Hrvatskoj prijeti tužba iz Slovenije, a slovenski ribari će loviti do Vrsara

Sastanak izaslanstva slovenske vlade održao se u srijedu, iza zatvorenih vrata, tijekom posjete općinama Piran i Sečovlje. Tema sastanka bila je provedba arbitražne presude koja se vodi u graničnom sporu s Hrvatskom.

Na čelu izaslanstva bila je državna tajnica u vladinom kabinetu Lilijana Kozlovič koja je na tom području razgovarala sa slovenski ribarima i stanovnicima tog mjesta na lijevoj obali rijeke Dragonje, koje prema arbitražnoj presudi pripadaju Hrvatskoj. Razgovaralo se o mogućim rješenjima preseljenja stanovnika s lijeve na desnu stranu obale Dragonje, a do sada se pet obitelji želi preseliti. Njima se nudi i odšteta preseljenja od nekoliko stotina tisuća eura.
Ribari iz Pirana, prema obećanjima vlade dobivali bi 5000 eura godišnje nadoknade kako bi se nadoknadila šteta zbog smanjene mogućnosti ribolova.

Prema izvješću RTV Slovenija, vlada je izjavila da će ribari prema dogovoru o malograničnom prometu (SOPS) moći loviti do Vrsara.

Karl Erjavec, slovenski ministar vanjskih poslova, u petak je istaknuo da se Ljubljana zauzima za implementaciju arbitražnog sporazuma, te da rade na pripremi tužbe protiv Hrvatske, zbog nepoštivanja arbitražne presude o granici između dvije države u Piranskom zaljevu.

Kako je u tijeku intenzivna priprema tužbe protiv Hrvatske, predsjednik IDS-a Boris Miletić, u subotu je izjavio kako smatra da je jedino moguće rješenje za granični spor između Hrvatske i Slovenije da dvije strane sjednu za stol i razgovaraju. Smatra kako je svaki spor moguće riješiti dogovorom.

“Držim da je dijalog i razgovor jedino moguće rješenje”, rekao je Miletić na Liberalnom forumu kada je komentirao najavu tužbe iz Slovenije protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitraže.

Jozo Radoš, zastupnik u Europskom parlamentu također drži da je veoma potrebno bilateralno riješiti takav problem, te da arbitražna presuda može biti dobra osnova za razgovor.

No, s druge strane, službeno stajalište Slovenije je da je dijalog s Hrvatskom o granici isključen ako ne pristane na provedbu arbitražne presude. No, ne tvrde svi isto. Lilijana Kozlovič izjavila je da je “dijalog potreban, ali je za realizaciju arbitražne presude također izuzetno značajno da se prate nacionalni interesi i da svi akteri djeluju usklađeno i odgovorno”.

Granični spor Hrvatske i Slovenije je Arbitražni sud ocijenio da većina Piranskog zaljeva pripada Sloveniji, uz dodatak da Slovenija dobije dio teritorijalnih voda i međunarodnog mora.

Kako predsjednik Europske Komisije Jean-Claude Juncker podržava Međunarodni arbitražni sud, hrvatski političari oštro su to komentirali još početkom godine, kada su takve odluke ujedinile SDP i HDZ.

Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku i međunarodni tajnik HDZ-a Miro Kovač, također se oglasio po tom pitanju kada je rekao da “ne zna na temelju čega Slovenija misli tužiti Hrvatsku zbog neimplementacije arbitražnog sporazuma“. Smatra kako je jedini pravi put da Slovenija i Hrvatska bilateralno razgovaraju kako bi mogle riješiti granični spor.

Podsjetimo se kronologije događaja arbitraže.

30. travnja 2015. – Potaknuta izjavama slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca koje su sugerirale mogućnost da Slovenija ima saznanja o budućem ishodu arbitražnog postupka i da ima poseban kanal komunikacije s Arbitražnim sudom, ondašnja prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić pismom se obratila Arbitražnom sudu zahtijevajući objašnjenje. U tom pismu je podsjetila Arbitražni sud da je Slovenija već ranije pokušavala stvoriti pritisak na njegov rad i to 4. veljače 2013. kada je slovenski parlament usvojio zaključak koji kaže da će, ukoliko Arbitražni sud ne donese odluku o teritorijalnoj vezi Slovenije s otvorenim morem, Slovenija smatrati da je takva odluka donesena suprotno mandatu Arbitražnog suda.

