Srijeda, 1 srpnja, 2026
33.8 C
Zagreb
Pratite nas:
NOVO IZVJEŠĆE

72 posto osuđenih u Danskoj dolazi iz migrantskog miljea

Podijeli

Podijeli

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novo izvješće danske vlade izazvalo je burne reakcije u javnosti i politici, nakon što su objavljeni podaci koji pokazuju da je velika većina osoba osuđenih prema zakonu o nasilju među bandama migrantskog podrijetla. Naime, 72 posto osuđenih u Danskoj dolazi iz migrantskog miljea.

Brojke otvaraju ozbiljna pitanja o integraciji, učinkovitosti migracijske politike i sigurnosti danskog društva, posebice u kontekstu sve oštrije retorike prema masovnoj imigraciji i paralelnim društvima.

Velika većina osuđenih dolazi iz neeuropskog miljea

Vladino izvješće otkrilo je da su gotovo tri četvrtine svih osoba osuđenih prema danskom „zakonu o bandama“ migranti ili potomci osoba iz neeuropskih (ne-zapadnih) zemalja.

Podaci, koje je objavilo Ministarstvo pravosuđa kao odgovor na parlamentarni upit zastupnice konzervativaca Mai Mercado, pokazuju da je između 2018. i 2025. ukupno 213 osoba osuđeno prema članku 81a Kaznenog zakona – odredbi koja omogućuje sudovima da udvostruče kazne ako je kazneno djelo vjerojatno povezano s nasiljem među bandama.

Od 213 osuđenih, 54 su bili danskog podrijetla, 36 su bili migranti iz neeuropskih zemalja, a čak 117 potomci migranata iz istih regija. To znači da 72 posto svih osuda prema ovoj odredbi otpada na osobe migrantskog podrijetla.

>Migracijska politika: Broj tražitelja azila u Danskoj najniži u posljednjih 40 godina

Libanon, Somalija i Irak među vodećim zemljama podrijetla

Prema podacima Statistics Denmark, Libanon je najčešća zemlja podrijetla osuđenih (35 slučajeva), zatim Somalija (29), Irak (23) i Turska (17).

Istraživač Lars Højsgaard Andersen iz zaklade Rockwool napominje da podaci sugeriraju kako kulturni stavovi prema zakonu i autoritetu mogu igrati ulogu u kriminalnom ponašanju pojedinaca iz određenih zemalja.

Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da udio stranaca i osoba stranog podrijetla u ukupnoj danskoj populaciji iznosi samo 15 posto, što čini podatak od 72 posto osuđenih još alarmantnijim.

Političke reakcije i upozorenja na “paralelna društva”

Premijerka Mette Frederiksen više je puta istaknula da je nekontrolirana imigracija “najveća prijetnja” Danskoj. U svibnju je izjavila:

“Ako dođe previše ljudi koji čine kaznena djela, koji nisu demokrati i koji ugrožavaju naše povjerenje i otvoreno društvo, tada je to najveća opasnost.”

U isto vrijeme, Danska narodna stranka (DF) gura jednu od najstrožih imigracijskih politika u Europi uoči nadolazećih izbora. U najnovijem manifestu stranka traži masovne repatrijacije, revizije državljanstava te zabranu islamskih praksi. DF tvrdi da je imigracija iz zemalja poput Turske, Sirije, Libanona, Pakistana, Afganistana i Somalije uzrokovala “najveću demografsku promjenu u danskoj povijesti” i da “bliskoistočni uvjeti moraju biti potisnuti kako bi se svi osjećali kao kod kuće”.

>Danska: Vlada želi pojednostaviti deportaciju stranih kriminalaca

Druga generacija migranata pokazuje još višu stopu kriminala

Za razliku od mnogih zapadnoeuropskih zemalja poput Njemačke i Francuske, Danska aktivno vodi statistiku kriminala među osobama s migrantskom pozadinom, uključujući i one koji imaju dansko državljanstvo, ali roditelje stranog podrijetla.

Ti podaci pokazuju da migranti druge generacije imaju još više stope kriminala od migranata prve generacije, čije su stope već značajno više od etničkih Danaca. Ovakvi trendovi dodatno produbljuju zabrinutost zbog problema integracije i potrebu za učinkovitijim rješenjima, piše Remix News.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Remix News

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci