Papa Lav XIV.: Tko je novi poglavar Katoličke Crkve?

Katolička Crkva ima novog poglavara. U četvrtom krugu glasovanja izabran je kardinal Robert Francis Prevost. Dominique Mamberti, kardinal protođakon, objavio je svijetu s balkona bazilike svetog Petra, da je novi papa odabrao ime Lav XIV.

Kardinal Robert Francis Prevost bivši je prefekt utjecajnog Dikasterija za biskupe. Rođen je u Chicagu, a njegovi su stavovi bliski papi Franji. Dugi niz godina proveo je kao misionar u Peruu prije nego što je izabran za vrhovnog poglavara augustinaca u dva uzastopna mandata.

Rođen je 14. rujna 1955. u Chicagu, Illinois. Prevost je 1977. godine ušao u novicijat Reda svetog Augustina (OSA), a svečane zavjete položio je 1981.

Bio je vrhovni poglavar augustinaca

Njegovo obrazovanje uključuje diplomu prvostupnika znanosti iz matematike sa Sveučilišta Villanova iz 1977., magisterij bogoslovlja s Katoličkog teološkog zavoda u Chicagu te licencijat i doktorat kanonskog prava s Papinskog sveučilišta sv. Tome Akvinskog u Rimu. Njegova doktorska disertacija bavila se temom “Uloga mjesnog priora u Redu svetog Augustina”.

Karijeru u Crkvi obilježile su značajne službe i postignuća. Nakon što je 1982. zaređen za svećenika, Prevost se 1985. pridružio augustinskoj misiji u Peruu i obnašao dužnost kancelara teritorijalne prelatature Chulucanas od 1985. do 1986.

Od 1987. do 1988. boravio je u SAD-u kao povjerenik za zvanja i ravnatelj misija augustinske provincije u Chicagu, prije nego što se vratio u Peru, gdje je sljedećih deset godina vodio augustinsko sjemenište u Trujillu i predavao kanonsko pravo u dijecezanskom sjemeništu, gdje je također bio i prefekt studija. U tom je razdoblju vršio i brojne druge službe: bio je župnik, dijecezanski službenik, ravnatelj formacije, predavač u sjemeništu i sudski vikar.

Godine 1999. vratio se u Chicago i izabran je za provincijskog priora provincije “Majke Dobre Nade” u nadbiskupiji. Dvije i pol godine kasnije izabran je za vrhovnog poglavara augustinaca i tu je službu vršio dva mandata – do 2013.

Godine 2014., papa Franjo ga imenuje apostolskim upraviteljem biskupije Chiclayo u Peruu. Biskupom Chiclaya postao je 2015. Tijekom tog vremena također je bio potpredsjednik i član stalnog vijeća Peruanske biskupske konferencije od 2018. do 2023.

Tijekom tog razdoblja, peruanski biskupi su, kako se navodi, odigrali ključnu ulogu u očuvanju institucionalne stabilnosti uslijed političkih kriza koje su dovele do svrgavanja više predsjednika.

U razdoblju 2020. i 2021. Prevost je služio kao apostolski upravitelj biskupije Callao u Peruu.

Blizak papi Franji

Papa Franjo imenovao ga je prefektom Dikasterija za biskupe u siječnju 2023. godine – na položaj od izuzetne važnosti jer je zadužen za imenovanje biskupa. Tu je službu obnašao sve do smrti pape Franje 21. travnja 2025. Papa Franjo ga je 30. rujna 2023. uzdigao na čast kardinala.

Tijekom prvih mjeseci kao prefekt, tadašnji nadbiskup Prevost ostao je karakteristično diskretan u medijima, no stekao je reputaciju zbog svoje sposobnosti slušanja i poznavanja složenih pitanja. Francuski biskup koji ga je susreo dva mjeseca nakon njegova imenovanja, pohvalio je njegova “promišljena pitanja” i sposobnost sinteze, navodeći da je susret ostavio “dobar dojam”.

