Ratovi u Gazi i Libanonu postali su, prema podacima međunarodnih novinarskih organizacija i Ujedinjenih naroda, najsmrtonosniji sukobi za novinare u modernoj povijesti. Od početka rata 7. listopada 2023. ubijene su stotine medijskih djelatnika, a brojni međunarodni akteri upozoravaju da u mnogim slučajevima nije riječ samo o kolateralnim žrtvama rata, nego o obrascu ciljanja novinara, što prema međunarodnom humanitarnom pravu predstavlja ratni zločin.
Osim toga, izraelske vlasti zabranile su stranim novinarima ulazak u Pojas Gaze, uz obrazloženje da je riječ o mjeri za njihovu vlastitu sigurnost. Ovakva odluka izaziva različite reakcije u međunarodnoj javnosti. Neki promatrači, uključujući i one s različitih političkih pozicija, izražavaju sumnju u ta sigurnosna obrazloženja, ističući da ratni izvjestitelji inače djeluju na vlastitu odgovornost i svjesni su rizika koje preuzimaju. S druge strane, izraelske vlasti tvrde da su mjere usmjerene na zaštitu civila i novinara u zonama sukoba. Pitanje dopuštenog pristupa novinara ratnim zonama ostaje predmet rasprave među novinarima.
Stranim novinarima je zabranjen ulaz u Pojas Gaze
Izrael je tijekom rata u Gazi u velikoj mjeri ograničio ili onemogućio samostalan ulazak stranih novinara u Pojas Gaze. Zbog toga su međunarodne medijske organizacije i udruge za slobodu medija više puta upozoravale da je svijet gotovo potpuno ovisan o palestinskim novinarima na terenu.
Od početka rata nakon 7. listopada 2023. stranim reporterima uglavnom nije bio dopušten ulazak u Gazu bez pratnje izraelske vojske. Novinari su mogli ući samo u rijetkim, strogo kontroliranim posjetima pod nadzorom IDF-a. Pri tomu su izraelske vlasti određivale kretanje, lokacije i uvjete snimanja. Većina međunarodnih medija nije mogla neovisno izvještavati iz same Gaze.
Zbog toga su organizacije poput Odbora za zaštitu novinara (CPJ), Reportera bez granica (RSF), Međunarodne federacije novinara (IFJ) i brojne velike medijske kuće upozoravale da su palestinski novinari ostali gotovo jedini izvor informacija iz ratne zone, istovremeno izloženi ekstremnom riziku.
Više od 30 međunarodnih medijskih organizacija, uključujući Reuters, AP, AFP, BBC, New York Times i Guardian, potpisalo je otvorena pisma tražeći slobodan pristup stranim novinarima Gazi i zaštitu lokalnih reportera. U tim apelima upozoreno je da ograničavanje pristupa smanjuje mogućnost neovisne provjere događaja na terenu.
Izraelske vlasti zabrinute za sigurnost novinara?
Izraelske vlasti ograničenja su opravdavala sigurnosnim razlozima, tvrdeći da aktivna ratna zona predstavlja ozbiljan rizik za strane novinare te da Hamas može ugroziti njihove živote. IDF je također navodio da organizirani ulasci pod vojnom pratnjom omogućuju kontrolu sigurnosti tijekom operacija. Ovo opravdanje za mnoge je vrlo sumnjivo.
Oni koji ne vjeruju tvrdnjama izraelskih vlasti o brizi za novinare, uključujući dio novinarskih organizacija i stručnjaka za ljudska prava, tvrde da zabrana neovisnog pristupa otežava dokumentiranje civilnih žrtava, napada na infrastrukturu i mogućih kršenja međunarodnog prava. Palestinski novinari i Al Jazeera više su puta tvrdili da je istodobno ubijanje lokalnih reportera i zabrana ulaska stranim novinarima stvorila situaciju u kojoj se ”pokušava ušutkati izvještavanje iz Gaze”.
>Dva izraelska vojnika završit će u zatvoru zbog oskvrnuća kipa Djevice Marije
U 2025. godini ubijeno više od 260 novinara u Gazi i Libanonu
Prema podacima Odbora za zaštitu novinara (CPJ), do sredine 2025. u ratovima u Gazi, Libanonu, Iranu i Jemenu ubijena su najmanje 264 novinara tijekom obavljanja posla, a za oko 260 tih smrti odgovornim se smatra Izrael. Većina ubijenih bili su palestinski novinari iz Gaze, no među žrtvama su i novinari iz Libanona, Jemena i Irana.
Ujedinjeni narodi naveli su da je do kolovoza 2025. ubijeno najmanje 242 palestinska novinara, dok pojedine objedinjene analize organizacija za zaštitu medija spominju i više od 270 ubijenih novinara i medijskih radnika.
CPJ i druge organizacije upozoravaju da su 2024. i 2025. bile najsmrtonosnije godine za novinare otkako se vodi evidencija. Prema izvješću Instituta Watson za međunarodna i javna pitanja, u Gazi je ubijeno više novinara nego u svim velikim ratovima 20. i 21. stoljeća zajedno, uključujući Prvi i Drugi svjetski rat, Vijetnam, ratove na prostoru bivše Jugoslavije i Afganistan.
Optužbe za ciljano ubijanje novinara
Brojne međunarodne organizacije, među njima Reporteri bez granica (RSF), CPJ i UN, tvrde da postoje ozbiljne indicije da su novinari u više slučajeva bili namjerno ciljani, zbog, prema tvrdnjama Izraela, navodne povezanosti s Hamasom.
RSF je zbog toga podnio više prijava Međunarodnom kaznenom sudu zbog mogućih ratnih zločina nad palestinskim novinarima.
