Stota obljetnica rođenja prvaka hrvatske naivne umjetnosti Ivana Generalića obilježena je velikom izložbom njegovih djela u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama te dvodnevnim simpozijem o njegovom životu i radu.
U hlebinskoj Galeriji izložen je tridesetjedan Generalićev rada iz Zbirke Infeld iz Beča. Infeldovi su najpoznatiji proizvođači žica za glazbene instrumente u Europi, a u njihovoj zbirci najznačajne mjesto ima upravo hrvatsko naivno slikarstvo i slikar Ivan Generalić, navela je dr. Yordanka Weiss, voditeljica i kustosica zbirke Infeld iz Beča, koja je dopratila izložbu u hlebinsku Galeriju.
Na dvodnevnom simpoziju u četvrtak i petak, također u Galeriji hrvatski likovni znalci u Hlebinama povjesničari umjetnosti govore o različitim aspektima Generalićeva djela te života i rada toga slikarskog genija.
Povjesničarka umjetnosti Ivana Mance govorila je na temu “Rastezljivost paradigme: „naivno“ prema „modernom“ u diskursu hrvatske povijesti umjetnosti i likovne kritike šezdesetih godina”.
“O Udruženju umjetnika Zemlja, Krsti Hegedušiću i Ivanu Generaliću u kontekstu ideje o nacionalnom likovnom izrazu” govorio je Petar Prelog, Branka Vojnović – Traživuk izlagala je na temu “Narodna i naivna umjetnost”, a Vladimir Crnković iznio je “Pledoaje za Ivana Generalića“, dok je Suzana Leček izlagala na temu „Ljepota treba biti istinita, Hrvatska seljačka stranka i likovne umjetnosti”.
Ravnatelj Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti u Zagrebu Vladimir Crnković istaknuo je da svaki sudionik simpozija daje svoj prilog kojim bi se obogatila saznanja o djelovanju Ivana Generalića, i to ne samo u slikarstvu već i o svemu što ga je pratilo kroz život.
S monografijom Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti o Ivanu Generaliću, koju smo predstavili prije nekoliko dana u Zagrebu kada je otvorena i prigodna izložba te ovim simpozijem zasigurno ćemo dati veliki doprinos za daljnje poznavanje i vrednovanje Ivana Generalića, rekao je Crnković.
Autori izložbe u hlebinskoj Galeriji naivne umjetnosti su Yordanka Weiss, kustosica bečke Zbirke i Marijan Špoljar, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice. Izložba će ostati otvorena do 21. prosinca.
Ivan Generalić (Hlebine, 1914. – Koprivnica, 1992.) začetnik je suvremene hrvatske naivne umjetnosti, središnja osoba i mentor druge generacije tzv. Hlebinske škole.
Samostalno je izlagao u Parizu, New Yorku i Bruxellesu te je sudjelovao i u mnogim grupnim izložbama – u Baden-Badenu, Baselu, Bratislavi, Šangaju, Pekingu, Tokiju, Petrogradu, Madridu i dr. Sudjelovao je na bijenalu u Sao Paulu, čime je pokrenuo međunarodnu afirmaciju hrvatske naivne umjetnosti.
Ivan Generalić je rođen u Hlebinama u siromašnoj seljačkoj obitelji. Kao petnaestogodišnjak upoznaje akademskog slikara Krstu Hegedušića (1901. – 1975.) te pod njegovim mentorstvom počinje sustavno slikati. Prvi put izlaže zajedno s Franjom Mrazom na III. izložbi udruženja umjetnika »Zemlja« koja je bila otvorena u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 1931. godine.
Godine 1936. sudjeluje u I. izložbi hrvatskih seljaka slikara Generalić – Mraz u Salonu Urlich u Zagrebu. Godine 1938. održava dvije samostalne izložbe – ponovno u Salonu Urlich u Zagrebu te u Novom Sadu. Usprkos tomu što je postao uvažen i cijenjeni slikar, ostaje i dalje živjeti na selu te se paralelno bavi slikarstvom i poljoprivredom.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata Generalić okuplja u Hlebinama nekoliko nadarenih seoskih mladića i time započinje druga generacija seljaka – slikara tzv. Hlebinske škole. Godine 1952. u Zagrebu se osniva Seljačka umjetnička galerija (danas Hrvatski muzej naivne umjetnosti) čiji je stalni postav bio baziran poglavito na Generalićevim slikama.
Jedna od ključnih godina za Generalićevu slikarsku karijeru bila je 1953. kada priređuje samostalnu izložbu u Parizu kojom započinje njegov uspješan prodor u širi europski prostor.
Godine 1958. sudjeluje na povijesnoj i kritičkoj izložbi 50 Ans d’Art Moderne u Bruxellesu, gdje je uvršten među najeminentnije slikare prve polovice 20. stoljeća. Sredinom 60-tih godina počinje suradnju sa švicarskim galeristom Brunom Bischofbergerom.
U Bratislavi 1969. godine na svjetskoj izložbi naive međunarodni žiri uvrštava ga, kao jedinog živućeg slikara, u klasike naive.
Od 1977. godine živi naizmjence u Sigecu i Primoštenu. Godine 1980. poklanja 20-tak slika Galeriji u Hlebinama, čime je utemeljena muzejska zbirka Ivan Generalić.
Tijekom svoje slikarske karijere priredio je više od 70 samostalnih izložaba te je sudjelovao na nekoliko stotina skupnih, među kojima su i najznačajnije smotre svjetske naive. U nekoliko navrata bavio se i kazališnom scenografijom, a brojnim crtežima ilustrirao je i više knjiga poezije. O njegovu stvaralaštvu objavljeno je osam monografija, od kojih su neke prevedene na više svjetskih jezika.
Za doprinos hrvatskoj kulturi Ivan Generalić posthumno je odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
