(FOTO) Šuma Lug kod Bjelovara – mjesto organiziranih komunističkih smaknuća

Na spomeničkom području šume Lug u Bjelovaru, u organizaciji Bjelovarsko-bilogorske županije, Odbora za obilježavanje spomena prešućivanim hrvatskim žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća s područja BBŽ, grada Bjelovara i Matice hrvatska – ogranak Bjelovar, obilježen je spomen na hrvatske žrtve komunizma nakon završetka rata, 1945. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na ovom spomeničkom području pokopano je 228 kostura žrtava poraća ubijenih bez suđenja, svjedoka ili prava na obranu na gubilištu Lug iskopanih 1992. godine iz 7 grobnih jama te 65 kostura žrtava iz šume Trnovka iskopanih iz 3 grobne jame, ukupno 293 kostura Hrvata.

U lipnju 2006. godine u spomen prostoru Lug završena je zajednička grobnica i time osigurano trajno počivalište žrtvama čiji su posmrtni ostaci položeni u grobnicu 28. lipnja 2006. godine.

Na području Bjelovarsko bilogorske županije utvrđeno je 72 gubilišta na kojima su komunističke vlasti ubijale ratne zarobljenike koji su se predali ili civile prema nasumičnom izboru.U samom Bjelovaru, koji je bio stjecište kolona Križnog puta, utvrđeno je 10 lokacija na kojima su organizirana masovna smaknuća, među njima i šuma Lug.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ogranak Matice hrvatske u Bjelovaru izdao je u svibnju 2015. knjigu „Jugoslavensko nasilje i prešućivane žrtve 2. svjetskog rata i poraća s područja današnje bjelovarsko bilogorske županije“, a koju su priredili Zdravko Ivković, dipl.ecc. Josip Vusić, prof. i Anita Blažeković, prof. U knjizi su na gotovo 1000 stranica navedeni osobni podaci preko šest i pol tisuća žrtava rata i poraća Bjelovarsko bilogorske županije kao i brojna potresna svjedočanstva.

Blažeković: Zločini nisu bili slučajni – sustavno su ih provodili Titovi vojnici, OZNA, UDBA i KNOJ

Na komemoraciji gostima su se obratili Predsjednica ogranka Matice hrvatske Bjelovar Anita Blažeković koja je navela kako je od 2. Svjetskog rata i najvećeg stradanja Hrvata u povijesti prošlo već 70 godina i da to razdoblje možemo podijeliti na 45 godina brutalnog prešućivanja zločina za vrijeme komunističkog režima te na 25 godina priličnog zanemarivanja u demokratskoj Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Zločini nisu bili slučajni, oni su bili sustavno planirani i provođeni zahvaljujući Titovim vojnicima, zahvaljujući OZNI UDBI, KNOJU. Stradali su brojni pojedinci, obitelji, skupine. Stradao je naš poduzetnički sloj, stradala je inteligencija, nebrojeno mnoštvo radničkog i seljačkog svijeta i nama i dan danas nedostaju i njihova znanja, i vještine i njihove sposobnosti, njihov dinamizam i domoljublje kao jedna divna energija i pokretač svakoga naroda. Njihov nestanak omogućio je da se u Hrvatskoj na dugo vremensko razdoblje usidri i nerad i neznanje i nesposobnost. Trebati će još dosta vremena da Hrvatska postane slobodna i da se oslobodi laži, sakrivanja i opravdavanja ovih zločina”, pojasnila je.

Matičić: Lipanj je najljepši mjesec u ovom kraju ali je to i mjesec sjećanja na žrtve komunizma

Nazočnima se obratio i predsjednik Udruge Hrvatski domobran Nikola Matičić, koji je naglasio da su ove zločine mogli izvesti samo bolesni umovi ali da je još bolesnije slušati one koji danas ove zločine niječu i umanjuju a ove žrtve automatski proglašavaju krivim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Dokazi su brojni, samo u RH pronađeno je više od 900 grobišta i jama a da nitko od nalogodavaca i počinitelja nije procesuiran. Lipanj je najljepši mjesec u ovom kraju ali je to i mjesec sjećanja na žrtve komunizma. Naša je dužnost pohoditi ovo tiho i sveto mjesto i sjetiti se hrvatskih očeva koji nisu imali sreću promatrati svoju djecu kako rastu i ostvaruju želju koja je i nama u srcu a to je slobodna i neovisnu Hrvatsku”, rekao je te dodao kako su prije 70 godina ovdje baš u ovo vrijeme odjekivali krici, čula se molitva i vapaj a tlo se natapalo hrvatskom krvi. Ubijeni su ljudi kojima je jedini grijeh bio jer su voljeli crkvu svoj narod i domovinu Šuma Lug i stabla oko nas nijemi su svjedoci njihove boli.

