EU želi ograničiti djeci pristup društvenim mrežama

Sve veća zabrinutost zbog utjecaja društvenih mreža na djecu potaknula je nekoliko država članica EU da pokrenu inicijativu za uvođenje strožih pravila na razini cijele Unije. U fokusu je prijedlog koji bi mogao uvesti europsku dobnu granicu za pristup društvenim mrežama, s ciljem bolje zaštite maloljetnika na internetu.

Ova inicijativa dolazi u trenutku kada sve više zemalja, uključujući Australiju, poduzima konkretne korake kako bi ograničile online aktivnosti djece i mladih. U nastavku donosimo pregled prijedloga koji bi mogao oblikovati digitalnu budućnost najmlađih građana Europe.

>Australija zabranila društvene mreže za djecu do 16 godina: Uslijedile brojne reakcije

EU želi zajednički okvir za zaštitu djece na internetu

Dokument pokazuje da zemlje članice EU-a traže zajedničku regulativu za zaštitu djece na internetu. Prema novom prijedlogu koji sve više dobiva podršku u Bruxellesu, Europska unija mogla bi postati globalni predvodnik u sprječavanju djece da koriste društvene mreže.

Prijedlog, koji predvodi Grčka i koji već ima podršku digitalno naprednih zemalja poput Francuske i Španjolske, predviđa donošenje novih pravila kojima bi se znatno ograničilo korištenje društvenih mreža među djecom. Sve veća zabrinutost zbog negativnih posljedica pretjeranog vremena provedenog online dodatno potiče ovu inicijativu.

Pitanje je postalo aktualnije i na globalnoj razini nakon što je Australija najavila da će kasnije ove godine uvesti minimalnu dob od 16 godina za otvaranje računa na određenim društvenim mrežama.

>Psihijatar Vukušić o tragediji u Zagrebu: Društvene mreže su zlo, a djeci sada treba poslati psihijatre

Zemlje članice žele da EU uvede jedinstvenu dobnu granicu za korištenje društvenih mreža

Zemlje članice žele da EU uvede jedinstvenu dobnu granicu za tzv. digitalnu punoljetnost. Ispod te granice djeca bi trebala imati izričit roditeljski pristanak za pristup društvenim mrežama, što znači da ne bi automatski mogla koristiti najpopularnije aplikacije kao što su TikTok, Instagram i Snapchat.

O tom će prijedlogu raspravljati ministri za digitalna pitanja početkom lipnja. U isto vrijeme, Danska se priprema preuzeti šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a, tijekom kojeg je već najavila odlučnije djelovanje po ovom pitanju.

„Zaštita naše djece na internetu bit će ključni prioritet danskog predsjedništva,” izjavila je danska ministrica za digitalna pitanja Caroline Stage Olsen. Premijerka Mette Frederiksen također je ranije izrazila podršku zabrani društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina.

Prijedlog je već proslijeđen drugim državama članicama radi prikupljanja podrške prije nadolazećeg sastanka Vijeća.

>Selak Raspudić o cenzuri na FB, Twitteru, slobodi govora i novom Zakonu Obuljen Koržinek

Digitalna punoljetnost: Pristup društvenim mrežama samo uz roditeljski pristanak

Ovo je jasan znak da europske prijestolnice nisu zadovoljne sporim tempom djelovanja institucija EU-a i sada nastoje zajednički spriječiti izloženost djece prekomjernom vremenu pred ekranima. U samom prijedlogu navodi se da „zaštita maloljetnika od štetnih i rizičnih utjecaja online okruženja zahtijeva zajedničko djelovanje na razini Europe.”

Ovaj potez nadovezuje se na jednogodišnje napore francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je u travnju 2024. poručio: „Moramo ponovno preuzeti kontrolu nad životima naše djece i tinejdžera u Europi te uvesti digitalnu punoljetnost sa 15 godina, ne prije.” Pojam ”digitalna punoljetnost” pritom označava dobnu granicu ispod koje djeca ne bi smjela sudjelovati u određenim aktivnostima na internetu.

Europska komisija već radi na nekim mjerama temeljenima na postojećim propisima, poput Zakona o digitalnim uslugama (DSA), koji definira pravila za internetske platforme.

>Samo tjedan dana ‘odmora’ od društvenih mreža smanjuje depresiju i tjeskobu

Predlaže se obavezna, ugrađena provjera dobi i roditeljska kontrola na uređajima

Međutim, novi prijedlog ide znatno dalje. Predlaže se obavezna, ugrađena provjera dobi i roditeljska kontrola na uređajima. Kao i uvođenje „europskih normi” za ograničavanje tzv. persuasivnih arhitektura. Odnosno značajki poput automatske reprodukcije sadržaja, personalizacije i iskačućih prozora koje su osmišljene kako bi produžile vrijeme provedeno na aplikacijama.

Dokument predlaže da se provjera dobi odvija na razini samih uređaja, što bi moglo naići na protivljenje tehnoloških divova poput Applea i Googlea. Platforme, uključujući Metu, zalažu se za rješenja na razini uređaja ili trgovina aplikacijama, dok pružatelji operativnih sustava tvrde da bi provjera dobi trebala biti ugrađena upravo u same uređaje. Ovakva neslaganja, prema zagovornicima regulacije, mogla bi znatno usporiti donošenje konkretnih mjera.

Društvene mreže koje su kontaktirane — TikTok, Meta, X i Google, nisu odgovorile na upit o prijedlogu.

>Kada bi i zašto TikTok trebao biti zabranjen u SAD-u?

Francuska je već 2023. donijela slične mjere

Francuska je već 2023. donijela mjere kojima se djeci mlađoj od 15 godina onemogućava pristup društvenim mrežama, iako te mjere još nisu u potpunosti provedene. Zamjenica francuskog ministra za digitalna pitanja, Clara Chappaz, posljednjih je mjeseci aktivno radila na pridobivanju podrške drugih zemalja za zajedničku inicijativu na razini EU-a.

Grčka, koja je izradila prijedlog, također provodi kampanju, ali za razliku od potpune zabrane, zalaže se za preciznu provjeru dobi i obavezu platformama da svoje usluge dizajniraju s obzirom na djecu — izbjegavajući mehanizme koji potiču ovisnost. Zbog toga su mnoge preporuke u prijedlogu još uvijek općenite.

Prijedlog su zajednički potpisali Clara Chappaz (Francuska), grčki ministar za digitalna pitanja Dimitris Papastergiou i španjolski ministar Oscar López Agueda. Također, Francuska, Grčka i Španjolska izabrane su za testiranje aplikacije za provjeru dobi koju razvija Europska komisija, piše Politico.

Izvor: narod.hr/Politico