Premijer Zoran Milanović najavio je danas da će vjerojatno još ove godine zajedno s rebalansom proračuna biti usvojene izmjene Zakona o porezu na dohodak, koje bi trebale rezultirati povećanjem plaća.
Milanović je na konferenciji za novinare rekao da su izmjene poreza na dohodak usmjerene k povećanju konkurentnosti i potrošnji, a uvjeren je da će mnogi poslodavci iskoristiti mogućnost i povećati plaće svojim zaposlenicima.
Kako je ranije najavljivano, Vlada je predvidjela povećanje osobnog odbitka sa sadašnjih 2.200 na 2.600 kuna. Predviđena je i promjena poreznih razreda, pa će se tako najvišom stopom od 40 posto oporezivati plaće koje neto iznose više od 13.200 kuna, umjesto sadašnjih 8.800 kuna.
Milanović: BDP nam je bio dominantno baziran na građevini koja stagnira
“Konkretni razlozi za promjene su povećanje plaća za skoro milijun radnika, povećanje raspoloživog dohotka za značajan broj ljudi, to su očekivana pozitivna kretanja u gospodarstvu kroz povećanje ukupne potrošnje koja čini više od 60 posto BDP-a”, rekao je Milanović. Dodao je kako je to pokušaj da se udahne malo kisika segmentu potrošnje koji je značajan u BDP-u, kao i u svim zemljama EU-a, i da se izađe iz stagnacije u koju smo ušli jer nam je BDP bio dominatno baziran na građevini koja i dalje stagnira.
“Teško je očekivati da se oporavi na razinu prije 10 godina jer smo izgradili autoceste i puno nekretnina, stanova i tu postoje granice, takva vrsta ulaganja u Hrvatskoj više neće biti moguća, to ima svoj limit, a osobna potrošnja nema i to će u godinama pred nama biti jedan od značajnijih generatora”, istaknuo je Milanović.
Premijer je rekao kako, gledajući i uspoređujući se okružjem u kojem živimo, kao što su Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, nemaju najvišu poreznu stopu te da stopu od 40 ili više posto imaju bogate države koje je primjenjuju na puno višoj razini dohotka. “Iz tih činjenica možemo nešto zaključiti, što radimo i da nešto poduzmemo”, rekao je Milanović.
Vlada smanjuje broj ureda državne uprave s 20 na pet
Vlada je s današnje sjednice uputila Hrvatskom saboru prijedlog izmjena Zakona o sustavu državne uprave, po kojem bi se umjesto sadašnjih 20 ureda državne uprave po županijama ustrojilo ukupno pet ureda državne uprave.
Prema prijedlogu, osnovat će se uredi državne uprave za Dalmaciju, Slavoniju i Baranju, Središnju Hrvatsku, Sjeverozapadnu Hrvatsku, te za Istru, Hrvatsko primorje, Gorski kotar i Liku.
Ured državne uprave za Dalmaciju obuhvatit će područje Splitsko-dalmatinske županije, Šibensko-kninske županije, Zadarske županije i Dubrovačko-neretvanske županije (857 743 stanovnika); Ured državne uprave za Slavoniju i Baranju područje Osječko-baranjske županije, Vukovarsko-srijemske županije, Brodsko-posavske županije, Virovitičko-podravske županije i Požeško-slavonske županije (806 192 stanovnika); Ured državne uprave za Središnju Hrvatsku područje Zagrebačke županije, Karlovačke županije, Krapinsko-zagorske županije i Sisačko-moslavačke županije (752 482 stanovnika); Ured državne uprave za Istru, Hrvatsko primorje, Gorski kotar i Liku područje Istarske županije, Primorsko-goranske županije i Ličko-senjske županije (555 585 stanovnika), a Ured državne uprave za Sjeverozapadnu Hrvatsku područje Varaždinske županije, Koprivničko-križevačke županije, Bjelovarsko-bilogorske županije i Međimurske županije (525 785 stanovnika).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
