Produljeno dojenje beba svake bi godine moglo spasiti živote više od 800.000 djece te istodobno uštedjeti milijarde dolara zdravstvenim sustavima na svjetskoj razini, zahvaljujući zaštitnoj ulozi majčinog mlijeka kod brojnih dječjih bolesti, pokazali su rezultati niza istraživanja objavljeni u petak britanskom časopisu Lancetu.
Ranije studije su pokazale da produljeno dojenje smanjuje rizik od pretilosti ili pretjerane težine među djecom školske dobi. Druge su pak pokazale da dulje dojena djeca manje obolijevaju od dječjih bolesti, da su uspješnija u školi i manje sklona infekcijama uha, pojavi dijareje i razvoju astme.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ranije je utvrdila da bi se povećanjem stope dojenja moglo spriječiti i do 10 posto smrtnosti djece mlađe od pet godina.
“U bogatim zemljama svako peto dijete doji se do prve godine života, a u manje razvijenim i siromašnim zemljama doji se tek svako treće dijete do šestog mjeseca života”, piše Lancet.
Majčino mlijeko pokriva sve nutritivne potrebe djeteta
Majčino mlijeko pokriva sve nutritivne potrebe djeteta u njegovih prvih pola godine života, zbog čega WHO u tom razdoblju preporučuje prehranu djeteta isključivo majčinim mlijekom, a potom preporučuje produljeno dojenje do djetetove druge godine. Organizacija iznosi i podatak po kojemu se naputak u svijetu provodi u 40 posto slučajeva.
Podsjeća se da je s nutricionističkog aspekta majčino mlijeko visokovrijedan izvor nutrijenata i zaštite od bolesti tijekom čitavog razdoblja dojenja, bez obzira na duljinu njegova trajanja.
U drugoj godini života djeteta količina od 450 mililitara majčina mlijeka djetetu omogućuje 29 posto ukupnih potreba za energijom, 43 posto ukupnih potreba za proteinima, 36 posto potreba za kalcijem, 75 posto ukupnih potreba za vitaminom A, 76 posto ukupnih potreba za folnom kiselinom, čak 94 posto ukupnih potreba za vitaminom B12 te 60 posto ukupnih potreba za vitaminom C. ”
Znanstvenici podsjećaju da dojenje ima blagotvoran učinak i na majku i na dijete zbog posebne emocionalne povezanosti.
Dojenje bi moglo smanjiti smrtnost od raka dojke i jajnika
Osim što bi produljeno dojenje “moglo svake godine spasiti od smrti više od 800.000 djece, godišnje bi moglo spriječiti i smrt 20.000 majki koje obolijevaju od raka dojke i jajnika”, navodi Lancet.
“Istraživanje je pokazalo da produljeno dojenje spašava živote i omogućuje uštede u svim zemljama, bogatima i siromašnima, zbog čega postoji potreba da se na ovom pitanju počne raditi na svjetskoj razini”, piše Lancet.
“U bogatim zemljama dojenje smanjuje smrtnost dojenčadi za trećinu, a u siromašnima ili srednje razvijenim zemljama produljenim bi se dojenjem za polovinu uspjele smanjiti epidemije dijareje te za trećinu infekcije dišnih puteva”, kažu znanstvenici.
Zahvaljujući produljenom dojenju zdravstveni sustav SAD-a uštedio bi najmanje 2,45 milijarda dolara, zdravstveni sustav Velike Britanijae oko 29,5 milijuna dolara, Kine oko 223,6 milijuna dolara, a ušteda brazilskoga zdravstvenog sustava iznosila bi oko šest milijuna dolara.
Studija je pokazala da samo 0,5 posto Britanki doji svoje dijete do njegove prve godine života u odnosu na 92 posto Indijki, 44 posto Novozelanđanki i 27 posto majki iz Sjedinjenih Država.
Agresivno reklamiranje adaptiranog mlijeka ometa promicanje dojenja
Znanstvenici su izrazili žaljenje zbog sve agresivnijeg reklamiranja adaptiranog mlijeka kojim se podrivaju napori vlasti na promicanju dojenja, a u prilog tomu iznose i podatak po kojemu je u Brazilu, nakon informativne kampanje državnih zdravstvenih službi razdoblje dojenja djece produljeno s dva i pol mjeseca tijekom 1974. i 1975. na 14 mjeseci u razdoblju od 2006. do 2007.
“Već dugo upozoravamo na dobrobit dojenja, no očigledno još uvijek nedovoljno, na što nas podsjeća surova realnost – prevelika smrtnost djece”, kazao je profesor Russell Viner s londonskoga Kraljevskog koledža pedijatrije i zdravlja djeteta.