“Ovaj komadić plavoga neba i ova stabla bilo je posljednje što su vidjeli nedužni stradalnici na ovom mjestu. Ne težimo za osvetom ni suđenjem. Već želimo istinu i osudu onih koji su ovo zlo počinili. Bez istine o prošlosti nema niti pravde niti mira u budućnosti. Ne dopustimo da povijesne komunističke laži budu naš putokaz u budućnost. Čuvajmo i poštujmo dostojanstveno ovo mjesto mučeništva i smrti kao svjedočanstvo zla koje se dogodilo ovdje”, rekao je zahvalivši se svima za svaki kilometar koji su prošli da bi se poklonili nevinim žrtvama rata i poraća.

“Obećajmo ovim žrtvama da će uvijek biti u našim mislima i molitvama a dužnost nam je da upoznamo mlađe naraštaje s ovom tužnom i bolnom istinom. Ovaj moj govor završiti ću s rečenicom Nek počivaju mirno u krilu jedine nam majke domovine Hrvatske. Pozdravljam sve nazočne sa našim pozdravom Za Hrvatsku uvijek“, zaključio je.

Okupljenima se obratio i osnivač i predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, aktivan u Hrvatskom nacionalnom etičkom sudištu prof. dr Zvonimir Šeparović koji je među ostalim govorio o invenciji u zlu spominjući komunističke zločine u Hudoj jami koje su komunistički zločinci pokušali prikriti zatvorivši rov s 11 zidova. Vojnike, civile, žene i djecu pustili su umrijeti strašnom smrću bez hrane, vode i zraka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prof. dr Šeparović govorio je o aktivnostima Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta, prisjećajući se zločina na Kočevskom rogu gdje je u organizaciji Sime Dubajića pobijeno 30.000 Hrvata. Prisjetio se i jednog izvršitelja komunističkih zločina na Kočevskom rogu koji je rekao kako se „noćas naubijao“.

„Može čovjek reć da se najeo, napjevao, naradio, našetao sve nešto dobro ali kako se može s užitkom naubijati?“. Odgovorio je da je to naredila partija. Spomenuo je bez imenovanja i osobu na bijelom konju s crvenim šalom za kojeg se navodi da je ubio 120 ljudi, 4 najimućnija Bjelovarčana, mladog gvardijana. Vrijeme je da oni koji su činili zločine pokaju i zatraže oprost te budu makar simbolično kažnjeni.

Esih: Ne dopustimo manipulacije poviješću, žrtvama i ponajmanje nama samima

Prisutnima se obratila i izaslanica Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, Bruna Esih
„Ovo dostojno posljednje počivalište i spomen obilježje za 293 hrvatska mučenika podignuto je 2006. No, mnogima je šuma i danas ostala grob. Ta su mjesta danas tiha i nijema. Ali u proljeće 1945. znamo da nije bilo tako. Jedno od svjedočenja glasi: ‘Pokrivali smo uši jastucima da ne čujemo jezovite krikove i zapomaganja’. To svjedočenje 1992 godine dano je tadašnjoj Komisiji za utvrđivanje žrtava rata i poraća, onoj istoj koja je ukinuta 2000. godine s namjerom ne samo da se zaustavi njezin rad već i takva svjedočanstva kakvih je bilo zaista mnogo i sva su bila jednako bolna i jednako potresna“

