Na njemačkim izborima održanim 23. veljače 2025. godine, desna stranka Alternative für Deutschland (AfD) je ostvarila povijesni uspjeh, osvojivši oko 21% glasova i postavši druga najjača stranka u Njemačkoj. Ovaj rezultat bio je očekivan s obzirom da kontinuitet rasta popularnosti ove konzervativne stranke koincidira s kontinuitetom rasta migrantskog nasilja u zemlji. Posljednjih deset godina ova stranka snažno se zalaže za strože kontrole na granicama te očuvanje njemačke kulture i nacionalnog identiteta kojima se suprostavlja sve jača prisutnost islamizma i demografski pad ‘autentičnog njemačkog stanovništva’.
Merkelina politika ‘otvorenih vrata’ stvorila je jedan inkluzivan narativ prepun straha od optužbi za rasizam. Tako je u Njemačkoj kao i u ostatku Europe u političkom establišmentu zavladala suzdržanost od bilo kakve kritike nekontroliranog priljeva migranta. Neprestano ‘zatvaranje očiju’ pred raznim oblicima terorizma kojega su sa sobom donijeli migranti, kao i druge politike EU-a poput zelene politike, izazvali su nezadovoljstvo građana, koji su (velika većina njih) upravo u AfD-u vidjeli spas za Njemačku.
Wahnsinn! Ein ganz großes Danke an euch alle! Wir sind eure Volkspartei in Thüringen.
Danke für 38,6 % in Thüringen zur Bundestagswahl!💙🇩🇪 pic.twitter.com/E79KNjMo31
— AfD Thüringen (@AfD_Thueringen) February 24, 2025
>Merz (CDU): Svijet vani ne čeka nas, niti čeka dugotrajne koalicijske razgovore i pregovore
2013. AfD je osnovana kao odgovor na politiku spašavanja eurozone
AfD (Alternative für Deutschland) osnovana je 6. veljače 2013. godine kao odgovor na rastuće nezadovoljstvo politikom spašavanja eurozone i uvođenjem eura. Ključni osnivači bili su Bernd Lucke, Alexander Gauland i Konrad Adam.
U svojim prvim mjesecima AfD je zagovarala povratak nacionalnim valutama i protivljenje financijskoj pomoći južnim europskim državama pogođenima dužničkom krizom (Grčkoj, Španjolskoj, Italiji).
Osnivači, među kojima su bili ekonomisti i bivši članovi CDU-a, željeli su ponuditi alternativu etabliranim strankama, kritizirajući centralizaciju moći u Bruxellesu i gubitak nacionalnog suvereniteta. Smatrali su da Njemačka previše financijski snosi teret EU politika, dok se odluke donose u Bruxellesu, daleko od nacionalnih interesa njemačkih građana.
Prvi Izbori i postupni rast (2013.-2015.)
Na saveznim izborima 2013. godine, AfD je osvojila 4,7% glasova, nedovoljno za ulazak u Bundestag. Međutim, već 2014. godine na izborima za Europski parlament, stranka osvaja 7 zastupničkih mjesta, što ukazuje na rastuću podršku među građanima nezadovoljnima politikom EU. Glavne teme bile su reforma EU, protivljenje euru i smanjenje birokracije.
Tijekom ovog razdoblja, unutarstranačke rasprave dovele su do odlaska osnivača Bernda Luckea. Vodstvo tada preuzimaju Frauke Petry i Jörg Meuthen, koji stranku usmjeravaju prema širem spektru tema. AfD je preusmjerila svoj fokus na protivljenje migraciji, islamizaciji i obranu nacionalnog identiteta.
>Prijevremeni izbori u Njemačkoj određuju smjer EU što sve trebate znati o njima?
Migracijska Kriza i Proboj u Bundestag (2015.)
Migracijska kriza 2015. godine bila je prekretnica za AfD. Odluka kancelarke Angele Merkel o prihvatu više od milijun izbjeglica i migranata, većinom iz Sirije, Afganistana i Afrike, stvorila je duboke podjele u njemačkom društvu.
