Velika anketa: Nijemci ne žele prekid uvoza energenata iz Rusije

Njemački građani podijeljeni su oko poteza njemačkog kancelara Olafa Scholza za prevladavanje posljedica krize koja je nastala zbog stanja oko Ukrajine. O tome svjedoče rezultati istraživanja instituta Forsa po narudžbi televizije RTL, tamošnji medij Die Welt.

Samo 46 % ispitanika pozitivno ocjenjuje mjere koje je poduzela njemačka vlada. Istovremeno, njih 47 % izražava nezadovoljstvo radom vlade pod vodstvom Olafa Scholza.

Nezadovoljstvo Scholzovom vladom

Napominjemo da je tijekom proteklog tjedna broj nezadovoljnih porastao za 5 %. Tako je prvi put od početka ruske vojne intervencije u Ukrajini udio Nijemaca koji negativno ocjenjuju djelovanje kancelara premašio udio onih koji Scholzove mjere za prevladavanje posljedica krize nazivaju dostatnim, piše Die Welt, a prenosi geopolitika.news.

Još je negativnija bila reakcija ispitanika na paket potpore koji je vlada dogovorila 25. ožujka u kontekstu rasta cijena energenata. Podsjetimo, program predviđa porezne olakšice od 300 €, popuste na benzin i dizel, kao i paušalnu isplatu od 100 € obiteljima za svako dijete. Prema rezultatima istraživanja, samo 29 % ispitanika reklo je da će ove mjere biti dovoljne za ublažavanje utjecaja rasta cijena energije. Većina ispitanika, njih 64 %, nazvalo je vladine mjere nedovoljnim.

Promjena mišljenja javnosti o uvozu energenata iz Rusije

Mišljenja građana također su podijeljena i oko pitanja treba li Njemačka potpuno odustati od ruskog plina i nafte. Više od polovice ispitanika (52 %) reklo je da zemlja ne bi trebala potpuno zaustaviti isporuku energenata iz Ruske Federacije. Samo 42 % ispitanika nazvalo je tu mjeru potrebnom i izrazilo spremnost da se suoče s eventualnim posljedicama nestašice, rasta cijena i gospodarske recesije.

Treba napomenuti da je 3. ožujka, nedugo nakon početka ruske vojne intervencije u Ukrajini, više od 60 % ispitanika reklo da bi njemačka vlada trebala prestati uvoziti plin iz Rusije, dok se 32 % tome protivilo. O tome svjedoče rezultati sociološke ankete koju je proveo Institut Civey po narudžbi njemačkog tjednika Wirtschaftswoche.

EU: I službeno prihvaćen peti paket sankcija protiv Rusije

Države članice EU-a u petak su i formalno potvrdile usvajanje petog paketa sankcija protiv Rusije koji uključuje zabranu uvoza ugljena, zabranu svih transakcija za četiri ključne ruske banke, zabranu pristajanja ruskih brodova u europske luke i niz mjera kako bi se pojačao pritisak na Moskvu da zaustavi agresiju.

“Ove sankcije su usvojene nakon zvjerstava koje su počinile ruske snage u Buči i drugim mjestima pod ruskom okupacijom. Cilj ovih sankcija je zaustaviti bezobzirno, nehumano i agresivno ponašanje ruskih vojnika i jasno poručiti Kremlju da će agresija imati visoku cijenu”, izjavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Peti paket sankcija uključuje:

– Zabranu uvoza ugljena iz Rusije od kolovoza ove godine. Trenutačna vrijednost ruskog ugljena koji se izvozi u EU iznosi osam milijardi eura godišnje.

– Zabranu pristajanja u europske luke brodovima pod ruskom zastavom. Predviđene su iznimke za brodove koji prevoze poljoprivredne i prehrambene proizvode, humanitarnu pomoć i energente.

– Zabranu prometa ruskim i bjeloruskim cestovnim prijevoznicima koji neće moći prevoziti robu unutar EU-a, čak i kada je riječ o tranzitu. Tu su također predviđene iznimke u slučaju prijevoza farmaceutskih, medicinskih, poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

– Daljnju zabranu izvoza goriva za zrakoplove i drugih proizvoda poput kvantnih računala i naprednih poluvodiča, elektroničke robe, osjetljive strojne i prometne opreme te zabranu uvoza na proizvode poput drva, cementa, morske hrane, alkohola. Sankcionirani izvoz iznosi oko 10 milijardi eura godišnje, a uvoz 5,5 milijardi eura.

– Niz ciljanih mjera kako bi se pojačale postojeće sankcije i zatvorile rupe u njihovoj primjeni. To između ostaloga uključuje zabranu ruskim poduzećima da sudjeluju u javnim nabavama u državama članicama EU-a, prestanak svake financijske potpore ruskim javnim tijelima, proširenje zabrane na depozite u kripto valutama.

– Sankcije tvrtkama čiji su proizvodi ili tehnologija imale ulogu u invaziji, ključnim oligarsima i poslovnim ljudima, visokorangiranim dužnosnicima Kremlja, osobama koje sudjeluju u dezinformiranju i manipuliranju informacijama i sustavnom širenje narativa Kremlja o agresiji na Ukrajinu te članovima obitelji pojedinaca koji su već pod sankcijama.

– Potpunu zabranu transakcija za četiri ključne ruske banke Sovkombank, Novikombank, VTB i Otkrutie. Te banke su još prije isključene iz Swifta, a sada im je zamrznuta imovina i potpuno su odsječene od bankovnog tržišta EU-a.

Komisija je objavila da već radi na dodatnim prijedlozima novih sankcija koje bi mogle uključivati zabranu uvoza nafte. Osim sankcija, EU naglašava da je smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima “hitni imperativ”.

Izvor: narod.hr/hina/geopolitika.news