Više od četiri desetljeća nakon smrti jugoslavenskog komunističkog diktatora Josipa Broza Tita, rasprave o njegovoj ostavštini ne jenjavaju. Dok ga “antifašisti” i dalje smatraju simbolom otpora i razdoblja stabilnosti, većina upozorava na masovne likvidacije, političke progone i represiju koja je obilježila njegovu vladavinu. Upravo tim temama bavi se novi dokumentarni film bugarske novinske agencije BGNES pod naslovom „Tito: Krvnik 20. stoljeća“ (Tito: The Butcher of the 20th Century), koji je sniman u nekoliko država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.
Film kroz svjedočanstva povjesničara, publicista, istraživača i očevidaca iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije nastoji preispitati uvriježenu sliku o Jugoslaviji kao „blažem“ obliku komunizma.
> Macelj 1945.: U nedjelju obilježavanje 81. obljetnice stradanja žrtava Titovog režima
Masovne grobnice i zatvoreni arhivi
Poseban naglasak stavljen je na masovne grobnice u Sloveniji, gdje su tijekom posljednjih desetljeća otkriveni posmrtni ostaci desetaka tisuća ljudi ubijenih neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. Film prikazuje i arhivske snimke otvaranja nekih od najpoznatijih stratišta, uključujući područje Kočevskog Roga i rudnik Huda Jama, koji su posljednjih godina postali simboli poslijeratnih komunističkih zločina. Prema navodima autora, mnoge od tih tema desetljećima su bile tabu u jugoslavenskoj javnosti.
Dokumentarac također otvara pitanje zatvorenih arhiva nekadašnje jugoslavenske tajne policije UDBA-e te tvrdi da brojni dokumenti o političkim progonima i dalje nisu dostupni javnosti.
> Iz Slovenije u Hrvatsku stiže 500 posmrtnih ostataka žrtava komunističkog režima
Politički progoni diljem Jugoslavije
Autori filma posebnu pažnju posvećuju političkim obračunima nakon 1945. godine, logorima za političke protivnike i sustavu nadzora koji je djelovao tijekom gotovo četiri desetljeća komunističke vlasti. U filmu se navode primjeri represije nad različitim skupinama stanovništva, dok sugovornici tvrde da je stvarna razina nasilja bila znatno veća od one prikazane u službenim povijesnim narativima.
Jedan dio dokumentarca bavi se i događajima u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Makedoniji, gdje autori iznose tvrdnje o političkim procesima, progonima i djelovanju UDBA-e nakon uspostave komunističke vlasti.
> Ministarstvo u travnju pronašlo krvave tragove partizana diljem Hrvatske i Slovenije
Tito – između mita i povijesnih kontroverzi
Povjesničari ističu kako je Tito i danas jedna od najkontroverznijih osoba europske povijesti 20. stoljeća. Objektivno gledano, riječ je o diktatoru odgovornom za političke likvidacije, zatvaranja protivnika i gušenje građanskih sloboda.
Procjene broja žrtava poslijeratnih obračuna i komunističke represije razlikuju se među istraživačima, a upravo zbog toga tema ostaje predmet brojnih znanstvenih i političkih rasprava. Dokumentarac BGNES-a zauzima kritičan stav prema Titovu režimu te kroz svjedočanstva i arhivsku građu nastoji prikazati stranu povijesti koja je, prema autorima, dugo ostala u sjeni službenih narativa.
„Tito: Krvnik 20. stoljeća“ nije samo povijesni dokumentarac, već i pokušaj da se glas žrtava i njihovih obitelji ponovno čuje u javnosti. Film otvara pitanja kolektivnog sjećanja, odgovornosti i suočavanja s prošlošću te bi, sudeći prema prvim reakcijama, mogao izazvati nove rasprave o nasljeđu jugoslavenskog komunizma diljem regije.
> Malić o Klasićevom dokumentarcu: Ovako svi titoisti i jugoutopisti govore u Jugoslaviji
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/BGNES
 sniman je u nekoliko država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.){kind=link}
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.