Iscrpljivanje Rusije i Ukrajine u dugotrajnom ratu: Ukrajina

Rat između Rusije i Ukrajine prerastao je u iscrpljujući sukob koji duboko pogađa obje zemlje, ali posebice Ukrajinu, čiji se kapaciteti polako iscrpljuju pod teretom stalnih ljudskih gubitaka, ekonomskih izazova i političkih pritisaka. Na makroekonomskoj razini, situacija između dviju zemalja se opisuje kao uravnoteženi ekonomski rat iscrpljivanja.

Unatoč impresivnim vojnim inovacijama i snažnoj vanjskoj pomoći, Ukrajina se suočava s ozbiljnim problemima u mobilizaciji, opremanju i održavanju borbene spremnosti. Osim vojnog pritiska, zemlju pogađaju i značajni ekonomski i društveni izazovi, dok ovisnost o zapadnoj pomoći postaje ključna za njenu daljnju izdržljivost i stabilnost.

>Iscrpljivanje Rusije i Ukrajine u dugotrajnom ratu: Rusija

Iscrpljivanje ljudskih resursa 

Dugotrajni rat iscrpljivanja snažno se odražava na Ukrajinu, unatoč njenim izvanrednim vojnim inovacijama i prilagodljivosti. Prema izvještajima The Guardiana iz svibnja 2025. ukrajinski vojnici sve više ovise o tehnološkim rješenjima, poput dronova, koji im omogućuju da kompenziraju nedostatak obučenih i iskusnih ljudskih resursa na fronti. Ova promjena u ratnoj taktici pokazuje koliko je nedostatak ljudstva ozbiljan problem za Ukrajinu. Jer sada se mnoge operacije izvode uz pomoć tehnologije, umjesto isključivo tradicionalnih vojnih snaga.

Iako je ukrajinska vojska uspjela zaustaviti početnu rusku strategiju blitzkriega i nanijeti ozbiljne gubitke ruskim snagama, među ostalim zahvaljujući dronovima, softveru za koordinaciju bojišta i korištenju društvenih mreža u informacijskom ratu, sama inovativnost nije dovoljna u kontekstu iscrpljujućeg, dugotrajnog rata.

Prema Poljskom Centru za istočne studije (OSW) dugotrajni rat iscrpljivanja ozbiljno je narušio sposobnosti ukrajinskih obrambenih snaga. Iako ukupna brojnost vojske još od 2023. iznosi oko 1.050.000, samo oko 300.000 vojnika aktivno sudjeluje u borbama. Jedinice na prvoj crti često su popunjene ispod 60 %, a ponekad i samo 30 %, što je priznao i predsjednik Zelenski. Da bi se brigade popunile, bilo bi potrebno mobilizirati dodatnih 300.000 ljudi, ali to se u trenutnim okolnostima čini neizvedivo. U 2024. godini regrutirano je oko 200.000 ljudi, dok je istovremeno zabilježeno gotovo 90.000 slučajeva dezerterstva. To je tri i pol puta više nego prethodne godine, uz neslužbene procjene koje govore i do 150.000 dezertera.

>Suočena s nedostatkom ljudstva, ukrajinska brigada pokreće prvu kampanju regrutacije žena

Ne žele svi u rat

Mobilizacija se suočava s otporom mladih muškaraca, dok vlada izbjegava opću mobilizaciju, strahujući od demografskih i političkih posljedica. Gotovo milijun muškaraca dobilo je odgodu službe zbog posla. Pokušaji motiviranja mladih kroz novčane poticaje i bonuse izazivaju nezadovoljstvo među iskusnim vojnicima, a korupcija u sustavu mobilizacije dodatno ga potkopava.

