Osnivač WikiLeaksa Julian Assange pozvao je u petak Veliku Britaniju i Švedsku da mu, nakon odluke UN-ove skupine da je nezakonito pritvoren u ekvadorskom veleposlanstvu i da bi trebao biti obeštećen, dopuste da slobodno napusti veleposlanstvo.
Assange (44), haker koji je razbjesnio SAD objavljivanjem stotina tisuća američkih tajnih diplomatskih poruka, sklonio se u ekvadorsko veleposlanstvo u Londonu u lipnju 2012. kako bi izbjegao izručenje Švedskoj koja ga traži zbog ispitivanja o navodima da je počinio silovanje 2010., što on niječe.
UN-ova skupina, čija odluka je neobvezujuća, rekla je u petak da je osnivač Wikileaksa Julian Assange nezakonito pritvoren u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu i da bi trebao biti oslobođen i obeštećen, stoji u izjavi skupine.
Odluka skupine nije bila jednoglasna. Tri od pet članova skupine podržali su odluku u Assangeovu korist, jedan je bio protiv, a jedan se suzdržao.
Govoreći video-vezom iz prostorije u veleposlanstvu u Londonu Assange je pozvao Britaniju i Švedsku da provedu odluku UN-ove skupine.
“Danas smo izborili doista važnu pobjedu koja mi je izmamila osmijeh”, rekao je Assange. “Sada je zadaća država Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva…da provedu (UN-ovu) odluku”.
Dvije žene optužile su Assangea za silovanje u Stocholmu 2010. Protiv njega nije podignuta optužnica jer dosad nije ispitan.
Assange se boji da bi ga Švedska izručila SAD-u, gdje bi mu se moglo suditi zbog objava tajnih vojnih i diplomatskih dokumenata.
No, i Britanija i Švedska opovrgavaju da je Assange lišen slobode, tvrdeći da je dobrovoljno završio u ekvadorskom veleposlanstvu. London je objavio da može osporiti odluku da će Assange biti uhićen ukoliko napusti veleposlanstvo.
Assange je u četvrtak rekao da će napustiti ekvadorsko veleposlanstvo u Londonu i prihvatiti uhićenje u petak ako UN-ova radna skupina donese odluku protiv njega, ali je naglasio da očekuje da mu se vrati putovnica i zaustave svi daljnji pokušaji uhićenja ako odluka bude u njegovu korist.
Assange, australski državljan, obratio se UN-ovom panelu, čija odluka nije obvezujuća, tvrdeći da je politički izbjeglica čija su prava narušena jer mu nije dopušteno uzeti politički azil u Ekvadoru.
WikiLeaks je 2009. objavio više od 90.000 tajnih dokumenata o vojnoj kampanji predvođenoj SAD-om u Afganistanu te preko 400.000 tajnih dokumenata vezanih uz rat u Iraku. Nakon toga je uslijedila objava više od milijun diplomatskih depeša koji sežu do 1973.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/h
Photo: fah
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.