Zakon o digitalnim uslugama (DSA) jedan je od najspornijih propisa koje je Europska unija donijela u posljednje vrijeme – on je kamen temeljac novog europskog digitalnog poretka. Pod parolama borbe protiv ‘dezinformacija’, zaštite djece i obrane demokracije, Bruxelles je uspostavio mehanizam koji prvi put sustavno centralizira nadzor nad internetskim sadržajem i daje institucijama moć da određuju granice dopuštenog govora. DSA je time najmoćniji instrument kontrole interneta u povijesti EU. U Hrvatskoj provedbu nadzire HAKOM, na čijem je čelu Tonko Obuljen, brat ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek što otvara pitanje političkog utjecaja na reguliranje digitalnog prostora. U ovom dossieru, kroz seriju tekstova, razotkrivamo sve njegove ključne mehanizme i posljedice za slobodu izražavanja u Europi i Hrvatskoj.
U četvrtom nastavku dossiera o Digital Services Actu analiziramo kako se ideološke podjele u Europskom parlamentu – od kritika Tomislava Sokola i Stjepe Bartulice do obrane zakona koju iznose Sunčana Glavak, Karlo Ressler i Biljana Borzan – prelamaju oko pitanja je li DSA zaštita demokracije ili alat za političku kontrolu digitalnog prostora.
>Dossier DSA (3) Goleš Babić za Narod.hr o novom digitalnom poretku i sužavanju slobode govora
Ideološke podjele oko DSA
Stavovi političkih skupina o Aktu o digitalnim uslugama (DSA) u Europskom parlamentu jasno odražavaju ideološke podjele. Stranke desnice uglavnom kritiziraju DSA zbog opasnosti od institucionalizirane cenzure i političkog nadzora govora, smatrajući da zakon može ograničiti slobodu izražavanja i omogućiti prekomjernu kontrolu nad društvenim mrežama. S druge strane, ljevica i liberali ističu potrebu za strožom regulacijom platformi kako bi se spriječilo širenje dezinformacija i utjecaj velikih tehnoloških kompanija, često upozoravajući da desnica podcjenjuje rizike koje takve platforme predstavljaju za demokraciju.
U praksi, ove podjele odražavaju različite prioritete. Desnica, dakle, naglašava zaštitu slobode govora i individualnih prava, dok ljevica i liberali inzistiraju na kolektivnoj odgovornosti platformi i zaštiti javnog interesa.
Također, pojmovi desnih i lijevih klubova u EU parlamentu su relativni, jer unutar jedne skupine može biti različitih stajališta posebice kad je u pitanju skupina EPP. Tako se po pitanju DSA razlikuje mišljenje Tomislava Sokola od primjerice Karla Resslera, Željane Zovko i Sunčane Glavak. Zastupnici lijevih opcija su kompatibilni u mišljenjima te se zalažu za još strožu primjenu DSA. Na koncu oni su ga i inicirali i velikim dijelom idejno kreirali.
>Dossier DSA (2): Od Muska do Poljske; je li DSA novo ‘ministarstvo istine’?
DSA se mora primjenjivati nepristrano, bez favoriziranja bilo koje strane ili ideološke opcije
Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol (EPP/HDZ) aktivno je sudjelovao u raspravama u Europskom parlamentu o kontroverznom Aktu o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA). Ovaj zakon mnogi vide kao sredstvo cenzure sadržaja koji je kritički usmjereni prema politici Bruxellesa i ”vrijednostima” koje promiče.
Tomislav Sokol je primijetio da DSA, iako ima pozitivne strane u smislu zaštite djece i korisnika u digitalnom prostoru, istovremeno otvara vrata sužavanju prostora slobode govora. Sokol je u Europskom parlamentu govorio o pristranoj primjeni DSA, opasnostima prekomjernog fact-checkinga i potrebi očuvanja slobode izražavanja.
Naglasio je da se DSA mora primjenjivati nepristrano, bez favoriziranja bilo koje strane ili ideološke opcije. Istaknuo je da u slučaju kršenja pravila, treba kazniti i moćne tajkune iza kojih stoji vlada Sjedinjenih Američkih Država, bez obzira na pritiske iz Washingtona. Pritom je podsjetio da borba protiv lažnih vijesti ne smije postati alat za ograničavanje slobode govora ili obračun s ideološkim neistomišljenicima, bilo da se radi o ljevici ili desnici.