Kvaliteta obuke je niska. Do jeseni 2024. u inozemstvu je obučeno nešto više od 100.000 vojnika. Domaći centri su pak prenatrpani i neadekvatni, s osnovnom obukom koja je do prosinca trajala samo 30 dana. Sustav opskrbe i upravljanja je decentraliziran, a elitne brigade, često povezane s političkim akterima, privilegirane su u opremanju i regrutaciji. Ostatak jedinica pati zbog nedostatka resursa, lošeg zapovijedanja i slabe logistike. Sve to upućuje na duboku krizu unutar ukrajinskih obrambenih snaga. One se bez temeljite reforme i veće podrške Zapada neće moći održati na sadašnjoj razini, a još manje preuzeti inicijativu na bojištu.

>Kako je Ukrajina dronovima oblikovala novu eru asimetričnog ratovanja

Nedostatak oružja

Prema analizi američkog think tanka CSIS Ukrajina se suočava s golemim materijalnim i ljudskim troškovima. Jer rat iscrpljivanja ne podrazumijeva odlučne udare, već kontinuirano trošenje resursa, topništva i ljudstva na širokoj, statičnoj bojišnici. Bitke su sve krvavije, a pomaci na terenu minimalni. Ukrajinske vojne jedinice sve češće djeluju poput buldožera, pokušavajući potisnuti protivnika metar po metar. Iako koriste inovacije poput bespilotnih letjelica za izviđanje i napade, softverske sustave poput Kropyve za koordinaciju i obavještajnu podršku, te druge domaće IT alate (GIS Arta, Delta), one same po sebi ne mogu nadomjestiti kronični nedostatak teške opreme, streljiva i ljudi.

Ukrajinske potrebe sada nadilaze obrambene sustave kratkog dometa. Zemlji su potrebni napredni sustavi dugog dometa, borbeni zrakoplovi, oklopna vozila, sustavi protuzračne obrane, kao i stalna obuka, logistička podrška i zalihe streljiva. Intenzitet potrošnje resursa na bojištu ogroman je – nekih dana ruska vojska ispaljuje i do 50.000 topničkih granata. Iako Ukrajina može učinkovito integrirati zapadnu vojnu pomoć u svoj operativni sustav, bez kontinuirane i proširene podrške sa Zapada, njezine mogućnosti slabe. Poseban izazov je održavanje zračne nadmoći. Borbeni gubici već su odnijeli gotovo polovicu ukrajinske zračne flote. A bez nadopune iz inozemstva, Ukrajina riskira gubitak sposobnosti obrane zračnog prostora.

Inovacije, koliko god bile impresivne, ne mogu same po sebi održati ritam iscrpljujućeg rata. Njihov uspjeh ovisi o institucionalnoj podršci i sustavnom praćenju učinkovitosti, kao i o financiranju. Naime, većina ukrajinskih inovatora još uvijek ovisi o crowdfundingu. Ukratko, Ukrajina se u ratu iscrpljivanja suočava s velikim izazovima: gubitkom ljudi, iscrpljivanjem opreme, ovisnošću o vanjskoj pomoći i borbom da održava visoku razinu borbene spremnosti usprkos stalnom pritisku. Bez stalnog dotoka zapadne pomoći i dugoročne strategije, inovacije same neće biti dovoljne za prevladavanje materijalne nadmoći Rusije.

>Zona smrti pod dronovima: Kako bespilotne letjelice utječu na rat Ukrajini?

Ekonomsko iscrpljivanje Ukrajine

Kad je u pitanju gospodarstvo i Rusija i Ukrajina pokazuju simptome stagflacije i iscrpljenosti. No Ukrajina još uvijek ima podršku Zapada i koristi svoje institucionalne i tehnološke prednosti, dok se Rusija suočava s unutarnjim pritiscima, korupcijom i sve izraženijim fiskalnim problemima.

Prema američkom think tanku Atlantic Council unatoč trogodišnjem ratu, ukrajinsko gospodarstvo pokazalo je iznimnu otpornost, ali sve više pokazuje znakove iscrpljenosti.

