno je i u šest američkih država i košta od 80 do 170 tisuća dolara.

Surogatstvo kao ”legalna prodaja djece”?

Dokumentarac “Breeders: A Sub-Class of Women”, producentice Jennifer Lahl, inače osnivačice i predsjednice centra za bioetičku kulturu, pokazuje surogatstvo kao svođenje žene na “stroj za rađanje” skrečući pažnju na zlouporabu surogatstva te se navodi da se tu radi o legalnoj prodaji djece pri čemu bogati i dobrostojeći parovi uglavnom iskorištavaju siromašne žene koje nose djecu za njih.

Kvazi istraživanja kojim vas varaju

U pokušaju da se skrene pažnja sa činjenice da se u surogatstvu  ženu koja nosi dijete ili koja je, još gore, i majka tog djeteta, tretira kao stroj ili robu te ona nema mogućnosti zadržati svoje ili tuđe dijete s  kojim je povezana na poseban način ka o i činjenice da se surogatstvom namjerno donosi na svijet dijete koje u većini slučaeva ne zna tko mu je majka ili tko mu je otac i nema odnos sa ženom u čijem je tijelu raslo devet mjeseci te druga  etička pitanja ovakvog oblika majčinstva, te pravne problematike koju ono nosi sa sobom, pojavljivala su se i razna ”istraživanja” koja bi vas trebala uvjeriti kako je surogatstvo odlično.

”Prema rezultatima istraživanja, trećina surogat majki su krvne srodnice ili dobre prijateljice majke primaoca. Svi vidovi roditeljstva, kao što su kvalitete roditelja, emotivna povezanost, toplina i odgovornost majke prema djetetu – bili su u istraživanjima bolje ocjenjeni kod surogat obitelji nego kod prirodnih. Djeca iz surogat obitelji ne pokazuju razlike u ponašanju, temperamentu, općoj aktivnosti, prilagodljivosti novim situacijama i predvidljivosti reakcija u odnosu na djecu iz prirodnih obitelji”, navodi se u jednom takvom istraživanju objavljenom na yunama.com.

Pitanje s kojim ćemo se vjerojatno skoro suočiti je  hoćemo li , kao društvo, štiti prava djece i siromašnih žena ili nećemo?

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.