Nadalje, izaslanica Predsjednica navela je da „Počinitelji ovih masovnih poslijeratnih egzekucija po šumama su tražili skrovita mjesta kako bi prikrili tragove svoga zločina počinjenog isključivo u ime ideologije komunističkog totalitarnog sustava s kojim se još i danas nisu oprostili niti su ikada za svoj zločin bili kažnjeni. Štoviše takvi kao i njihovi apologeti i danas će bez trunke savjesti, stida ili kajanja upirati u žrtve kao krivce i opravdavati svoja zlodjela zasluženom kaznom koja ih je sustigla po njihovoj ruci ili po njihovom odobrenju. Oni koji se i danas služe takvom retorikom budimo sigurni, isti bi zločin ponovno izvršili. Zlo svoju narav ne mijenja samo pozicije. OZNA Odjeljenje za zaštitu naroda osnovana je na partijsko revolucionarnim temeljima 13. svibnja 1944. i djelovala je kao jedinstvena partizanska vojna i civilna tajna služba a ujedno i kao partijska produžena ruka Josipa Broza Tita, zadužena za izvršenje specijalnih zadataka odnosno egzekucija”, pojasnila je Esih.

Naglasila je kako u vrijeme masovnih i pojedinačnih likvidacija 1945. godine po Bjelovaru i okolici dvije najodgovornije osobe za poslijeratna događanja bili su načelnik OZNE Josip Manolić i načelnik milicije Zdenko Svete.

“Zanimljivo, 1992. godine u vrijeme spomenutih istraživanja u šumi Lug, koje je provodila Komisija za istraživanje žrtava rata i poraća Manolić je bio ravnatelj Ureda za zaštitu ustavnog poretka, a Zdenko Svete šef njegovog kabineta. Nimalo slučajno Manolićev tadašnji zamjenik bio je Zdravko Mustač, posljednji šef jugoslavenske UDBE koja je 46 zamijenila OZNU, a koji se danas nalazi na suđenju u Munchenu zbog sudjelovanja u likvidacijama hrvatskih političkih emigranata”, rekla je te dodala: “Isti Josip Manolić nad kojim nikada nije bila provedena lustracija kao ni nad njegovim poslijeratnim drugovima pa su shodno tome zauzeli spomenute pozicije u samostalnoj RH danas žestoko reagira na spomen lustracije i pokušava unatoč okrvavljenim rukama po bjelovarskim šumama difamirati one koji se za lustraciju zalažu i najavljuju je”.

“Mislimo li i dalje kao država radi prividnog mira u kući štititi zločince i nadalje riskirati nacionalne interese, mislimo li dopuštajući zločincima da medijski istupaju, optužuju i lažno moraliziraju uvijek iznova davati priliku da politiku pomirbe izvrgavaju ruglu, mislimo li ne kažnjavajući njihove zločine prelaziti preko zla koje su počinili na ovakvim mjestima i tako činiti besmislenom žrtvu kojoj se dolazimo pokloniti?”, upitala je dodavši kako to nije država koju smo htjeli i takva sigurno ne smije i neće ostati.

“Ne dopustimo manipulacije poviješću, žrtvama i ponajmanje nama samima. Osudimo stvarno a ne samo deklarativno, svaku vrstu i oblik totalitarizma, izvršitelje totalitarnih ideja i njihove apologete. Istražimo svoju povijest, budimo spremni prihvatiti stvarne činjenice i uvijek spremno i hrabro stanimo u njihovu obranu. Istražimo sve zatajene grobove, obilježimo mjesta stradanja, vratimo svim žrtvama dostojanstvo. To je najveći dug i odgovornost naše generacije prema generacijama kojih više nema i prema onim generacijama koje za nama dolaze. Kada to kao država i pojedinci učinimo, moći ćemo na ovo mjesto i na još tisuću takvih doći ponosniji, s iskrenijim osjećajem pieteta i još jačom potrebom da ih sačuvamo od zaborava“, zaključila je Esih.

Mješoviti pjevački zbor bjelovarskog HORKUD-a Golub izveo je prikladne skladbe Hrvatska narodna molitva i Stabat Mater nakon čega je održana koncelebrirana sveta misa koju je predvodio mons. Vjekoslav Huzjak, bjelovarsko-križevački biskup.

Nakon mise obitelji, suborci, prijatelji, kao i izaslanstvo Predsjednice RH, te brojne institucije grada i županije kao i udruge upalile su svijeće i položile vijence.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.