Nakon što je 2022. BDP pao za 29 %, uslijedio je oporavak od 5,5 % u 2023. i 3 % u 2024., dok je u prva četiri mjeseca 2025. rast iznosio svega 1,1 %. Inflacija, koja je krajem 2022. iznosila 27 % zbog nedovoljnog vanjskog financiranja, stabilizirala se na 5 % u 2023. i 2024., ali je do svibnja 2025. ponovno porasla na 15,9 %, ponajviše zbog manjka radne snage. Zemlja je ušla u stagflaciju, a Nacionalna banka drži kamatnu stopu na 15,5 %, s mogućnošću povećanja.

Ukrajina godišnje troši oko 100 milijardi dolara na obranu, što čini 50 % njezina BDP-a; od toga 30 % dolazi iz državnog proračuna. Za stabilnost proračuna potrebna su godišnja vanjska sredstva u iznosu od 42 milijarde dolara (više od 20 % BDP-a). Ta su sredstva u potpunosti osigurana 2023., 2024. i očekivano u 2025. godini.

Izvoz preko crnomorskih luka ponovno funkcionira od rujna 2023., nakon ukrajinskog uništenja dijela ruske crnomorske flote. Time je pomorska trgovina, ključna za proizvode poput žitarica, čelika i rude, normalizirana. Međutim, energetska infrastruktura pretrpjela je teška oštećenja u 2024., što je dodatno oslabilo gospodarstvo.

Usprkos svemu, institucije poput Ministarstva financija i Nacionalne banke ostale su stabilne, a zemlja je napredovala i u borbi protiv korupcije (s 142. na 105. mjesto prema Transparency Internationalu). Uz to, uspješno provodi programe EU-a i MMF-a.

Ukrajinsko gospodarstvo, međutim, sve teže podnosi teret rata. Visoka inflacija, stagflacija, ovisnost o vanjskom financiranju i prevelik vojni udio u BDP-u glavni su znakovi ekonomske iscrpljenosti.

>Ukrajinski parlament pod međunarodnim pritiskom vratio ovlasti antikorupcijskim tijelima

Politička nestabilnost i ovisnost o Zapadu

Za Ukrajinu je karakterističan rastući psihološki pritisak na društvo. Sve veća zabrinutost zbog neučinkovitosti vlasti, korupcije i nedostatka jasne vizije kraja rata stvara nepovjerenje u institucije. To potencijalno ugrožava reformski proces, koji je ključan za održavanje domaće i međunarodne potpore.

Zabrinutost je posebno izražena zbog sporosti u borbi protiv korupcije, što podriva legitimitet vlasti i izaziva nove društvene napetosti. Financial Times navodi kako ovakvo stanje može dovesti do destabilizacije ukrajinske političke scene ako se ne poduzmu učinkovite reforme.

Ukrajina je, pak, izrazito ovisna o nastavku vojne i financijske pomoći sa Zapada, bez koje ne može održati frontu. Međutim, sve veći fokus SAD-a na geopolitičke interese u Indo-Pacifiku, zajedno s rastućim euroskepticizmom u Europi, čine buduću potporu Ukrajini nesigurnom. Prema izvještajima Foreign Affairs, smanjenje zapadne potpore ugrozilo bi održivost ukrajinskog otpora i moglo bi rezultirati stagnacijom ili čak povlačenjem na bojištu.

>Zelenski od Zapada traži 65 milijardi dolara godišnje: Naši vojnici štite sve vas

Ukrajina, unatoč tehnološkoj prilagodljivosti i snažnoj vanjskoj pomoći, sve teže podnosi pritiske demografskog, gospodarskog i društvenog iscrpljivanja. Gospodarstvo pokazuje znakove stagflacije, a društveni i politički pritisci rastu. Ovisnost o stalnoj zapadnoj pomoći ključna je za održavanje bojišta i stabilnosti. Bez nje, Ukrajina riskira vojnu i unutarnju destabilizaciju.

Izvor: narod.hr