Krajem veljače, točnije 23. veljače, u Njemačkoj se održavaju prijevremeni izbori. Biti će to prijevremeni izbori, jako važni za Njemačku, a posljedično time i za čitavu Europsku Uniju kojoj je Njemačka pogonska lokomotiva, lokomotiva koju potresa najveća gospodarska kriza i stagnacija od Drugog svjetskog rata.
Velika kriza u Njemačkoj i Europskoj Uniji – nezadovoljstvo građana
EU potresa velika kriza godinama, kako gospodarska, tako nezadovoljstva mnogim pokušajima stvaranja nadnacionalne tvorevine na račun nacionalnog suvereniteta njenih država i naroda.
Krizu sada povećava strah zbog carina koje je najavio SAD. EU nema kvalitetne odgovore, ponajviše zbog birokratske nesnalažljivosti, zbunjenosti i nesposobnosti koja je posljedica golemog birokratskog aparata i složenog načina odgovornosti, koji čini bruxellesku središnjicu EU u stvarnosti nefunkcionalnom.
Građani Njemačke su nezadovoljni, a građani Europske Unije su još više i zabrinuti, kako zbog teške političke i gospodarske situacije u stožernoj državi EU Njemačkoj, tako i zbog gorućih neriješenih pitanja u cijeloj Europskoj Uniji.
Počevši od gospodarskog stagniranja, preko inflacije, pa sve do ilegalnih imigracija rijeka ljudi s drugih kontinenata u njihove države, što je posljedica potpuno pogrešne politika otvorenih granica koju je godinama forsirala EU i Njemačka na čelu s Angelom Merkel.
“Semafor koalicija” u Njemačkoj – svađe, problemi i nesposobnost
Dugo je kriza potresala prvu trostranačku koaliciju u povijesti Njemačke, još od 2023. kada je Ustavni sud proglasio proračunsku politiku savezne vlade u dijelovima neustavnom. Radilo se o ogromnih 60 milijardi eura koje je Bundestag odobrio za vrijeme pandemije koronavirusa kao određene kredite za borbu protiv posljedica. Ali na kraju nije bio potreban čitav odobreni iznos.
Onda su stranke njemačke koalicije, čiji politički programi ne idu nikako zajedno, odlučile ostatak novca usmjeriti na svoje – zelene politike. No, to preusmjeravanje sredstava bilo je protuustavno, a danas možemo reći da je i čitav koncept zelenih politika uopće, najodgovorniji za energetsku devastaciju Njemačke i situaciju u kojoj se našla nakon ‘obračuna’ s nuklearnom energijom na inzistiranje Zelenih.
SPD i Zeleni – ljevičarske stranke koje žele jaku državu i puno državnog novca
SPD i Zeleni su lijeve, u svojoj biti socijalističke stranke, koje se zalažu za jaku državu i rijeke državnog novca ulažu u socijalnu pitanja i zaštitu klime. Sve ono što Donald Trump sada želi reformirati u SAD i podići zemlju na snažne gospodarske prosperitetne temelje.
Ljevičarska orijentacija Zelenih, umnogome ekstremna i netolerantna, ne priječi velike njemačke stranke da s njima koaliraju. Nasuprot tome, iste stranke odbijaju koaliranja s Afd-om, strankom koja ima puno veću podršku građana u Njemačkoj nego Zeleni. Na drugoj strani, liberalni FDP je praktično na svim poljima za koje se ove SPD i Zeleni zalažu – suprotnog mišljenja. Oni žele smanjivanje državnog aparata, državnih izdvajanja, državnih subvencija i državnog uplitanja u gospodarska pitanja. Naglašeno žele otvorena i konkurentna gospodarstva sa što manjim utjecajem države.
Raskol “semafor koalicije”
Planovi ljevičara su bili veliki: Njemačka je trebala postati prethodnica Europske Unije po pitanju zelenih politika i dobivanja energije iz vjetra, sunca i ostalih zelenih izvora energije. Danas se vide pogubne posljedice te politike, kojoj je prvi Donald Trump odlučio stati javno na kraj, smatrajući je samo jednom od brojnih ljevičarskih ideoloških neupitnih dogmi koje su mediji učvrstili u javnosti.
