Akademkinja Vanja Bašić Kes specijalist je neurologije, subspecijalist neuroimunologije i intenzivne medicine, pročelnica Zavoda za neuroimunologiju, neurogenetiku i bol Klinike za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice te pročelnica Katedre za neurologiju Stomatološkog fakulteta u Zagrebu. U razgovoru za portal Frendica.online pojasnila je detalje o prvim simptomima multiple skleroze, bolesti koja dva i pol puta češće pogađa žensku populaciju, potvrdi dijagnoze te načinima liječenja.
Prvi simptomi i potvrda dijagnoze
Frendica.online: Koji su prvi i najčešći simptomi multiple skleroze i u kojoj dobi se javljaju? Ima li uopće „pravila“?
Vanja Bašić Kes: Multipla skleroza je kronična, autoimuna, demijelinizirajuća bolest koja se najčešće javlja u mladih osoba, češće žena, a prezentira se raznolikim simptomima. Najčešće se javlja između 20. i 30. godine života.
Najčešće se javljaju smetnje vida (zamućeni vid, dvoslike, gubitak vida), utrnulost ekstremiteta, slabost ekstremiteta, vrtoglavica, nestabilnost u hodu, smetnje sfinktera (nemogućnost zadržavanja urina i stolice), kognitivne promjene (smetnje pažnje, pamćenja i koncentracije te smetnje govora, obično u vidu otežanog izgovaranja pojedinih riječi, odabira pravih riječi, kao i miješani poremećaji, što sve zajedno otežava govornu razmjenu informacija).
Frendica.online: Kako potvrditi sumnju na ovu bolest?
Vanja Bašić Kes: Postavljanje dijagnoze multiple skleroze u početku nije jednostavno, budući je potrebno učiniti više pretraga kako bi se postavila dijagnoza. Liječnik postavlja dijagnozu na temelju razgovora s bolesnikom i kliničkog pregleda, oslanjajući se na nalaze brojnih pretraga, uključujući slikovne pretrage (magnetska rezonancija), pregled likvora (tekućine koja okružuje mozak i kralježničnu moždinu) i neke dodatne pretrage (npr. vidni evocirani potencijali).
Za postavljanje dijagnoze multiple skleroze treba dokazati takozvanu diseminaciju bolesti u prostoru i vremenu. Drugim riječima, treba dokazati da je bolesnik imao različite tegobe u različitim vremenskim razdobljima. Za to se koriste McDonaldovi kriteriji, koje je izradila posebna stručna skupina i koji su posljednji put ažurirani 2017. godine. Istodobno treba isključiti i druge bolesti koje bi mogle imitirati multiplu sklerozu.
Važnost ranog prepoznavanja simptoma
Frendica.online: Na što treba posebno obratiti pažnju osoba koja uoči simptome multiple skleroze? Koliko su ti simptomi slični drugim autoimunim bolestima?
Vanja Bašić Kes: Brojne autoimune bolesti, a pogotovo neuroimunološke bolesti imaju slične simptome i često se ti simptomi preklapaju. Stoga je važno učiniti široku dijagnostičku obradu te isključiti druge bolesti, a potvrditi dijagnozu MS-a.
Frendica.online: Kakva su Vaša iskustva s onima koji Vam se obraćaju po pojavi prvih simptoma?
Vanja Bašić Kes: Moj stav je da se bolesnika s neurološkim simptomima, pogotovo ako se jave u ranijoj životnoj dobi treba ozbiljno shvatiti, ne oklijevati s dijagnostičkom obradom, već je učiniti što prije. Upravo tako i radim u svojoj kliničkoj praksi. Multiplu sklerozu je važno što ranije prepoznati, dijagnosticirati i što prije početi liječiti.
Frendica.online: Zašto multipla skleroza više pogađa žensku populaciju?
Vanja Bašić Kes: Statistike govore da je u Hrvatskoj omjer 2,5:1, odnosno dva i pol puta češće obolijeva ženska populacija. Uzrok bi mogao biti u razlikama u imunosnom ili živčanom sustavu muškaraca i žena, koje mogu biti uzrokovane učinkom spolnih hormona, genetskim razlikama, različitim utjecajima okoliša i modernog načina života.
