Tko je Davor Bernardić – novi šef SDP-a i Milanovićev nasljednik?

Foto: Fah

Davor Bernardić, kojega su članovi SDP-a u subotu izabrali za predsjednika stranke u iduće četiri godine, u svom je nastupnom govoru obećao da će se SDP pod njegovim vodstvom zauzimati za društvo jednakih mogućnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bernardić je u nastupnom govoru obećao da će SDP pod njegovim vodstvom štititi ljude koji žive od svoga rada i znanja, brinuti se za umirovljenike i one koji imaju najmanje, ali i za one koji rade u kreativnim industrijama i imaju velike ambicije.

“Hvala vam drugarice i drugovi od srca. SDP je pokazao da se može mijenjati u ključnim trenucima za Hrvatsku”, istaknuo je Bernardić pozdravljen pljeskom i skandiranjem. Zahvalio je Zoranu Milanoviću na svemu dobrom što je napravio.

Bernardić novi šef SDP-a. Milanović: Dajte mu podršku i neka bude iskrena

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Davor Bernardić rođen je 5. siječnja 1980. godine u Zagrebu gdje je diplomirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.

Rano se osamostalio i od petnaeste godine zarađivao radeći razne poslove, među kojima i instrukcije iz fizike, matematike, Kemije, a kasnije i elektrotehnike.

Dvostruki je državni prvak i reprezentativac u fizici (1996-1998). Za vrijeme studija proglašen je TOP studentom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od 2008. do 2010. obnašao je dužnost predsjednika Foruma mladih SDP-a Hrvatske. U svibnju 2010. postaje predsjednik Gradske organizacije SDP-a Zagreb. Od 2008. do 2012. član je Glavnog odbora SDP-a Hrvatske, a od lipnja 2012. član Predsjedništva SDP-a Hrvatske.

Predsjednik je Gradske skupštine Grada Zagreba od siječnja 2012., te saborski zastupnik od 2008. godine. U 6. Sazivu Hrvatskog sabora bio je član Odbora za razvoj i obnovu, Odbora za pravosuđe, Odbora za obitelj, mladež i šport te Odbora za međuparlamentarnu suradnju, a u 7. sazivu potpredsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije te član Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Svoju suprugu Irenu upoznao je 2002. godine dok je bila studentica Ekonomskog fakulteta. Vjenčali su se 2011. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U ožujku 2016. godine zaustavila ga je policija i tada je imao 0,94 promila alkohola u krvi. Putem Facebooka se ispričao kao javna osoba i građanin, piše Dnevnik.hr.

Davor Bernardić je novi, odnosno treći predsjednik SDP-a. U drugom krugu izbora u studenom 2016., osvojio je 64,54 posto glasova. Za njega je glasovalo 11.412 SDP-ovaca.

Važno je prisjetiti se nedavnih riječi novog šefa SDP-a u kojima je istaknuo kako se oštro protivi promjeni naziva Trga maršala Tita i ne podržava povijesni revizionizam.

Bernardić: Oštro se protivim promjeni naziva Trga maršala Tita

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bernardić: Ja sam protiv promjene imena Trga maršala Tita, te revizionizma i pokušaja podjela na temama iz prošlosti

Ličko-slavonski i kordunaško-karlovački korijeni

Prema pisanju Večernjeg lista, Bernardićev otac Damir rođen je u Karlovcu, djed Josip podrijetlom je iz okolice Banjskog Sela nedaleko od Duge Rese, a baka je iz Drežnika. S majčine strane, djed Teodor je iz Pakraca, a baka Kata iz Perušića, iz Like. „Imam ličko-slavonske i kordunaško-karlovačke korijene”, rekao je Bernardić za Vecernji.hr

Djed Josip bio je HSS-ovac, ali je po političkom aktivizmu puno slavniji njegov brat Ivan Bernardić, koji je organizirao demonastracije u Zagrebu nakon atentata na braću Radiće: s prijateljima je izvjesio tri crne zastave na zagrebačku katedralu. U Kraljevini Jugoslaviji Ivan Bernardić osuđen je na 15 godina robije, a na slobodu je izišao 1939., nakon odsluženih deset godina. Režim NDH osudio ga je na tri godine zatvora jer je bio u vezi s Lorkovićem i Vokićem, a i sukobio se s Milom Budakom. Iako je za rata pripadao lijevoj frakciji HSS-a, komunisti su ga nakon Drugog rata zbog suradnje s Marijom Radić, udovicom Stjepana Radića, osudili na 12 godina zatvora. Izišao je 1953., a umro u Ivancu 1994. Bio je simbol otpora, u tri režima osuđen je na 30 godina robije.

Bernardićeva djeda Josipa, Ivanova brata, komunisti su nakon rata, 1950-ih godina, također „ohladili” s dvije godine prisilnoga rada premda je tijekom rata pomagao komunistima. Josip Bernardić poslije je emigrirao u Austriju, gdje je i radio. Umro je u Beču 1998.

Njegovi preci s majčine strane, iz zapadne Slavonije i Like, bili su svi partizani. Djed Teodor Popović Tešo i baka Kata prije dolaska u Zagreb živjeli su u Osijeku, gdje je 1952. rođena Bernardićeva majka Dragica.

Bernardić se rodio u Zagrebu i do rastave roditelja, kad je bio u drugom razredu osnovne škole, živio kao dijete prosječne radničke obitelji. No, tada je krenulo nizbrdo – slijede godine siromaštva i snalaženja koje je u velikom dijelu odredilo njegov život. Iako je već kao osnovnoškolac briljirao u fizici i matematici te odlazio na županijska i državna natjecanja, svjesno je pri upisu u srednju školu eliminirao matematičku gimnaziju i upisao Tehničku školu „Ruđer Bošković” jer je htio biti siguran da će imati konkretnu struku i moći pomoći obitelji.

Godine 1998. umro je Bernardićev otac Damir, sudionik Domovinskog rata na južnom bojištu. Nakon povratka iz rata 1994. bio je prisiljen raditi kao zaštitar za razne privatne agencije.

“Moja veza sa SDP-om bila je šibenska. Ljeti sam znao ići k prijatelju Mariju Klariću, koji je sa mnom bio na natjecanjima iz fizike, a njegov brat Stipe tada je bio u SDP-u. Stipe je poznavao Igora Dragovana, tada predsjednika Foruma mladih, i odveo me na Iblerov trg. Tako sam se učlanio u SDP”, otkriva Bernardić početke svog aktivizma u SDP-u za Vecernji.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.