O ključnim temama kardinal Prevost javno ne govori mnogo, no poznato je da mu je bliska vizija pape Franje u pitanjima zaštite okoliša, brige za siromašne i migrante te pristupa ljudima tamo gdje jesu. Izjavio je prošle godine: “Biskup ne bi trebao biti mali princ koji sjedi u svom kraljevstvu.”

Podržao je promjenu pastoralne prakse pape Franje koja dopušta rastavljenim i civilno ponovno vjenčanim katolicima primanje svete pričesti. Iako Prevost pokazuje nešto manje entuzijazma u odnosu prema LGBTQ lobiju nego papa Franjo, blago je podržao dokument Fiducia Supplicans.

Suočen s optužbama

Kardinal Prevost suočio se i s kontroverzama vezanim uz seksualno zlostavljanje u Crkvi, no u oba slučaja njegovi su ga pristaše branili.

Prvi slučaj odnosi se na njegovo upravljanje optužbom za seksualno zlostavljanje tijekom mandata kao provincijala augustinske provincije u Chicagu (1999. – 2001.), kada je svećeniku osuđenom za zlostavljanje maloljetnika bilo dopušteno boraviti u samostanu blizu osnovne škole i obavljati svećeničke funkcije sve dok kasnije nije uklonjen, a potom i laiciziran 2012. Međutim, navodi se da Prevost nije osobno odobrio tu situaciju, da svećenik nije bio član Reda svetog Augustina, te da se slučaj dogodio prije donošenja Dallaskog statuta.

Nedavno su se pojavili i upiti o Prevostovu znanju i postupanju u slučaju zlostavljanja u njegovoj bivšoj biskupiji Chiclayo. Dvojica svećenika optužena su za zlostavljanje triju djevojčica, a optužbe su izašle na vidjelo u travnju 2022., dok je Prevost još bio biskup. Lokalni su katolici izrazili frustraciju zbog sporog napretka slučaja i nejasnih odgovora.

Neki od optužitelja tvrde da Prevost nije ispravno istražio optužbe i da je štitio optužene svećenike, no biskupija to čvrsto poriče. Navodi se da je Prevost osobno primio i razgovarao s navodnim žrtvama, otvorio početnu kanonsku istragu i potaknuo ih da se obrate civilnim vlastima. U srpnju 2022. poslao je rezultate istrage Dikasteriju za nauk vjere na razmatranje. Njegovi pristaše ističu da posjeduje dokumente iz DDF-a i Papinske nuncijature u Peruu koji dokazuju da je poduzeo sve što je crkveni zakon zahtijevao.

Međutim, u svibnju 2025. pojavile su se optužbe da je biskupija isplatila 150.000 dolara trima djevojčicama kako bi ih ušutkala. Te djevojke, opisane kao “dugogodišnje javne kritičarke Prevosta”, tvrde da je kardinal prikrio njihovo zlostavljanje od strane svećenika.

Optužbe su objavljene u mediju InfoVaticana, a skandal iz Perua bio je i tema nacionalne televizijske emisije u kojoj su djevojke prošle jeseni dale intervju. Taj je slučaj opisan kao “kamen u cipeli za kardinala Prevosta”.

‘Univerzalni kandidat

Uoči konklave 2025., kardinal Prevost se spominjao kao mogući kompromisni kandidat u slučaju da vodeći kandidati ne uspiju dobiti potrebnu većinu. Njegovo dugogodišnje misionarsko djelovanje u Peruu omogućilo mu je da bude percipiran kao univerzalniji kandidat, a ne isključivo američki, što je umanjilo negativne percepcije oko izbora pape iz svjetske supersile.

Međutim, nagađalo se da bi mogao biti smatran premladim i previše svježim kardinalom da bi imao ozbiljne šanse za izbor. Dodatno, stalna pitanja o njegovu postupanju u slučajevima seksualnog zlostavljanja bacila su sjenu na njegove izglede.

Kardinal Prevost član je sedam vatikanskih dikasterija, kao i Povjerenstva za upravu (Governatorato) Države Vatikanskog Grada, što pokazuje koliko mu je papa Franjo vjerovao i cijenio njegove upravljačke sposobnosti, piše Laudato.

Izvor: narod.hr/Laudato