No, unatoč određenim spoznajama koje imamo, ne možemo sa sigurnošću dati precizno objašnjenje zašto se MS češće javlja u žena nego u muškaraca. Kao i druge autoimune bolesti, tako i MS se češće javlja u žena.
Postupci liječenja
Frendica.online: Prema Vašem iskustvu s pacijentima, koji su sve postupci liječenja i kako oboljeli na njih reagiraju?
Vanja Bašić Kes: U liječenju MS-a razlikujemo liječenje akutne egzacerbacije bolesti ili relapsa, liječenje imunomodulacijskom terapijom te simptomatsko liječenje koje uključuje neurorehabilitaciju te primjenu suplemenata.
Liječenje multiple skleroze sastoji se od akutnog i kroničnog liječenja. Akutno je na početku bolesti, znači prilikom pojave relapsa, pogoršanja, odnosno pojave simptoma. Ono uključuje kortikosteroide, koji se uglavnom daju na infuziju. Ukoliko oni nisu učinkoviti, onda se daju imunoglobulini ili plazmafereza – metoda izmjene krvi. Ako dođe do pogoršanja bolesti, bilo kada tijekom života našeg pacijenta, onda dajemo tu terapiju.
Međutim, obzirom da se radi o kroničnoj bolesti, mi tu bolest na neki način moramo držati pod kontrolom. To činimo takozvanom imunomodulatornom terapijom gdje držimo pod kontrolom imunološki sustav. Tu su razni lijekovi koji se mogu uzimati kao tablete, ili se daju u infuziji, a takvih na tržištu imamo 10-15. Uz to, svi naši pacijenti imaju i određene simptome na koje ne djeluje ta terapija. To su takozvani nemotorni simptomi (pojačani umor, spazmi u mišićima, smetnje mokrenja, poremećaji spavanja itd.). To liječimo simptomatskom terapijom, dakle, djelujemo na simptome: dajemo analgetike, antidepresive, anksiolitike, liječimo što treba.
>Multipla skleroza (MS), bolest s mnogo lica
Važnost rehabilitacije
Osim toga, u simptomatsku terapiju spada i neurorehabilitacija koja je jako važna za naše bolesnike koji imaju jednom godišnje pravo dobiti 21 dan u toplicama da se rehabilitiraju. To je za njih izuzetno važno. Jedna američka studija je pokazala da je ta rehabilitacija ekvivalencija bilo kakvoj imunomodulatornoj terapiji.
Naravno da naši pacijenti koriste i dodatnu, komplementarnu medicinu, razne preparate za koje smatraju da im pomognu i uvijek ih podržavamo u tome ako to nije štetno. Zato uvijek savjetujemo da se savjetuju s nama liječnicima. Tu spada i kanabis koji pacijenti koriste kod neuropatske boli. No, nažalost, u Hrvatskoj nije odobreno da im to ide preko HZZO-a.
>Dijana Roginić o multiploj sklerozi: ‘Zajedništvo donosi snagu i nadu’
Prihvaćanje bolesti
Frendica.online: Koliko je teško nositi se s dijagnozom i je li u konačnici sve individualno, ili postoje definirani načini da se ljudima olakša prihvaćanje bolesti i prilagodba životnih navika?
Vanja Bašić Kes: MS je bolest koju bolesnik u početku teško prihvaća, budući se javlja u mlađoj životnoj dobi i liječenje je dugotrajno. Moje iskustvo je da većina bolesnika s vremenom prihvati bolest, nađe nove obrasce životnog stila, a sve to uvelike ovisi i o nama liječnicima koji ih vodimo tijekom liječenja.
Frendica.online: Kakav je u Hrvatskoj pristup novim lijekovima i inovativnoj dijagnostici?
Vanja Bašić Kes: Nakon dugogodišnje borbe neurologa i oboljelih od MS-a te zagovaranja Saveza društava multiple skleroze Hrvatske za dostupnost pravovremenog liječenja multiple skleroze, posebice visokoučinkovitim terapijom u ranoj fazi bolesti, HZZO je objavom nove osnovne liste lijekova koja je u primjeni od 10. veljače 2025. godine omogućio osobama oboljelima od MS-a liječenje kakvo imaju i bolesnici u razvijenim europskim zemljama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.