Praznik rada: Trst zgrozile jugoslavenske zastave i majice s Titom

U Trstu se 1. svibnja službeno obilježava kao Praznik rada, ali svake godine rasprave izazovu sudionici koji u povorkama nose jugoslavenske zastave i majice s likom komunističkog diktatora Josipa Broza Tita, uz sindikalne transparente i poruke o radničkim pravima.

Skupine koje nose simbole jugoslavenskog komunističkog režima, izazivaju polemike zbog povijesnih asocijacija na 1945. godinu i razdoblje jugoslavenske kontrole grada.

> HRT u jugoslavenskoj propagandi: Kesovija hvalila Tita, Stanković ni riječi o zločinima

> Analiza: Ovako Novosti i Vida TV prikazuju totalitarni komunistički režim i diktatora Tita

Kolumnist TriesteNewsa Francesco Viviani ističe da takvi simboli mijenjaju ton proslave i podsjećaju na osjetljiva povijesna iskustva Trsta.

Zaključuje da se obilježavanje Praznika rada treba vratiti osnovnoj temi – radu i radničkim pravima, bez političkog i povijesnog opterećenja.

“Zašto u Trstu, 2026. i dalje marširamo pod simbolima onih koji su okupirali grad?”

Dio javnosti isticanje jugoslavenskih komunističkih simbola uz nositelja tog režima povezuje s 1945. godinom kada je Trst oko 40 dana bio pod kontrolom jugoslavenske armije, djelovanjem OZNA-e, uhićenjima i nestancima osoba koje je Titov komunistički režim smatrao nepodobnima.

U kolumni za TriesteNews, Francesco Viviani opisuje kako se ista scena ponavlja iz godine u godinu i kako simboli iz prošlosti mijenjaju ton proslave.  “Čini se da Trst ima sjećanje koje ne treba objašnjavati. Sjećanje Trsta traži, ako išta, poštovanje.”

> Pupovčeva VIDA traži poštovanje prema Titovom Galebu: Pročitajte komentare ‘hahača’

>Jakovina gostovao u poznatom britanskom putopisnom serijalu. Bilo bi bolje da nije…

Viviani podsjeća na 1945. godinu i ulazak Titove jugoslavenske armije u Trst.

“1. svibnja 1945. trupe Josipa Broza Tita ušle su u grad. Nisu bile ondje da bi paradirale, nego da ga okupiraju.” Taj dio povijesti i dalje ostaje osjetljiv u lokalnim tumačenjima, posebno zbog događaja i iskustava koja se u gradu prenose generacijama.

“Zašto u Trstu, 2026. godine, i dalje marširamo pod simbolima onih koji su okupirali grad? Je li to zaista potrebno? Zašto sindikati i političari smatraju ovo preklapanje normalnim? Kao da je povijest detalj o kojem se može pregovarati. Zašto se tvrdi da su ti simboli bezopasni? Ovdje, međutim, nikada nisu bili”, upozorava Viviani.

Krvnik Tito

“Sustav koji je izgradio Tito – krvnik Tito – nije romantična crtica dvadesetog stoljeća. To je režim. I, kao i svi režimi, slijedio je jednostavna pravila: kontrolirao je, provodio čistke, provodio represiju kada je bilo potrebno. Nije bio samo protiv Talijana. Da je bio, bilo bi prelako. Čak su i Slovenci, Hrvati i unutarnji protivnici završili unutar tog mehanizma. Zapanjujuće je vidjeti toliko različitih ljudi obuhvaćenih istim sustavom. Nakon 1945., a posebno nakon 1948., kada se Tito odvojio od Staljina, sustav je postao brutalan. Pronalazio je neprijatelje čak i unutar sebe. Neprijatelji više nisu bili samo izvana, već i iznutra. Goli Otok, od 1949., postao je mjesto gdje su disidenti završavali. To nije bilo odstupanje, već posljedica. Evolucija, u mnogočemu, neizbježna. Trst je 1945. bio jedna od prvih faza te metode. To je aspekt koji nas i danas pogađa”, podsjeća.