Stranka je kritizirala ”politiku otvorenih vrata” kancelarke Angele Merkel, ističući potrebu za kontrolom granica i očuvanjem njemačke kulture. Ovakav stav doveo je do značajnog porasta popularnosti, što se odrazilo na saveznim izborima 2017. godine, kada AfD osvaja 12,6% glasova i postaje treća najjača stranka u Bundestagu.
AfD je iskoristio nezadovoljstvo građana, posebno u istočnim njemačkim pokrajinama, gdje su ljudi smatrali da su ignorirani od strane elite u Berlinu i Bruxellesu. Stranka je tada počela snažno kritizirati imigracijsku politiku CDU-a i SPD-a, upozoravajući na rastuću nesigurnost (kriminal, terorizam), kulturološke sukobe (islamizacija) i troškove migracije.
>Elon Musk: Samo AfD može spasiti Njemačku
Od 2016. do 2017. AfD-u raste popularnost i pristižu optužbe za ekstremizam
Kako je migrantska kriza eskalirala, a mainstream stranke nisu mogle pružiti zadovoljavajuće odgovore, AfD je eksponencijalno rastao u popularnosti. Na lokalnim izborima u 2016. godini osvojili su dvoznamenkaste rezultate, a 2017. su ostvarili povijesni uspjeh na saveznoj razini. Tada su osvojili 12,6% glasova i postali treća najjača stranka u Bundestagu. 2017. godine jedna od čelnica stranke postaje Alice Weidel, koja je i danas na istoj poziciji.
No, s rastom popularnosti došle su i optužbe mainstream medija i političkih protivnika za nacizam i ekstemizam. Mnogi ljevičarski i centristički mediji (npr. Der Spiegel, Die Zeit, Süddeutsche Zeitung) uspoređivali su AfD s nacističkom ideologijom, iako stranka službeno odbacuje nacizam i antisemitizam.
AfD je često bio prikazivan i kao političko krilo antiislamskog pokreta PEGIDA i ekstremnih nacionalističkih grupacija. Neki vođe AfD-a, poput Björna Höckea, bili su posebno napadani zbog izjava koje su smatrane revizionističkima, primjerice njegova kritika njemačke kulture sjećanja na Drugi svjetski rat.
>Njemačka: Liječnik odbija liječiti političara AfD-a
Daljnji rast, pandemija i previranja unutar stranke (2018.-2023.)
AfD nastavlja jačati svoju prisutnost, posebno u istočnim saveznim pokrajinama poput Saske i Tiringije. Na izborima 2019. godine, stranka postiže značajne rezultate, često zauzimajući drugo mjesto s preko 20% glasova. Unatoč kritikama i nadzoru od strane vlasti, AfD se pozicionira kao glas onih koji se protive mainstream politici i zalažu za očuvanje njemačkog identiteta.
Krajem 2019. svijet se suočava s pandemijom Covida 19. AfD se pozicionirala kao kritičar vladinih mjera, podržavajući prosvjede protiv restrikcija i obveznog cijepljenja. Stranka je u ovom razdoblju bilježila blagi pad. Ovi događaji utjecali su na rezultate na izborima 2021. godine, gdje je AfD pala na 10,3% na saveznoj razini, ali je i dalje ostala jaka u istočnim pokrajinama.
Stranka se suočila i s unutarnjim previranjima. 2022. godine jedan od vođa stranke Jörg Meuthen napustio je AfD, kritizirajući sve veću povezanost s ekstremnom desnicom. AfD se sve više suočava i s optužbama za ekstremizam tako da je Njemački ured za zaštitu ustava (BfV) stavio dijelove AfD-a pod nadzor, tvrdeći da imaju ekstremističke tendencije.
AfD je 2023. ponovno ojačala uslijed ekonomske krize, rasta nezadovoljstva zbog imigracije i energetske krize povezane s ratom u Ukrajini. Ostvarila je značajne regionalne rezultate. Na izborima u Saskoj-Anhaltu, Brandenburgu i Tiringiji dosegla više od 30% podrške. Iste godine AfD je osvojila svoje prve gradonačelničke pozicije u Raguhn-Jeßnitzu (Saska-Anhalt) i drugim manjim općinama. Iako slabija na zapadu, AfD je počela dobivati podršku i tamo, u saveznim državama poput Baden-Württemberga i Porajnja.