5. svibnja 2015. – Arbitražni sud u pismu kojim odgovara na hrvatsko pismo navodi da je očuvanje povjerljivosti arbitraže od prioritetne važnosti. Arbitražni sud je primio na znanje uvjeravanja Slovenije da ona nije imala nikakvih informacija o bilo kojem aspektu ishoda arbitražnog postupka te je provjerio i vlastite mehanizme zaštite povjerljivosti informacija i nije pronašao nikakve propuste zbog kojih su informacije o ishodu arbitražnog postupka mogle biti otkrivene.

7. svibnja 2015. – Ministrica Vesna Pusić je o svim okolnostima događaja povezanih uz neprimjerene izjave slovenskog ministra vanjskih poslova pismom obavijestila i prvog potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa. Njezino pismo je na znanje upućeno i predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru.

22. srpnja 2015. – Mediji objavljuju tonske zapise i dijelove razgovora Jerneja Sekolca, člana Arbitražnog suda kojeg je imenovala Slovenija, i slovenske zastupnice pred Arbitražnim sudom Simone Drenik. Njihovi razgovori otkrivaju razradu strategije o tome kako će utjecati na druge članove Arbitražnog suda i manipulirati sudskom dokumentacijom. Otkriće izaziva burne reakcije u Hrvatskoj, ali i nelagodu u Sloveniji.

23. srpnja 2015. – Član Arbitražnog suda Jernej Sekolec podnosi ostavku na svoju dužnost. Ostavku podnosi i zastupnica Slovenije pred Arbitražnim sudom Simona Drenik.

24. srpnja 2015. – Ministrica Vesna Pusić se pismom obratila Arbitražnom sudu izražavajući duboku zabrinutost Hrvatske zbog javno otkrivenog skandaloznog ponašanja koje je bez primjera u praksi međunarodnih pravosudnih tijela i zbog čega su dovedeni u pitanje vjerodostojnost i zakonitost cijelog arbitražnog postupka, istovremeno tražeći trenutnu suspenziju arbitražnog postupka. Iz istog razloga ponovo je pisala i potpredsjedniku Europske komisije Fransu Timmermansu.

27. srpnja 2015. – Pismo slovenskog premijera Mire Cerara bivšem hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću u kojem prenosi stajalište svoje vlade da Hrvatska ne može izaći iz arbitražnog sporazuma i da će arbitražni sud nastaviti svoj rad do donošenja konačne presude.

28. srpnja 2015. – Milanović u odgovoru Ceraru piše da su “vjerodostojnost i integritet arbitražnog postupka u cjelini do te mjere narušeni da nažalost Hrvatska nije mišljenja da se arbitražni proces može nastaviti u ovoj ili sličnoj formi”. Premijer Milanović naglašava da je Hrvatska i nadalje predana traženju rješenja u skladu s međunarodnim pravom te da ovaj incident ne smije utjecati na dobrosusjedske odnose dviju država. Slovenija, međutim, ustraje da arbitražu treba nastaviti.

29. srpnja 2015. – Hrvatski sabor na izvanrednoj sjednici jednoglasno donosi zaključak kojim obvezuje Vladu RH na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije zbog toga što je Slovenija bitno povrijedila sporazum.

30. srpnja 2015. – Hrvatska vlada u skladu sa saborskim zaključkom pokreće postupak za prestanak Sporazuma o arbitraži. Istoga dana Ministarstvo vanjskih i europskih poslova upućuje diplomatsku notu Sloveniji kojom je obavještava da su ispunjeni uvjeti za prestanak Sporazuma o arbitraži zbog bitne slovenske povrede i da od dana upućivanja diplomatske note Hrvatska prestaje s njegovom primjenom. O tome je obaviješten i Bruxelles.

30. srpnja 2015. – Budislav Vukas, kojeg je Hrvatska imenovala članom Arbitražnog suda, podnosi ostavku na to mjesto jer se njegova zemlja povukla iz arbitraže.

3. kolovoza 2015. – Ronny Abraham, predsjednik Međunarodnog suda pravde, kojega je Slovenija 28. srpnja 2015., imenovala svojim članom Arbitražnog suda umjesto osramoćenog Jerneja Sekolca, podnosi ostavku na tu dužnost nakon samo tjedan dana. Kazao je da s obzirom na okolnosti više nije primjereno da on obnaša dužnost člana Arbitražnog suda u ovom postupku.