Problem fact-checkinga
Sokol je postavio pitanje jesu li određene platforme za provjeru činjenica otišle predaleko i, pod krinkom fact-checkinga, uvele cenzuru mišljenja bez presedana. Naglasio je da Europskoj uniji ne trebaju ”ministarstva istine” koja bi građanima govorila što da misle i za koga da glasaju. To ne bi trebao biti cilj DSA, ističe Sokol. Također je podsjetio da EU ima pravo samostalno odlučivati o zakonima i njihovoj primjeni, bez diktata sa strane, uključujući i SAD.
Kao ilustraciju potencijalnih problema naveo je odluku Mete, matične tvrtke Facebooka i Instagrama, da u SAD-u ukine program provjere činjenica. To je prema njegovom mišljenju znak da sustavi fact-checkinga mogu biti problematični kada se primjenjuju ideološki. Naglasio je da provjera činjenica može postojati, ali ne smije se događati ideološko nametanje vlastitog mišljenja. U Europskoj uniji treba se držati objektivnih činjenica i temelja, bez ideologiziranja, što je, prema njegovoj ocjeni, u velikoj mjeri problem koji dolazi sa ”lijeve strane”.
>Dossier DSA (1): Kako je donesen europski akt kojim je zacementirana cenzura?
Bartulica: Fact-checkeri kao policija
>Bartulica: Digitalni alati ne smiju postati sredstvo masovnog nadzora i cenzure
‘Digital Services Act otvara prostor širokoj cenzuri na razini EU’
Bartulica je na nedavnoj Konferenciji ”Budućnost EU: Uspon tehnokratskog totalitarizma?” održanoj u Zagrebu naglasio kako smatra da nije uloga vlasti odlučivati koja će mišljenja građani smjeti čuti ili čitati. Njegova dužnost je kao izabranog zastupnika prepoznati i upozoriti na prijetnje temeljnim slobodama, tvrdi. Kao primjer naveo je europsku regulativu Digital Services Act, upozorivši da ona otvara prostor širokoj cenzuri na razini Europske unije.
”Načelno ću reći da nije uloga vlasti da nadzire i kontrolira što će građani i koja mišljenja će čuti i čitati. Vidjeli smo do koje mjere je to otišlo za vrijeme COVID pandemije. Mnoga stručna mišljenja su bila zapravo marginalizirana ili zabranjena u javnom prostoru, dok se danas ta ista mišljenja smatraju potpuno opravdanima. Dakle, mnogo toga je bilo uskraćeno hrvatskim građanima.
Ja sam izabran da štitim konkretne interese svojih birača, među ostalim i da prepoznajem prijetnje našim temeljnim slobodama kojih, na žalost, ima mnogo. Nedavno je poljski predsjednik Nawrocki odbio potpisati novi zakon koji je trebao uskladiti poljsko zakonodavstvo s Aktom o digitalnim uslugama. To je zakon na razini Europske unije koji zapravo omogućuje masovnu cenzuru”, kazao je Bartulica.
>Veto protiv cenzure: Poljski predsjednik blokirao DSA i izazvao bijes Bruxellesa
Oni ne vide problem: Što kažu Glavak, Zovko i Ressler iz EPP- a o DSA
Za razliku od Tomislava Sokola (HDZ/EPP), njegovi stranački kolege smatraju da Akt o digitalnim uslugama ne uvodi cenzuru već transparentnost.
Sunčana Glavak iz redova HDZ-a (EPP) smatra da DSA neće služiti kao sredstvo za cenzuru. Naprotiv, nazvala je te teze lažima izgovorenima u ”goebbelskovom stilu”.
”DSA nije akt cenzure, ali sloboda izražavanja ne znači istodobno i slobodu govora mržnje. Nadam se da ćemo se svi složiti s tim, i kolege s desna i s lijeva”, kazala je Glavak.
Istaknula je da EU kao ”visoki stupanj demokracije” mora štititi svoje demokratske vrijednosti. Pozvala je druge zastupnike da se ”ne služe lažima” nego istinom koja ”uvijek na kraju pobjeđuje”.
