Britanski političar, novinar i bivši premijer Ujedinjenog Kraljevstva Boris Johnson na X-u je pozvao Europljane da pomognu Trumpu okončati rat u Ukrajini. U fokusu mora biti cilj, a ne Trumpov način kako do tog cilja dolazi, u ovom slučaju – šokiranjem, poručio je Johnson. Međutim, bivši bitanski premijer imao sasvim drugu poziciju kada se pregovaralo o završetku rata u prvoj polovici 2022. godine. Mnogi ga optužuju da je u ime Bidenove administracije sabotirao pregovore i potaknuo Zelenskog na odabir ratnog rješenja.
> Trump Zelenskog nazvao diktatorom, stižu i reakcije
Prenosimo objavu Johnsona u cijelosti: “Kada ćemo mi Europljani prestati biti zgroženi Donaldom Trumpom i početi mu pomagati da okonča ovaj rat? Naravno da Ukrajina nije započela rat. To bi bilo isto kao da kažete da je Amerika napala Japan u Pearl Harboru.
Johnson: Trump želi šokirati i potaknuti na djelovanje
Naravno da zemlja koja prolazi kroz nasilnu invaziju ne bi trebala održavati izbore. U Ujedinjenom Kraljevstvu nije bilo općih izbora od 1935. do 1945. godine. Naravno da rejting Zelenskog nije 4 posto. Zapravo je otprilike isti kao Trumpov.
Trumpove izjave nisu zamišljene kao povijesno točne, već da šokiraju Europljane i potaknu ih na djelovanje.
Također, SAD vidi 300 milijardi dolara zamrznute ruske imovine – uglavnom u Belgiji. Taj novac mogao bi i trebao biti iskorišten za plaćanje Ukrajini i kompenzaciju SAD-u za njegovu potporu. Zašto Europa sprječava odmrzavanje Putinovog novca?
SAD vjeruje da Belgija, Francuska i druge zemlje blokiraju. To je apsurdno. Moramo postati ozbiljni – i to brzo”.
> Šarić: Rat u Ukrajini nije Domovinski rat, a Trump nije Chamberlain
Pregovori o okončanju rata 2022.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine. “Specijalna vojna operacija”, kako ju naziva Kremlj, zamišljena je kao ograničena vojna akcija u cilju rušenja vlasti u Kijevu. Međutim, Rusija nije ostvarila svoj cilj u prvim danima i tjednima rata. Sukob se pretvorio u brutalan i težak rat iscrpljivanja koji nesmanjenom žestinom traje već tri godine.
Manje je poznata činjenica u javnom i medijskom prostoru da su vođeni intenzivni razgovori i pregovori Kijeva i Moskve u prvim tjednima i mjesecima rata.
> Meloni nazvala EU summit o Ukrajini ‘anti-Trumpovskim’
Prvi pregovori vođeni su već četvrti dan nakon ruske invazije. Održani su u Bjelorusiji 28. veljače 2022. godine. Drugi i treći krug pregovora održani su na ukrajinsko-bjeloruskoj granici, 3. i 7. ožujka. Četvrti i peti krug razgovora o prekidu ruske vojne intervencije dogodili su se u Turskoj.
Ukrajina je pristala na vojnu neutralnost
Ukrajina je tada pristala na vojnu neutralnost, odnosno na nepristupanje NATO-u, što je jedan od glavnih uzroka rata. S druge strane, Moskva je iznijela stav kako se ne protivi članstvu u Europskoj uniji. Prijepor je nastao oko sigurnosnih garancija Ukrajini u slučaju novog ruskog napada. Kijev je u tom slučaju tražio uspostavu zone zabrane leta u Ukrajini i vojnu pomoć, u oružju ili intervenciji na terenu. Moskva je to odbila i ponudila da i ona bude dio grupacije koja će jamčiti sigurnost Ukrajine.
Obje strane su se dogovorile da Krim bude izuzet iz sporazuma. De facto, Ukrajina se pomirila s gubitkom poluotoka, ali bez priznavanja ruske suverenosti nad njime.
> Plenković: Američke inicijative za Ukrajinu su brze, ali nedovoljno elaborirane
Status teritorija pod ruskom okupacijom trebao je biti odlučen u kasnijim pregovorima između Zelenskog i Putina. Rusija je također zahtijevala ukidanje svih sankcija, poništavanje ukrajinskih zakona vezanih za jezik i nacionalni identitet te ograničenje ukrajinskih oružanih snaga. Načelno, Ukrajina se složila. Problem je bio u opsegu tih zahtjeva, poglavito oko brojnosti oružanih snaga.
