Građanska inicijativa „U ime obitelji“ izvijestila je danas kako će potpune informacije o broju potpisa imati u sljedećih nekoliko dana kada će se i iz najudaljenijih mjesta prikupiti sve potpisne knjižice te kako su već sada uvjereni kako je prikupljeno dovoljno potpisa, odnosno da je barem 374.000 građana svojim potpisom zatražilo raspisivanje referenduma.
Nepravedno prema organizatorima da se računaju ( u 10% potpisa) oni birači koji se uopće ne mogu izjasniti
Ministar uprave Arsen Bauk u HTV-ovoj emisiji Otvoreno, 16. rujna je pak na pitanje koliko je zapravo 10 posto od ukupno upisanih birača, kazao kako je to između 370.000 i 450.000 birača. Pojasnivši da se radi o brojci od 370.000 ukoliko se ne računaju građani u dijaspori jer je teško očekivati da će organizatori referenduma otići u BiH, Argentinu, Australiju prikupljati potpise. Onda bi bilo doista nepravedno prema organizatorima da se računaju u ukupan broj koji je potreban za potpis.
Na pitanje je li pola milijuna potpisa na neki način suspenzija referenduma, Bauk je rekao da je trenutno širok spektar rasprava o referendumu te naglasio da se treba naći razumno rješenje i ravnoteža.
Članica UIO Željka Markić na to je napomenula kako se hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske, a koji se računaju u ovih 450.000 koji, prema ministru Bauku, predstavljaju 10% birača u RH, po zakonu ne mogu izjasniti o referendumu. „Ne postoji zakonska mogućnost da se skupljaju njihovi potpisi, a ministar ih računa u 10% birača“, kazala je Markić.
Bauk je dodao kako je djelomično u pravu. „Ukoliko bi se netko zatekao u Hrvatskoj i potpisao, onda bi se njegov potpis priznao“, pojasnio je.
Emisiju Otvoreno emitiranu 16. rujna možete pregledati ovdje.
Hina je danas objavila, izjavu ministra uprave Arsena Bauka u kojoj kaže kako u Ustavu stoji da će se referendum raspisati ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Hrvatskoj, a birači su svi punoljetni hrvatski državljani.
“Prema stajalištu saborskog Odbora za Ustav, dok mu je na čelu bio Vladimir Šeks, i Ustavnog suda, potrebno je oko 450 tisuća potpisa, budući da se računa i dijaspora. Ako bude prijepora oko broja potrebnih potpisa, razriješit će ih Ustavni sud”, kaže Bauk.
Odbor za Ustav i Ustavni sud su, naime, 2010. protumačili da nešto više od 717 tisuća potpisa prikupljenih za raspisivanje referenduma o Zakonu o radu čini gotovo 16 posto ukupnog broja birača, što bi značilo da je birača tada bilo gotovo 4,5 milijuna.
U međuvremenu su, međutim, promijenjeni propisi o popisima birača, u koje ulaze hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj s važećim osobnim iskaznicama, dok je za birače u inozemstvu uvedena obveza prethodnog registriranja, najkasnije 10 dana prije izbora ili referenduma.
Popis birača dio je registra birača, koji se sastoji od evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj i hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.
Kad je udruga “U ime obitelji” lani objavila da je prikupila 380 tisuća potpisa za referendum o ustavnoj definiciji braka, također su se pojavila različita tumačenja potrebnog broja potpisa.
Šeks (HDZ):’Oni koji ne žive u Hrvatskoj ne ulaze u kvotu od 10 posto birača’
Oporbeni HDZ tada je tumačio da je za raspisivanje referenduma dovoljno 10 posto od broja birača upisanih u Hrvatskoj, bez dijaspore.
‘Članak 87. Ustava glasi – ako 10 posto birača u Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma o promjeni Ustava, referendum će Sabor raspisati. Težište je na 10 posto birača u Hrvatskoj. Stoga se u 10 posto ne uračunavaju oni birači i državljani Republike Hrvatske, koji nemaju prebivalište u RH, dakle oni koji žive izvan Hrvatske ne dolaze u kvotu od 10 posto birača’, pojasnio je tada Vladimir Šeks (HDZ) za Dnevnik Nove TV.
“Težište je 10 posto birača u Republici Hrvatskoj, stoga se ne uračunavaju u tih 10 posto oni birači, državljani Hrvatske, koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj”, rekao je tada Šeks.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