Socijalna država se trebala modernizirati i reformirati socijalna davanja i mirovinske doprinose. Što znači još više državnog novca u socijalne programe, čiji su veliki korisnici i tisuće imigranata koji su došli u Njemačku.
FDP se s time nije slagao.
Od tada je u koaliciji vladao drukčiji ton koji je postajao sve suroviji. Svađe su sve više zasjenjivale politički učinak, a građani su to kažnjavali opadajućom podrškom strankama koalicije. ‘Semafor koalicija tako je uspjela postati najneomiljenija vlada u povijesti Njemačke.
Sve je završilo odlukom o prijevremenim izborima koji će se održati 23.veljače.
Što kažu predizborne ankete?
Kao i Hrvatska u vrijeme izbora, i Njemačka je puna predizbornih anketa u koje građani nakon svih iskustava nemaju previše povjerenja. Mnogi smatraju da bi predizborne ankete trebale biti zabranjene, jer često se njihovi rezultati jako razliku od izbornih rezultata, pa postoje sumnje da ih određene političke stranke koriste kao dio predizborne kampanje.
Zbog radi političke korektnosti navest ćemo nedavne rezultate predizbornih anketa koje je objavio Reuters.
Konzervativci (CDU i bavarski CSU) vode u anketama u cijeloj državi i imaju 29 posto podrške, prema posljednjem istraživanju koje je INSA objavila 8. veljače, a slijedi ih desni AfD s 21 posto. Zajedno nominalni konzervativci i desnica imaju čak 50 posto glasova, a to bi značilo da bi njihova ‘prirodna koalicija’ imala jaku većinu u Bundestagu.
Scholzov lijevi SPD je sa 16 posto pao na treće mjesto, s prvog mjesta koje je osvojio na izborima 2021. godine. Slijede još lijeviji Zeleni sa 12 posto i BSW sa 6 posto. Liberalni FDP, prema anketama, podržava samo 4 posto glasača, a lijevo ekstremni Linke 5 posto njemačkih birača.
Tko je BSW i zašto je ta lijeva stranka slična Afd-u?
Na papiru, BSW pripada lijevoj, čak i tvrdokorno lijevoj strani. No, BSW zagovara neobičnu mješavinu lijevo orijentiranih ekonomskih politika i snažne retorike protiv imigracije. BSW je novi savez lijevog političkog krila, koji su 2024. osnovali prvenstveno bivši članovi stranke Lijevih (Die Linke), stranke s korijenima u bivšoj komunističkoj partiji koja je despotski I totalitarno vladala Istočnom Njemačkom do 1989. godine.
Možemo reći ovako, premda se čini kao oksimoron: BSW je nova ljevičarsko-nacionalistička stranka koja je postigla velike uspjehe na izborima u 2024. godini kada se probila visoko osvojivši 11,8 posto glasova u Saksoniji i 15,8 posto glasova u Tiringiji. Svakako, treba istaknuti izvanredne rezultate Afd-a na izborima u rujnu 2024. u ove dvije istočnonjemačke pokrajine: AfD je sa 32,8 posto dobila najviše glasova u njemačkoj saveznoj državi Tiringiji. U susjednoj Saksoniji, desni AfD sa 30,6 posto glasova se našao odmah malo iza konzervativne CDU-a.
I jedna i druga stranka, AfD i BSW, trenutno su važan faktor političke moći u obje savezne pokrajine. Pritom su njihove glavne teme: odbacivanje otvorene politike imigracije i odustajanje od snažne podrške Ukrajini u ratu protiv Rusije s ciljem završetka rusko-ukrajinskog rata.
Zašto se Afd izolira iz vlasti, a ekstremni ljevičari ne?
Kada bi Europa bila utemeljena na istinskim demokratskim standardima, već sada bi moglo reći da se zna pobjednik saveznih izbora u Njemačkoj. Bila bi to vrlo snažna koalicija CDU-Afd koja bi bila sastavljena od javno deklariranih konzervativaca kao CDU i desno orijentiranog Afd-a.