>Dossier DSA: Akt o digitalnim uslugama – uvod u europsku cenzuru slobode govora
Govoreći o Aktu, Karlo Ressler je rekao kako je njegovim usvajanjem uspješno postignut mrežni prostor koji je sigurniji za korisnike, a platformama koje posluju na zajedničkom tržištu dana je veća pravna sigurnost, ali i odgovornost. Smatra kako je Europa novim pravilima pokazala da može preuzeti vodeću ulogu u izgradnji društva koje će biti prilagođeno novim izazovima vremena i u kojemu će dobrobit čovjeka biti u središtu.
”Akt o digitalnim uslugama jedan je od najznačajnijih pokušaja modernizacije europske politike u području digitalnog svijeta”, kazao je Ressler.
Željana Zovko u raspravi o Aktu pozvala je Komisiju da “iskoristi taj alat” u obrani demokracije. Nikad nije bilo lakše pristupiti informacijama nego danas, ali ni ”lakše prodati laž”. ”Je li istinito da što su mobiteli pametniji, to su ljudi gluplji?”, zapitala se Zovko.
Zovko je ocijenila da se danas svi autoritarni režimi koriste dezinformacijama kao što su to nekad činili totalitarni sustavi. Međutim, navodi kako Europska unija u DSA-u ima ”alat” na kojemu mu ostatak svijeta ”može zavidjeti”.
>Paul Coleman iz ADF Internationala: Spašavanje demokracije cenzurom opasan je paradoks
Ljevičari su za još strožu primjenu DSA: Što kažu Borzan, Vešligaj i Bosanac?
Biljana Borzan (SDP/S&D) ističe da je Digital Services Act (DSA) važan za zaštitu korisnika, osobito djece i mladih. Naglašava da su sigurnost i mentalno zdravlje djece na internetu jedan od glavnih razloga za strožu i dosljedniju primjenu tog akta. Tvrdi da DSA ima dobre mehanizme, ali da ih je potrebno strože provoditi. Drugim riječima, ona zagovara jaču kontrolu sadržaja na internetu.
Zakon predviđa alate poput uklanjanja nezakonitog sadržaja i veće odgovornosti platformi, no Borzan ne precizira kako će se osigurati da se oni stvarno primjenjuju u svim državama članicama.
Marko Vešligaj (SDP/S&D) podržava DSA kao pravni okvir za uklanjanje nezakonitih i štetnih sadržaja, posebno seksističkih ili prijetećih poruka, te zagovara veću transparentnost i odgovornost platformi u provođenju svojih obaveza. U javnim istupima nije iznosio kritike samog zakona, a njegov fokus je na korištenju DSA-a za jaču zaštitu korisnika i sigurnije digitalno okruženje.
>ADF: Akt o digitalnim uslugama je egzistencijalna prijetnja slobodi govora
Gordan Bosanac (Možemo/Greens-EFA) svrstava se u skupinu zastupnika koji se zalažu za strogo provođenje DSA. Za vrijeme predsjedničke kampanje njegove stranačke kolegice Ivane Kekin komentirao je kako se na društvenim mrežama stvaraju lažni profili s ciljem širenja dezinformacija. Kazao je kako mainstream mediji potom koriste te dezinformacije kako bi stvarali lažni narativ o Ivani Kekin. Nije poznato na što Bosanac konkretno misli, no tvrdnja da mainstream mediji kao izvor svojih vijesti uzimaju tzv. lažne profile s društvenih mreža u najmanju ruku nije ozbiljna.
U tom kontekstu kazao je da se radi o kršenju DSA:
“Vidim očite elemente kršenja Akta o digitalnim uslugama (DSA) te je dužnost velikih internetskih platformi, nacionalnog regulatora (HAKOM) te Europske komisije da se takav sadržaj i profili zabrane kako bi se očuvao integritet političke utakmice”, pojasnio je u Europskom parlamentu.
>Bosanac u Bruxellesu brani interese Srba, Palestinaca i homoseksualaca, hoće li i Hrvati doći na red?
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
 u Europskom parlamentu jasno odražavaju ideološke podjele.){kind=link}
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.