25. rujna 2015. – Predsjednik Arbitražnog suda Gilbert Guillaume imenovao je uglednog norveškog pravnika i diplomata Rolfa Einara Fifea novim ‘slovenskim’ sucem, a švicarskog profesora prava Nicolasa Michela ‘hrvatskim’ sucem u postupku, u zamjenu za Jerneja Sekolca i Ronnyja Abrahama te Budislava Vukasa koji su podnijeli ostavke na svoje dužnosti u Arbitražnom sudu. Vesna Pusić kazala je da odluka za Hrvatsku, koja se povukla iz arbitraže, ništa ne mijenja.

30. rujna 2015. – Predsjednik i potpredsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker i Frans Timmermans, obratili su se zajedničkim pismom hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću i slovenskom premijeru Miri Ceraru navodeći da “određivanje granica između država članica nije u nadležnosti Unije”, ali da otvorena granična pitanja trebaju biti riješena brzo jer “mogu imati utjecaja na primjenu europskog prava”. Na kraju pisma je iskazana podrška nastavku rada Arbitražnog suda te je izraženo očekivanje da će obje države poštivati njegove odluke.

1. listopada 2015. – Premijer Zoran Milanović u svojem odgovoru na pismo predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera napominje da Europska komisija nema pravnog temelja za angažman u ovom slučaju i da ne bi trebala biti uključena u ovaj, kao niti u jedan drugi od brojnih graničnih sporova između država članica. Premijer Milanović također podsjeća da je Hrvatska izašla iz Sporazuma o arbitraži jer je Slovenija “namjernim, protuzakonitim, nemoralnim i neetičnim postupcima” kompromitirala cijeli postupak te stoga Hrvatska neće komentirati moguće namjere Arbitražnog suda, neće sudjelovati u njegovom radu, niti se smatrati obveznom prihvatiti ili reagirati na bilo koju odluku koju bi Arbitražni sud mogao donijeti te ističe hrvatsko očekivanje da se Arbitražni sud raspusti.

2. prosinca 2015. Arbitražni sud je objavio priopćenje za javnost u kojem poziva Hrvatsku i Sloveniju da predaju podneske o pravnim posljedicama događaj i postupaka na koje je Hrvatska ukazala u pismima od 24. srpnja 2015. i 31. srpnja 2015.

14. ožujka 2016.– Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač izjavio je da je “Hrvatska […] izišla iz arbitraže” te se „neće odazvati na saslušanje koje je [Arbitražni] sud zakazao”, a da će “rješenje za razgraničenje sa Slovenijom naći (…) na temelju međunarodnog prava i bilateralnih pregovora”.

16. ožujka 2016. – Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je diplomatsku notu državama članicama UN-a u kojoj je obrazloženo hrvatsko stajalište glede kompromitiranog i korumpiranog arbitražnog postupka. Naznačeno je isto tako i kako Hrvatska očekuje da se Arbitražni sud, zbog nepopravljive kompromitiranosti i korumpiranosti postupka, sam ukine.

30. lipnja 2016. – Arbitražni sud je donio odluku koja se odnosi na događaje koji su doveli do istupanja Hrvatske iz arbitražnog postupka. Arbitražni sud je utvrdio da je Slovenija povrijedila odredbe Sporazuma o arbitraži, ali istodobno zaključuje da Sporazum o arbitraži ostaje na snazi. U svojoj reakciji na odluku, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo je da je “Arbitražni sud svojom odlukom propustio vratiti povjerenje, kako u neovisnost i nepristranost vlastitoga rada, tako i u međunarodno arbitražno pravosuđe općenito”, dodavši da Hrvatska više nije stranka u arbitražnom postupku te da niti će komentirati namjere ili odluke Arbitražnog suda, niti se njima smatra obvezanom.

25. studenoga 2016. – Tijekom službenog posjeta Sloveniji, ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier rekao je da je “arbitražni sporazum nesumnjivo (…) stvar prošlosti na koju se ne treba vraćati”.

19. lipnja 2017. – Stalni arbitražni sud priopćio je da će Arbitražni sud odluku o granici između Hrvatske i Slovenije objaviti 29. lipnja.