Ali politička klima u Europi je stvorena da desnica ne može sudjelovati u vlasti, a stvari u Europi idu do te mjere da se događaju udruživanja “svi zajedno protiv jednog”, kao na francuskim predsjedničkim izborima gdje je postojao opći konsenzus ujedinjene borbe svih zajedno protiv Marine Le Pen.
>Njemačka: Bundestag izglasao nepovjerenje Scholzu
Tako je sada Afd, druga po snazi stranka u Njemačkoj, nepoželjan partner za koaliciju, za razliku od manje ili više ljevičarskih ekstremističkih stranaka kao Zeleni ili Linke. Ova pitanja nisu nikada niti postavljena u njemačkim medijima, premda Njemačka ima jako gorak okus oba ekstremizma u svojoj povijesti: nacional-socijalističkog i komunističkog. S time da se Afd javno odriče bilo kakvog povezivanja s nacional-socijalizmom, za razliku od Linke koji se javno deklariraju kao politički marksisti.
Istine radi, treba istaknuti da je prošlost 20 stoljeća bila obilježena daleko najviše pogubnim ljevičarskim ideologijama kao komunizam, ali što se previđa da su i fašizam i nacional-socijalizam, uz desne, imali bitne i dominantne elemente lijeve ideologije u svojim programima.
Samo ime, koje nije dato Hitlerovoj stranci iz hira nego iz političkog programa, dovoljno govori: Nacional socijalistička njemačka radnička partija (NationalSozialistische Deutsche ArbeiterPartei). Do 1920. stranka se zvala Njemačka radnička partija, klasično ime ljevičarskih stranaka u to vrijeme diljem Europe. Sami članovi ili glasači NSDAP stranke zvali su sami sebe nacional-socijalisti. Ali to su teme za širu elaboraciju ili društvenu raspravu, o razlikovanju liberalnih, desnih, lijevih ili mješovitih političkih programa, nasuprot javno uvriježenih stereotipa.
Što su ključne točke kampanje?
Ukrajina
Sve vodeće njemačke stranke podržavaju pomoć Ukrajini u obrani od ruske invazije, dok AfD i BSW žele prekid isporuka oružja Kijevu i obnovu dobrih odnosa s Moskvom, prije svega zbog jeftine energije i obnove njemačkog gospodarstva.
Ipak, Scholz i njegov SPD nedavno su zauzeli oprezniji ton – naglašavajući potrebu za diplomacijom. Za razliku od CDU-a, Zelenih i FDP-a, koji su svi za to da Njemačka isporuči Kijevu projektile dugog dometa Taurus.
Obnova gospodarstva
Scholz je predložio poticanje privatnih ulaganja i modernizaciju infrastrukture s izvanbudžetskim fondom od 100 milijardi eura. Njegov SPD planira direktni povrat poreza od deset posto na ulaganja u opremu od strane tvrtki.
Robert Habeck iz Zelenih je, kao i Scholz, pozvao na reformu ustavno utvrđene kočnice duga u Njemačkoj kako bi se omogućila veća javna potrošnja, što je klasika ljevičarskih politika.
>Njemačka: Prije prijevremenih izbora održat će se glasovanje za zabranu AfD-a
Merz je signalizirao otvorenost za umjerenu reformu kočnice duga, ali se u manifestu njegova stranka obavezala da će je zadržati.
>Merz: Njemačka uloga u održavanju mira u Ukrajini ovisi o pristanku Rusije
S druge strane, AfD i FDP žestoki su branitelji ograničavanja javnog zaduživanja, s naglaskom na gospodarske reforme zbog poticanja I obnove gospodarstva
Važno je reći da Afd navodi kako žele da se Njemačka odrekne eura, ponovno uvede njemačku marku i potencijalno napusti Europsku uniju.
Imigrantska politika
Veliki broj nasilnih napada u Njemačkoj, za koje su osumnjičeni imigranti, pojačao je zabrinutost javnosti zbog sigurnosti života koji povezuju s masovnim imigracijama. To je natjeralo političke stranke da zahtijevaju strožije mjere za migraciju.
