Bugari su u nedjelju, 19. travnja, izašli na osme izbore u pet godina, a prve izlazne ankete prema bugarskim medijima pokazuju uvjerljivu pobjedu stranke ”Progresivna Bugarska” Rumena Radeva, inače oštrog kritičara Bruxellesa ili kako ga neki nazivaju – ”bugarskog Viktora Orbana”. Prema prvim izlaznim anketama Radevova stranka osvojila je 39,6 posto glasova, dok je oporbeni GERB-SDF osvojio tek 15,1 posto.
”Demokratska Bugarska” osvojila je 13,5 posto podrške birača, DPS 8,1 posto, Vazraždane 5,1 dok je ”Ujedinjena ljevica” osvojila najmanje – 4,1 posto glasova.
Borba protiv korupcije i inflacije bila je u središtu je kampanje. Prema anketama tijekom cijele kampanje vodila je nova stranka ”Progresivna Bugarska” bivšeg predsjednika države Rumena Radeva, koji je odstupio u siječnju, te se njegova pobjeda i očekivala.
Na biračkim mjestima u glavnom gradu Sofiji birači su izrazili želju za promjenama.
”Glasam za promjene”, rekao je 57-godišnji Decho Kostadinov nakon što je glasao, dodajući da bi korumpirani političari trebali otići: ”Trebali bi uzeti sve što su ukrali i napustiti Bugarsku”, kazao je Kostadinov.
>Bugarska prva u EU ima svece na redovnim kovanicama eura, evo kako izgledaju
Ankete su uoči izbora davale Rumenu Radevu najveće šanse
Česti izbori posljedica su nestabilnosti potaknute antikorupcijskim prosvjedima 2021. godine, koji su doveli do kraja vlasti dugogodišnjeg lidera Bojka Borisova.

Ankete uoči izbora sugerirale su da bi Radevljev blok mogao osvojiti oko 35 posto glasova. Tijekom svog predsjedničkog mandata podržavao je bliže odnose s Rusijom i protivio se vojnoj pomoći Ukrajini.
Radev je također obećao demontirati tzv. ”oligarhijski model upravljanja” te je podržao antikorupcijske prosvjede krajem 2025., koji su doveli do pada posljednje vlade.

Bivši vojni pilot i general zračnih snaga Rumen Radev u siječnju je podnio ostavku. Predsjedničku dužnost napustio je godinu prije isteka drugog mandata kako bi se natjecao na parlamentarnim izborima. Biračima je obećao okončati korupciju i osigurati stabilnost.
”Progresivna Bugarska alternativa je zloglasnom kartelu starih stranaka koje ratuju protiv nas svim vrstama podlih metoda. Naš je cilj na izborima osvojiti apsolutnu većinu. Radit ćemo na ostvarenju pravedne i pravne države. Spremni smo, možemo i uspjet ćemo”, poručio je Radev uoči izbora.
Radev kritičar politike EU-a
Radeva često politički uspoređuju s Viktorom Orbanom, koji je Mađarsku vladu vodio 16 godina, dok prošle nedjelje na izborima nije pretrpio žestok poraz od stranke Tisza i njezinog čelnika Petera Magyara.
Radev je u nedavnom govoru oštro kritizirao Bruxelles, optužujući EU da daje prioritet ideologiji pred ekonomskim pragmatizmom.
Kritičari upozoravaju i na drukčiju paralelu: Radev se protivio vojnoj pomoći Kijevu, tvrdeći da takva potpora riskira uvlačenje Bugarske u rat te je dosljedno pozivao na dijalog s Moskvom, javlja HRT.

Bugarska u trajnoj političkoj krizi, odaziv birača stalno pada
Osmi parlamentarni izbori u Bugarskoj dolaze nakon pet godina trajne krize u kojoj nijedna vlada nije opstala cijeli mandat.
Umjesto toga, zemlja je prolazila kroz tehničke administracije, krhke koalicije i kratkovječne saveze koji su se često urušavali usred skandala. Povjerenje javnosti gotovo je isparilo. Odaziv birača u kontinuiranom je padu.
Paradoksalno, Bugarska je u tom razdoblju poduzela velike korake u europskim integracijama. Pridružila se šengenskoj zoni i usvojila euro, iako je često bila bez funkcionalne vlade ili čak izglasanog državnog proračuna.
Ipak, kašnjenja u reformama usporila su pristup fondovima EU-a za oporavak, što povećava rizik od gubitka milijardi eura.
>Nakon Austrije i Mađarske, ni Bugarska više neće isporučivati Ukrajini oružje
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr



Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.