Mladen Bajić omogućio tužiteljstvu BiH pristup arhivama Republike Hrvatske i podizanje optužnica protiv časnika HV-a

Umirovljeni general Pavao Miljavac, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora (HGZ), udruge koja okuplja oko 70 umirovljenih hrvatskih generala i admirala, iznio je zabrinutost visokih časnika Hrvatske vojske navodnim najavama optužnica sa sudova iz Bosne i Hercegovine zbog, navodnih ratnih zločina 90-ih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Suradnja na temelju “Bajićevog protokola”

Time je podsjetio na suradnju DORH-a i Tužiteljstva BiH koja se odvija na osnovi Protokola potpisanog u Sarajevu 3. lipnja 2013. godine. Naime, tadašnji glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Mladen Bajić i Glavni tužitelj tužiteljstva Bosne i Hercegovine Goran Salihović su 3. lipnja 2013. u Sarajevu potpisali Protokol između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.

Kako je DORH tada naveo, zaključen je “radi učinkovitijeg istraživanja, dokazivanja i procesuiranja osoba za koje postoje osnove sumnje da su počinile kaznena djela protiv ratnog i humanitarnog prava u zemlji u kojoj se ti počinitelji nalaze i onemogućavanja izbjegavanja kaznene odgovornosti zlouporabom instituta zabrane izručenja vlastitih državljana”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

HV je u oslobodilačkim akcijama tijekom rata u Hrvatskoj i BiH ratovala temeljem međunarodnih dogovora i konvencija

Miljavac je najave optužnica nazvao – “mini Haagom”. “Pojavili su se problemi i mi ćemo se tu ozbiljno uključiti, jer smatramo nedopustivim da se nakon oslobađajućih presuda međunarodnog suda u Den Haagu, neke visoke časnike Hrvatske vojske poziva iz Sarajeva kako bi bili svjedoci na tim sudovima”, rekao je Miljavac.

Nije govorio o imenima nego je dodao da postoje informacije kako su neki i optuženi za ratne zločine. Miljavac je podsjetio kako je Hrvatska vojska u oslobodilačkim akcijama tijekom rata u Hrvatskoj i BiH ratovala tamo temeljem međunarodnih dogovora i konvencija između Republike Hrvatske i BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istaknuo je da po međunarodnim konvencijama smije se ući u teritorij susjedne države do 60 kilometara ako ste s tog teritorija napadnuti ili procijenite da vam s tog teritorija prijeti ratna ugroza. Jedino što se ne smije jest ostati trajno ili uspostavljati vlast.

O istome je pisao Maxportal, koji navodi da postoji velik broj predmeta u kojem BiH zapravo optužuje pripadnike oružanoga sukoba s hrvatske strane za ratne zločine, zločine protiv civilnog stanovništva.

Spominju i da su nakon podizanja optužnice protiv generala Gotovine, Markača i Čermaka podnesene mnoge tužbe iseljenih Srba koje su tražile naknadu štete koja im je nanesena “udruženim zločinačkim pothvatom” koji je realiziran akcijom Oluja. Međutim, u Haagu su generali Gotovina, Markač i Čermak oslobođeni, Oluja nije proglašena zločinačkim pothvatom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pravi razmjer “udruženog zločinačkog pothvata” zapravo će tek postati jasan kada se dozna broj kaznenih predmeta u kojima se kazneno goni sudionike ratnih sukoba s hrvatske strane, uključujući one iz redova HVO-a, te pripadnike oružanih snaga policije, sigurnosnih i obavještajnih službi RH, pa i članova političkih struktura i članova tijela vlasti.

Tako se zapravo optužbama za sudjelovanje pripadnika HV-a u “udruženom zločinačkom pothvatu” pokušava osporiti legitimnost boravka pripadnika HV na području BiH, te bi argumenti koji govore da su Alija Izetbegović i dr. Franjo Tuđman prvu suradnju na obrani dogovorili početkom 1992. godine, pa zatim 1994. i konačno 1995. Splitskim sporazumom, pali u sasvim drugi plan.

O Hrvatskoj bi se stvorila slika da je u trenutku kad pripadnici hrvatskih snaga ulaze na teritorij BiH postala agresor, te bi se zanemarila činjenica da se hrvatski teritorij nije mogao drugačije obraniti, kao i to da je napad na Hrvatsku kontinuirano vođen s teritorija BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.