Hrvatski sabor raspravljao je 25. siječnja o prijedlogu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Bruna Esih javila se za raspravu i komentirala situaciju s Istanbulskom konvencijom, a na njezin komentar za repliku se javila Romana Jerković (SDP).
U nastavku donosimo transkript tog dijela rasprave.
Bruna Esih: “Htjela sam samo uputiti na neke činjenice. I sama sam na Odboru za ljudska prava povukla nekoliko pitanja uz ovaj Prijedlog zakona [o zaštiti od nasilja u obitelji], čak sam na kraju i bila suzdražana. Zašto? Radi se o nekoliko stvari, prvenstveno o pitanju o životnom partnerstvu i neformalnom životnom partnerstvu, o uvođenju tih pojmova u definiciju obitelji [koju ovaj Prijedlog zakona sadrži]. Te kategorije nisu dio europske stečevine i prema Direktivi Europskog Vijeća iz 2003. godine, državama članicama prepuštena je sloboda odlučivanja o tome kako će tretirati životno partnerstvo. Zašto se ovaj Prijedlog zakona ravna prema Zakonu o životnom partnerstvu, donesenom za vrijeme Vaše, SDP-ove Vlade, a ne prema Obiteljskom zakonu, koji takvu definiciju [obitelji] nema, meni zaista ostaje nejasno.
Drugo, što se tiče Istanbulske konvencije. Ovaj Prijedlog zakona, kao što smo čuli, već je usklađen sa Istanbulskom konvencijom, koju Hrvatska jest potpisala, ali kako smo čuli, nije ratificirala, i kao takva ona nije obvezujuća. A k tome ona u mnogočemu, bar tako osobno smatram, jest i sporna, i mislim da bi trebala biti sporna – ne vama, naravno, nego barem ovom [desnom] dijelu sabornice. Ako ništa drugo, zbog uvođenja termina roda, odnosno rodne ideologije.
Smatram dakle da se niti jedna stranka ne bi smjela i mogla nazivati demokršćanskom koja bi pristala na uvođenje takvih definicija. Također, moram reći da ta Istanbulska konvencnija donosi neke pozitivne mehanizme postupanja u slučaju obiteljskog nasilja, ali sve njih već imamo implementirane u našem nacionalnom zakonodavstvu, dakle u drugim hrvatskim zakonima koji reguliraju ovu problematiku, a oni koji do sada nisu, mogu biti uvedeni. Posutpak prihvaćanja Istanbulske konvencije te Zakona o životnom partnerstvu potaknuti su ili su stupili na snagu za vrijeme Vaše Vlade, odnosno Vlade Zorana Milanovića”…
Romana Jerković (SDP): [Uzdah] “Kolegice ako sam Vas dobro razumjela, a mislim da jesam, Vama smeta što je proširena kategorija obitelji i što sada imamo i neformalne životne partnere. Moram konstatirati da ne idete u korak sa zakonima koje donosimo. Donijeli smo Zakon o životnom partnerstvu, prema tome ovo [redefinicija obitelji u drugim zakonima] je logična posljedica toga. Morali smo uskladiti taj zakon [o zaštiti od nasilja u obitelji] sa ovim zakonom [o životnom partnerstvu]. Meni je žao što Vi u ovome ne prepoznajete nečija ljudska prava i što, niste to jasno izgovorili, ali očigledno Vam to smeta. Međutim, držim da ovaj zakon dobro da štiti prava istospolnih zajednica.”
Video pogledajte ovdje(počinje od 2:19:49):
Na izjavu Brune Esih u Saboru o tome da se Prijedlogom zakona u definiciju obitelji uvodi životno partnerstvo, reagirala je i Ženska mreža Hrvatske, Autonomna ženska kuća Zagreb i Lezbijska grupa Kontra: “Krajnje je zabrinjavajuće da su pojedini zastupnici u raspravi o ovako nedostatnom Prijedlogu zakona još dodatno pokušati napasti i postojeću definiciju žrtava želeći uskratiti zaštitu od nasilja osobama koje žive u životnim partnerstvima”, stoji u njihovom priopćenju.
Kako Istanbulska konvencija uz zaštitu žena “šverca” nametanje rodne ideologije
Istanbulska konvencija je međunarodni ugovor koji je donesen s ciljem da se ženama i članovima obitelji, žrtvama nasilja, omogući ista razina zaštite u svim europskim državama. Iako donosi mnoge poželjne odredbe o pružanju pomoći žrtvama nasilja, kao što su odredbe o skloništima, pružanju pravne pomoći i potpore žrtvama te o nalogu za udaljenje ili zabranu pristupa žrtvi, Istanbulska konvencija sadrži definiciju pojma „rod“ koja bi u slučaju da Konvenciju ratificira Hrvatski sabor postala pravno obvezujuća za Hrvatsku, čime bi se Hrvatskoj i svim njenim građanima nametnula rodna ideologija.
Prema Konvenciji (čl. 3. c) , “’rod’ označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce”. Takva definicija unosi oprečnost između čovjekova spola kao spola i društvene dimenzije spola, nazivajući je “rodom”, jer pretpostavlja da su spol i njegova društvena dimenzija dvije odvojene i nepovezane stvarnosti, za što nema utemeljenja u realnosti ni u znanosti, već proizlazi iz ideologije – rodne ideologije.
