Marijana Petir: Uskraćivanjem priziva savjesti otvara se prostor diskriminaciji

O zabrinjavajućim razmjerima koje u Europi i cijelom svijetu dosežu ograničavanja slobode savjesti razgovaralo se ovog tjedna u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Okrugli stol pod nazivom „Sloboda savjesti: što ona jest i zašto ju zaštititi?“ okupio je u organizaciji hrvatske zastupnice Marijane Petir (EPP) i nevladine organizacije ADF International te suorganizaciji zastupnika Kazimierza Michaela Ujazdowskog (ECR) i Hannu Takkule (ALDE), vrsne govornike i stručnjake pristigle iz raznih zemalja, koju su na temelju osobnog iskustva posvjedočili koliko je sloboda savjesti danas ugrožena stavljajući pred sve prisutne konkretan zahtjev za zaštitom jedne od temeljnih ljudskih sloboda.

Na samome početku organizatorica, hrvatska zastupnica Marijana Petir izrazila je zabrinutost zakonima protiv preobraćenja koji su u južnoj Aziji uzeli maha te onima koji se posljednjih godina šire Europom, tražeći bezuvjetnu jednakost u pristupu dobrima i uslugama, zdravstvenom sustavu i vojsci. „Ograničavanja slobode savjesti nisu samo sastavni dio totalitarnih režima ili pak ostaci prošlosti, ona se provode nažalost i danas“, ustvrdila je Petir, a govornici su to potkrijepili životnim primjerima. I zastupnica je navela par primjera kojime se u svakodnevnom životu krši pravo na slobodu savjesti. „Danas živimo u vremenu u kojemu je čovjek prisiljen raditi nedjeljom koja je u europskoj kršćanskoj tradiciji dan za obitelj i pri tom prodavati raznovrsne sadržaje od kojih se neki možda protive njegovim uvjerenjima, a raditi mora da bi preživio i prehranio svoju obitelj“, pojasnila je.

Navela je da u današnjem vremenu čovjek može voditi uspješan posao, a biti kažnjen ako svoju uslugu odbije prigovorom savjesti pružiti nekome tko vodi stil života suprotan njegovim uvjerenjima. Govorila je i o prizivu savjesti liječnika, medicinskih sestara i primalja, te je dala primjer i iz političkog života rekavši kako su i političari nerijetko zbog stranačke stege dovedeni u dilemu: glasati u skladu sa savješću, pri tome se zamjeriti stranačkom šefu i izgubiti mogućnost da budu ponovo kandidirani na slijedećim izborima ili se pak prikloniti većini?

„Kome savjest ne znači ništa, niti sloboda savjesti nije važna“, rekla je Petir te citirajući sv. Tomu Akvinskog podsjetila da je savjest na raskršću dobra i zla poput putokaza i kriterija. „Da bi prema svojemu djelovanju čovjek postao i ostao čovjek, mora slijediti svoju savjest“, rekla je te dodala kako je pravo na priziv savjesti neotuđiv način izražavanja njezine slobode.

„Ako čovjeku uskratimo pravo na priziv savjesti, zatvaramo prostor slobodi i otvaramo prostor diskriminaciji“, zaključila je Petir te je ustvrdila kako je dužnost svakog zakona i autoriteta da poštuje čovjekovo uvjerenje, no zabrinuto je konstatirala da, iako se nikad kao danas nismo toliko hvalili tolerancijom i poštovanjem ljudskih vrijednosti, istovremeno se ljudsko dostojanstvo nikada nije kao danas gazilo. „Sloboda savjesti danas je ugrožena. To je činjenica koju se ne smije prešućivati i preko koje ne smijemo olako prijeći, već se moramo izboriti kako bismo slobodu savjesti zaštitili.“, zaključila je.

Pravna savjetnica ADF Internationala Adina Portaru već mjesecima radi na izvješću koje će pokazati koliko je sloboda savjesti u svijetu danas ugrožena. Kao pravnica, Portaru je naglasila pravo svakoga pojedinca na slobodu i priziv savjesti, zajamčeno tolikom konvencijama te međunarodnim zakonima.

S praktične strane o problemu priziva savjesti u zdravstvu u Finskoj podrobno je govorila Sari Tanus, doktorica ginekologije i zastupnica u finskom parlamentu koja je svoju liječničku profesiju stavila u drugi plan radi borbe na pravo za priziv savjesti sebe i svojih kolega liječnika, medicinskih sestara i primalja. Tanus je navela brojne primjere gubitka posla ginekologa koji su odbili obavljati pobačaje. Napomenula je pritom i paradoksalnu praksu u Finskoj gdje studenti kroz studij nisu dužni sudjelovati u pobačaju, što ne vrijedi za nastavak njihove liječničke prakse. Tanus je naglasila da je nevjerojatno da se takve aktivnosti provode u modernoj Europi, temelju zapadne demokracije. Inače, Tanus je prošle godine inicirala građansku peticiju koja je prikupila 70 tisuća potpisa, a kojom se traži zakonom zajamčeno pravo na prigovor savjeti u medicini.

Osobit doprinos okruglom stolu dao je vlč. Dominic Emmanuel, porijeklom iz Indije. Vlč. Emmanuel ima 30 godina iskustva u istraživanju ljudskih prava u jednoj od najvećih svjetskih država. Kao najveći problem vlč. Emmanuel navodi činjenicu da se i danas u Indiji provodi politika koja onemogućava prakticiranje vlastite religije, kao i napada na vjerske zajednice, a preobraćenje na drugu vjeru zakonom je zabranjeno.

Vlč. Emmanuel iznio je i neke zaprepašćujuće podatke – prijavljeno je više od četiristo napada na kršćane u njihovim crkvama i mjestima okupljanja, dok se stotinama kršćanskih vjerskih službenika redovito odbijaju vize za ulazak u Indiju. Osim indijskih zakona protiv preobraćenja, vlč. Emmanuel se u svom izlaganju dotakao i ograničavanja slobode savjesti u Nepalu, Šri Lanki, Pakistanu i Bangladešu.

Priču je zaokružio Christel Lamère Ngnambi, šokantnim i istinitim primjerom studenta koji je pred kraj svoga studija izbačen s fakulteta jer je na svom privatnom profilu na jednoj od društvenih mreža objavio svoje mišljenje o braku. Kao razlog njegova izbacivanja navedena je diskriminacija. Sloboda savjesti u kontekstu antidiskriminacijskih mjera poprima sasvim nove razmjere, stoga je, kako smatra Ngnambi, potrebno temeljitije poraditi na zaštiti temeljnih ljudskih prava. Nitko se ne bi smio pozivati na ljudska prava kako bi narušavao upravo ljudska prava drugog čovjeka, među njima i slobodu savjesti, zaključio je Ngnambi.

Na kraju uspješnog okruglog stola zastupnica Petir je, zajedno s kolegama Ujazdowskim i Takkulom obećala uputiti zastupničko pitanje Europskoj komisiji vezano uz zaštitu slobode savjesti u južnoj Aziji s apelom protiv zakona koji zabranjuju preobraćenje i odabir vlastite vjere. U europskom kontekstu, Petir se žestoko protivi takozvanoj petoj direktivi o jednakom postupanju o čijim opasnostima je već u nekoliko navrata upozorila Europsku komisiju, te će se i dalje zalagati da se ista povuče iz procedure.