> Marijan opovrgava Klasića: Partizani su osvojili vlast uz ključnu pomoć Staljina i Saveznika

> Ovo je muškarac koji je odsjekao glavu Titu u Velenju: Otkrio je svoje motive

“Trst ne treba lekcije iz povijesti. Već ih je dovoljno platio”, ističe.

Viviani zaključuje da bi se Praznik rada trebao vratiti svojoj osnovnoj poruci – radu i radničkim pravima – bez dodatnog političkog i povijesnog tereta.

Dan oslobođenja grada Trsta od jugoslavenske okupacije

Podsjećamo, Gradsko vijeće Trsta, 2020. proglasilo je 12. lipnja “Danom oslobođenja grada Trsta od jugoslavenske okupacije”, obilježavajući time povlačenje jugoslavenske armije iz Trsta tog istog lipanjskog dana 1945. godine, nakon što su partizani prethodno, 1. svibnja 1945., ušli u Trst.

Tršćanske su vlasti u obrazloženju navele da je jugoslavenska okupacija bila nasilna, s uhićenjima i deportacijama u režiji političke policije, s tisućama mrtvih i nestalih.

Obljetnica 12. lipnja prvi je put upriličena 1990. na inicijativu tamošnje Unije Istriana, da bi se zatim od 2000. svečanost odvijala uz prisustvo predstavnika Grada Trsta i regije Friuli Venezia Giulia.

40 dana Titovog terora

Prošle je godine društveni kroničar i aktivist dr. sc. Hrvoje Pende upozorio na slavljenje jugoslavenskih simbola u Italiji, podsjećajući na stradanja Talijana 1945. godine. Uz fotografije iz Basovizze, malog mjesta smještenog na brežuljku na sjeveroistočnom dijelu Trsta, zapitao se zašto se toleriraju javna okupljanja koja veličaju jugoslavensku vojsku, problematizirajući odnos prema tom povijesnom razdoblju.

“Današnje jutro u Basovizzi. Samo nekoliko stotina metara od lokacija koje prikazuju fotografije nalazi se talijanski nacionalni spomenik žrtvama balkansko-titoističkog divljaštva. Samo u fojbu u Basovizzi jugopartizani u svojem “oslobodilačkom” zanosu bacili su oko 2000 Talijana“.

“Povodom nedavnog oskrvnuća tog istog nacionalnog spomenika žrtvama Titovog terora, Giorgia Meloni je napisala: „Fojba u Basovizzi je sveto mjesto, nacionalni spomenik koji treba poštovati tišinom i molitvom. Vrijeđati žrtve Bazovice gnjusnim napisima koji podsjećaju na dramatične stranice naše povijesti, ne znači samo gaženje po uspomeni na mučenike iz fojbi, nego i vrijeđanje cijele nacije. Ovo što se dogodilo čin je neviđene težine, koji ne može proći nekažnjeno.“”, podsjetio je Pende.

“Ali Giorgia – što je ovo jutros? To nije vrijeđanje tih istih žrtava? A ponavlja se svake godine. I to ne samo u Basovizzi. Kad već ne možemo mi (ipak je Tito naš nacionalni heroj), zašto to ne mogu zabraniti Talijani? Kako javno mogu slaviti vojsku koja im je nanijela zlo.”

“Možda netko ne zna, ali Titove horde su „oslobodile” Trieste 1945., na današnji dan. Tito je u taj talijanski grad (koji je po njemu trebao postati jugoslavenski) ušao prije nego u Zagreb, Rijeku, Ljubljanu. Talijani to razdoblje barbarske strahovlade zovu 40 dana Titovog terora. Ali to izgleda (prigodno) zaborave pa dopuštaju ovakve „parade“ u svojoj državi!”, upozorio je Pende.

Izvor: narod.hr