Nakon posljednjeg napada, Merz je uz podršku AfD-a. što je donedavno bilo nezamislivo, predstavio nacrt zakona o migracijama. Time je razbio tabu protiv suradnje s Afd-om. Međutim, kasnije nije uspio osigurati većinu za prijedlog zakona jer su ga neki od zastupnika iz njegove stranke odbili podržati.
AfD je pozvao je na privremeno zatvaranje granica, kao i da se tražiteljima azila ograniči pravo na spajanje članova obitelji.
Sam SPD je pooštrio svoju poziciju provođenjem strožijih graničnih kontrola i ubrzavanjem deportacija, iako želi i dalje provoditi aktivnu imigracijsku politiku, s naglaskom na dovođenju više stranih kvalificiranih radnika.
Nasuprot tome, Zeleni podržavaju otvorenu politiku azila kao do sada.
Energetika
Visoke cijene energije, nakon prestanka opskrbe ruskim plinom, i dalje su veliki izazov za domaćinstva i gosodarstvo u Njemačkoj, te su važna tema izborne kampanje.
Oko širenja izvora energije slažu se CDU, SPD i Zeleni, ali se razlikuju u pristupima financiranju: CDU predlaže korištenje viših prihoda od CO2 certifikata za niže naknade za energetsku mrežu, dok SPD i Zeleni podržavaju državne subvencije koje se financiraju iz duga. Također, CDU i AfD predlažu procjenu povratka na nuklearnu energiju nakon što su zatvorene sve 23 njemačke nuklearne centrale (!). Naravno, ideju o nuklearnoj energiji odbacuju SPD i Zeleni.
>Njemačka autoindustrija: Zašto je došlo do krize u Volkswagenu i zašto je to važno?
Subvencijama za obnovljive izvore energije kao sunce i vjetar protivi se Afd, zagovarajući fosilna goriva kao izvor energije. Traže ukidanje poreza za CO2 kako bi se smanjili troškovi potrošača i povećala energetska sigurnost.
Odnosi sa SAD-om na čelu s Trumpom
Za Njemačku je posebno osjetljivo pitanje kako se postaviti u odnosima sa SAD-om novog predsjednika Donalda Trumpa. On je već naznačio mogućnost povećanja carina na europsku robu, kao i smanjenja vojne podrške Europi. Sjedinjene Američke Države su glavna destinacija njemačkog izvoza i njihov glavni vojni saveznik.
Scholz iz SPD-a se oštro suprotstavio Trumpovim komentarima o Grenlandu i Kanadi, dok je konzervativni Merz upozorio da mu ne drže predavanja, ističući umjesto toga područja moguće suradnje poput potencijalnog trgovinskog sporazuma EU – SAD ili zajedničke strategije prema Kini.
>Musk intervjuirao čelnicu AfD-a: Mainstream mediji i političari optužili ga za ‘miješanje u izbore’
Habeck iz Zelenih je rekao da EU mora biti ujedinjena i tražiti razgovore s Trumpovom administracijom jer će trgovinski rat u konačnici naštetiti svim stranama.
Njemačka stranka koja je najviše prigrlila Trumpovu administraciju je AfD koji je dobio višestruku podršku od Elona Muska, što je rezultiralo njegovim razgovorom na X-u sa stranačkom kandidatkinjom za kancelarku Alice Weidel.
Transkript razgovora Muska i Weidel
Zbog toga, kao dodatak za kraj teme o izborima u Njemačkoj stavljamo dio transkripta razgovora Alice Weidel i Elona Muska na platformi X u siječnju u kojem je Musk, a time i predsjednik Trump, dao podršku Afd-u za predstojeće izbore u Njemačkoj. Ovaj dio otkriva pravu političku opciju koju ima Afd, a koja je jako daleko od Hitlerovog nacional scijalizma.
Elon Musk:
Spomenula si, naravno, Hitlera i što sve ne. Sada, mnogi mediji žele prikazati AfD kao krajnju desnicu, na neki način povezanu s nacizmom ili nešto slično. Možda bi mogla odgovoriti na tu zabrinutost. Jer kada ljudi čuju desnica u Njemačkoj, prirodno imaju pomalo negativnu reakciju.
Alice Weidel:
Da, da, hvala na pitanju.