UN-ova posebna izvjestiteljica za slobodu mišljenja i izražavanja Irene Khan izjavila je da Izrael širi tvrdnje o povezanosti pojedinih novinara s militantnim skupinama bez javno predočenih dokaza. Slične primjedbe iznijeli su Odbor za zaštitu novinara (CPJ), Al Jazeera i Reporteri bez granica, navodeći da izraelske optužbe protiv ubijenih ili ranjenih novinara u više slučajeva nisu bile potkrijepljene javno dostupnim dokazima.
Kontroverze su dodatno pojačane izjavama izraelskih vojnih glasnogovornika i dužnosnika. The Guardian je objavio da su pojedini pripadnici izraelske vojske novinare povezane s Hamasovim medijskim strukturama smatrali legitimnim metama, čak i kada nije bilo dokaza da sudjeluju u borbenim operacijama. Pravnim stručnjacima posebno je sporna izjava jednog glasnogovornika IDF-a da se ”ne pravi razlika” između medijskih djelatnika i pripadnika Hamasove mreže. IDF se službeno ogradio od te izjave priopćenjem u kojem se navodi kako novinari nikada nisu bili mete IDF-a.
>Ristić: Većina igrača u sukobu stoji na maksimalističkim pozicijama
Gaza: napadi na novinarske šatore, bolnice i obitelji
Tijekom rata u Gazi zabilježeni su brojni slučajevi pogibije novinara tijekom izvještavanja iz bolnica, izbjegličkih kampova i novinarskih šatora.
Već u listopadu 2023. izraelski napad na zgradu Hajji Tower usmrtio je novinare koji su izvještavali o evakuacijama civila. U prosincu iste godine UN je objavio da je Gaza postala ”najsmrtonosnije mjesto na svijetu za novinare”.
Fotoreporterka Fatima Hassouna ubijena je u travnju 2025. zajedno s članovima svoje obitelji u zračnom napadu na kuću u gradu Gazi, dan nakon što je objavljeno da je dokumentarni film o njezinom radu odabran za festival u Cannesu.
Posebnu pozornost izazvali su napadi na novinarske šatore ispred bolnica. U kolovozu 2025. ubijen je Anas Al Sharif, jedan od najpoznatijih reportera Al Jazeere u Gazi, nakon izraelskog napada na šator ispred bolnice Al Shifa. U istom napadu ubijeno je još nekoliko novinara. Sharif je ranije ostavio oproštajnu poruku jer je, kako je tvrdio, očekivao da bi mogao postati meta.
Istog mjeseca pet novinara poginulo je u napadu na bolnicu Nasser u Khan Younisu. Nakon prve eksplozije, na mjesto su stigli civili i reporteri, a zatim je uslijedio drugi udar, što su međunarodni mediji opisali kao ”double tap” napad.
Meta napada bio je i šef Al Jazeerinog ureda u Gazi Wael Dahdouh, koji je izgubio više članova obitelji, uključujući sina Hamzu, također novinara. Washington Post je nakon vlastite istrage zaključio da nema dokaza da je Hamza Dahdouh sudjelovao u bilo kakvim vojnim aktivnostima.
Palestinski sindikat novinara tvrdi da je tijekom rata ubijeno više od 700 članova obitelji palestinskih novinara. Mnogi reporteri svjedočili su da su izgubili djecu, roditelje ili supružnike, a zatim se hrabro vratili izvještavanju s terena.
Libanon: smrt Amal Khalil i optužbe za ratni zločin
Slične optužbe pojavile su se i u Libanonu. Smrt novinarke Amal Khalil, reporterke lista Al Akhbar, izazvala je snažne reakcije nakon što je ubijena tijekom izraelske ofenzive na jugu zemlje.
Prema libanonskim vlastima, Khalil i njezina kolegica Zeinab Faraj sklonile su se u kuću nakon prethodnog zračnog udara. Nedugo zatim pogođena je i zgrada u kojoj su se nalazile. Libanonski Crveni križ uspio je spasiti Faraj, no dok su spasilačke ekipe tragale za Khalil, izraelski dron ponovno je napao isto područje.
Libanonska vlada optužila je Izrael za namjerno ciljanje novinarki i najavila traženje međunarodne pravde zbog mogućeg ratnog zločina. Izrael tvrdi da su se novinarke nalazile u blizini objekta koji je koristio Hezbollah te da su predstavljale ”neposrednu prijetnju”.
CPJ je nakon tog slučaja izjavio da je riječ o još jednom primjeru sprječavanja hitnih službi da dođu do ranjenih novinara. Izvršna direktorica organizacije Jodie Ginsberg poručila je da su novinari civili zaštićeni međunarodnim pravom te da je ignoriranje tih normi ”užasavajuće”.
>Teški gubici i duboke podjele: Hezbollah platio visoku cijenu rata
Međunarodni pritisak i zahtjevi za istragama
Više od 30 međunarodnih medijskih kuća, uključujući Reuters, AP, AFP i The Guardian, potpisalo je otvorena pisma tražeći zaštitu novinara i neovisne istrage. Velike međunarodne organizacije također su pozvale na međunarodne istrage mogućih ratnih zločina.
CPJ navodi da je dokumentirao desetke slučajeva koji izgledaju kao ciljane likvidacije novinara. RSF tvrdi da je palestinsko novinarstvo gotovo uništeno.
Izraelske vlasti odbacuju optužbe da ciljaju novinare kao novinare, tvrdeći da su pojedinci bili povezani s Hamasom ili Hezbollahom. Međutim, međunarodne organizacije i pravni stručnjaci upozoravaju da takve tvrdnje često nisu javno dokazane te da novinari prema međunarodnom pravu ostaju zaštićeni civili osim ako izravno sudjeluju u borbama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.