Čak i nakon što je ukrajinska protuofenziva potisnula Rusiju iz Kijevske oblasti i otkrila mjesto masakra civila u Buči, Zelenski je rekao da će pregovori i dalje trajati. Tada na scenu stupa Johnson, neslužbeno, kao izaslanik Bidenove adminsitracije.
> EU priprema novi financijski paket pomoći Ukrajini: ‘Nikad prije viđeno’
Johnson kao ‘Deus ex machina’
Johnson je odigrao ključnu ulogu u obeshrabrivanju mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine koji su se odvijali u Turskoj u proljeće 2022. godine. Prema raznim izvještajima, uključujući izjave ukrajinskih dužnosnika i medijske izvore, u Istanbulu se raspravljalo o preliminarnom mirovnom sporazumu koji je uključivao mogućnost da Ukrajina prihvati neutralnost u zamjenu za sigurnosna jamstva.
Međutim, početkom travnja 2022. Johnson je posjetio Kijev i potaknuo Zelenskog da ne pravi ustupke Rusiji. Naglasio je da su Zapad, posebno Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, odlučni u pružanju vojne podrške Ukrajini te da pregovori s Putinom nisu održivo rješenje. Nakon tog posjeta, ukrajinski stav u pregovorima postao je čvršći, a razgovori u Turskoj su na kraju propali.
Ova intervencija bila je usklađena sa širim zapadnim pristupom koji je uključivao povećanje vojne pomoći Ukrajini, dok se istovremeno izbjegavalo izravno diplomatsko angažiranje s Rusijom. Neki analitičari tvrde da je ovaj pristup produžio rat, dok drugi vjeruju da je ojačao poziciju Ukrajine sprječavanjem ishitrenog sporazuma koji bi mogao ići u korist Moskve.
Danas, Ujedinjeno Kraljevstvo pod premijerom Keirom Starmerom, unatoč pregovorima o okončanju rata koje vodi SAD, i dalje zadržava poprilično oštar stav prema Moskvi, spominjući i izravan vojni angažman u obliku mirovne misije. Međutim, vojska bilo koje članice NATO-a u Ukrajini iz pozicije Moskve znači eskalaciju rata.
> Starmer bi slao vojsku u Ukrajinu, a kod kuće odbija zaštititi žene od migrantskih silovanja
Sachs: ‘Tradicija britanskog antiruskog huškanja na rat’
U osudi Johnsona na Zapadu prednjači Jeffrey Sachs, američki ekonomist, profesor i savjetnik za globalni razvoj, sa Sveučilišta Columbia. Evo što je o ulozi Johnsona napisao sredinom prošle godine: “Britanski premijer Boris Johnson, slijedeći tradiciju britanskog antiruskog huškanja na rat koja seže još od Krimskog rata (1853.-1856.), osobno je otputovao u Kijev kako bi upozorio Zelenskog da ne prihvati neutralnost. Naglasio je važnost ukrajinske pobjede nad Rusijom na bojnom polju. Od tog trenutka, Ukrajina je izgubila oko 500.000 ljudi i nalazi se u teškoj situaciji na bojištu”.
Johnson negira optužbe o sabotaži mirovnih pregovora
Johnson negira optužbe da je sabotirao mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine. Kada su se pojavili izvještaji da je tijekom posjeta Kijevu u travnju 2022. uvjeravao predsjednika Zelenskog da ne pregovara s Rusijom i da se umjesto toga oslanja na vojnu podršku Zapada, Johnson je ustvrdio da su ti navodi neistiniti.
Međutim, u javnim istupima, Johnson je dosljedno zagovara čvrst stav protiv Putina. Tvrdi da se njemu ne može vjerovati u pregovorima. Potpuna pobjeda Ukrajine na bojištu najbolji je način da se osigura dugoročni mir, smatra Johnson. Također ističe da je ključni razlog neuspjeha pregovora bio stav same Ukrajine, koja nije bila spremna na ustupke u pogledu teritorijalnog integriteta.
Iako nema službenih dokaza da je Johnson izravno spriječio mirovni sporazum, njegov čvrst proratni stav i poticanje Zapada na slanje oružja Ukrajini svakako su pridonijeli davanju prednosti ratnog umjesto diplomatskog rješenja.
> Europski čelnici podijeljeni oko slanja vojske u Ukrajinu; stigla i reakcija Moskve
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa