Foto: Thinkstock

Premijer Andrej Plenković najavio je 25. 11. 2016. da će “Vlada Republike Hrvatske, odnosno ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, što skorije pokrenuti postupak ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatije kao Istanbulska konvencija, u Hrvatskom saboru”.

Što je Istanbulska konvencija?

Istanbulska konvencija je međunarodni ugovor donesen u okviru Vijeća Europe kao “sveobuhvatni pravni okvir” za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, s ciljem da se žrtvama nasilja omogući ista razina zaštite u svim europskim državama. Konvencija sadrži mnoge poželjne odredbe o pružanju pomoći žrtvama nasilja, kao što su odredbe o skloništima, pružanju pravne pomoći i potpore žrtvama nasilja te o nalogu za udaljenje ili zabranu pristupa žrtvi. Međutim, imajući na umu da je većina odredbi već unesena u nacionalna zakonodavstva velikog broja europskih država, uključujući i Republiku Hrvatsku, te da se dodatne poželjne odredbe mogu ugraditi u nacionalna zakonodavstva bez ratifikacije, argument da se Konvenciju nužno treba ratificirati je relativno slab.

Istanbulsku konvenciju željela je SDP-ova Vlada Zorana Milanovića

SDP-ova Vlada Zorana Milanovića započela je proces pristupanja Istanbulskoj konvenciji, kada je 20. 12. 2012. donijela odluku o potpisivanju Konvencije, što je prvi korak k ratifikaciji, koju sad najavljuje HDZ-ov premijer Andrej Plenković.

Istanbulska konvencija nameće rodnu ideologiju

Osim obveze pravnog usklađivanja, za države koje su ratificirale Istanbulsku konvenciju postoji obveza da potpuno promjene društvenu svijest o problemima koji čine predmet Konvencije (čl. 12. 1.) – o nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju, čime se zadire u sustav formalnog i neformalnog obrazovanja, sredstva javnog priopćavanja i javnog djelovanja pojedine države. Ta je obveza problematična s obzirom da Istanbulska konvencija sadrži definiciju pojma „rod“, koja bi nakon ratifikacije postala pravno obvezujuća za Hrvatsku, i tumači nasilje kao “rodno utemeljeno”. Prema Konvenciji (čl. 3. c): „’rod’ označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce.” Takva definicija unosi dihotomiju između čovjekova spola kao spola i društvene dimenzije spola, nazivajući je “rodom”, jer pretpostavlja da su spol i njegova društvena dimenzija dvije odvojene i nepovezane stvarnosti, za što nema utemeljenja u realnosti ni u znanosti, već proizlazi iz ideologije – rodne ideologije.

Kada bi navedena odredba definicije “roda” postala obvezujuća, ona bi dovela do sljedećih posljedica:

1. Unošenje znanstveno nepotvrđenih teza (rodne ideologije) u obrazovni sustav izmjenom kurikula,
2. Ograničavanje primarne uloge roditelja u odgoju i odlučivanju o obrazovanju vlastite djece, u skladu s vlastitim vjerskim i drugim uvjerenjima,
3. Ugroženost slobode vjeroispovijedi zbog netrpeljivosti prema vjerskim zajednicama, izazvane naukom koji se razlikuje od rodne ideologije
4. Pojava kampanja i programa koji za cilj imaju podizanje svijesti o “rodu”, odnosno promicanje rodne ideologije u neformalnim obrazovnim okruženjima, sportskim i kulturnim okruženjima, okruženjima za slobodno vrijeme te u medijima.

HDZ je prije parlamentarnih izbora tvrdio da se protivi nametanju rodne ideologije

U ovom kratkom videu od 3 minute je jednostavno objašnjeno što je to rodna ideologija (pritisnite CC za prijevod):

HDZ se neposredno prije Parlamentarnih izbora 2016. očitovao da se protivi “nametanju bilo kakve, pa i rodne ideologije” i time tražio potporu birača.

 

Izvor: narod.hr