>Cenzura ili? Njemački javni mediji blokiraju AfD u izbornim debatama iako su drugi po anketama
Fizički napadi na članove AfD-a i prijetnje smrću
Članovi AfD-a suočavali su se (i još se suočavaju) i sa fizičkim napadima te prijetnjama smrću od strane protivnika. U siječnju 2019. Frank Magnitz, zastupnik AfD-a u Bundestagu, brutalno je napadnut u Bremenu. Pretrpio je teške ozljede glave nakon što su ga nepoznati napadači napali s leđa. Iste godine u prosincu na ured AfD-a u Döbelnu, Saksonija, bačena je eksplozivna naprava. Iako nije bilo ozlijeđenih, šteta na imovini bila je značajna.
U veljači 2020. Karsten Hütter, član AfD-a u Saskoj, napadnut je tijekom predizbornog skupa. Pretrpio je lakše ozljede nakon što su ga napala dvojica muškaraca. U ožujku 2021. Ured AfD-a u Plauenu, Saksonija, zapaljen je u noćnom napadu. Požar je prouzročio veliku materijalnu štetu, ali nije bilo ozlijeđenih. Iste godine, u studenom ured AfD-a u Chemnitzu vandaliziran je grafitima i razbijanjem prozora.
>Fizički napadi na političare u Njemačkoj pred europske izbore
Članovi ove stranke suočavaju se i s prijetnjama smrću od različitih ekstremističkih skupina. Primjerice, 2021. godine, njemački tjednik FOCUS izvijestio je o ljevičarskim ekstremistima koji su na internetskoj stranici objavili popis s imenima i adresama 53 političara AfD-a, pozivajući na njihovo ubojstvo eksplozivom.
>Antifašisti u Njemačkoj krenuli u lov na AfD, objavili privatne adrese članova stranke
Unatoč tome, AfD je koristio ove optužbe kako bi dodatno ojačao imidž anti-establišmentske stranke, tvrdeći da ih mainstream mediji žele ušutkati jer predstavljaju glas običnih građana.
>Izbori na istoku Njemačke povećali pomutnju u njemačkoj politici
2025. druga najjača stranka u Njemačkoj
Na saveznim izborima održanim 23. veljače 2025. godine, AfD je ostvarila povijesni uspjeh, osvojivši oko 21% glasova i postavši druga najjača stranka u Bundestagu. Ovakav rezultat ukazuje na rastuće nezadovoljstvo građana trenutnim političkim smjerom i potražnju za alternativnim rješenjima koja AfD nudi.
Nach dem fulminanten AfD-Wahlerfolg: Zeit, Verantwortung zu übernehmen!
Was für ein glänzender Abend für unsere Bürgerpartei! Mit einem Stimmanteil von 20,8 % (vorläufiges Endergebnis) konnte die AfD ihre Zustimmung gegenüber der vorigen Bundestagswahl mehr als verdoppeln. Wir… pic.twitter.com/lWYYXKmXjY
— AfD (@AfD) February 24, 2025
Ovaj rezultat predstavlja gotovo dvostruko povećanje u odnosu na prethodne izbore 2021. godine, gdje je AfD osvojila oko 10,4% glasova. AfD je posebno snažnu podršku zabilježila u istočnim saveznim pokrajinama, bivšim teritorijima DDR-a, gdje je u nekim regijama, poput Saske, Tiringije i Brandenburga, osvojila više od 40% glasova.
Unatoč ovom značajnom uspjehu, prema pisanju The Guardiana, lider CDU/CSU-a, Friedrich Merz, isključio je mogućnost koalicije s AfD-om, navodeći potrebu za formiranjem stabilne vlade kroz suradnju s drugim strankama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/The Guardian/Reuters/The New York Times/AfD
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.