Prvo, budući da sam ekonomistica, htjela bih baciti svjetlo na ideju, kad govorimo o Hitleru, o ideji nacional-socijalista. Tada, tijekom Trećeg Reicha, nacional-socijalisti, kako sama riječ kaže, bili su socijalisti.
Elon Musk:
Da, poprilično. Nacionalizirali su industrije kao ludi.
Alice Weidel:
Da, apsolutno! Bio je komunist i smatrao se socijalistom. Dakle oni su financirali privatne tvrtke iz državnih sredstava, a zatim su tražili ogromne poreze. Zatim su nacionalizirali cijelu industriju.
A najveći uspjeh, najveći uspjeh nakon tog strašnog razdoblja u našoj povijesti bio je označiti Adolfa Hitlera kao desnog i konzervativnog! Bio je potpuno suprotno. Nije bio konzervativan. Nije bio libertarijanac. Bio je komunistički socijalist. Dakle, točka, kraj komentara o tome.
Mi smo libertarijanska konzervativna stranka
Mi smo potpuno suprotno. Mi smo libertarijanska konzervativna stranka. I vidi sada ovo, tijekom rasprave o ovom strašnom Hamasovom napadu na Izrael. Samo ljevičarski Palestinci kritiziraju politike ovdje.
Dakle, imaš duboko ukorijenjeni antisemitizam unutar ljevičarskog pokreta. I to je uvijek bilo tako. Zašto?
Adolf Hitler, on je također koristio to. Koristio je zavist ljudi. Židovski narod bio je visoko obrazovan, vrlo kultiviran i uspješan. Bili su to bogati ljudi u Njemačkoj tada. I onda je iskoristio zavist populacije protiv tih ljudi. To je bila socijalistička mjera poduzeta protiv njih.
Pogledaj Staljina. Pogledaj Sovjetski Savez pod Staljinom, ista stvar. Dakle, on nije bio ništa drugo nego antisemitski socijalist.
A mi smo potpuno suprotno. Mi smo libertarijanska konzervativna stranka. Pogrešno nas karakteriziraju cijelo vrijeme. I želimo osloboditi ljude od države. Želim imati ljude koji samostalno razmišljaju, samouvjerene ljude. Želim imati državu koja je svedena na svoje osnovne funkcije, omogućujući ljudima slobodu govora i bogatstva, poput stvaranja bogatstva.
Uz ove strašno visoke poreze, država uništava okosnicu bogatstva, zar ne? Ljudi ne mogu akumulirati bogatstvo koje bi ih učinilo neovisnima od države.
[Elon Musk]
Tako je.
Vrlo je opasno što se ovdje događa
[Alice Weidel]
Želim imati ljude koji su neovisni, dobro obrazovani i koji imaju slobodu oblikovati svoje mišljenje. Želim imati snažne vođe u Njemačkoj.
Ne želim imati glupe i slabe vođe kakve smo imali posljednjih nekoliko godina. Jer ti ljudi ne mogu jasno razmišljati. Oni su velika opasnost. Pogledaj rat u Ukrajini sada. Oni su velika opasnost za našu nacionalnu sigurnost i zapravo za cijelu europsku sigurnost.
To je također moja nada u Donalda Trumpa i u tebe, u tvoju administraciju, da okončate taj strašni rat, ovo besmisleno umiranje mladih ljudi svaki dan, što je brže moguće. Jer Europljani to ne mogu. Oni su zapravo odustali od svega, poput dobre vojske, dobre pregovaračke moći. Oni se u potpunosti oslanjaju na SAD u smislu: “Oh, SAD treba obaviti cijeli posao. Mi ne trebamo ništa raditi. Samo eskaliramo cijeli sukob protiv Rusije.”
Vrlo je opasno što se ovdje događa. U principu, samo vi to možete zaustaviti.
[Elon Musk]
Da. Mislim da će predsjednik Trump vrlo brzo riješiti taj sukob. Kao što si istaknula, sada je to već nekoliko godina u pat-poziciji. I sve što se dogodilo tijekom tih godina jest da su stotine tisuća ljudi umrle, bez ikakvog napretka.
[Alice Weidel]
Da.
Izvor: narod.hr/Reuters
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.