U američkom političkom i medijskom prostoru posljednjih godina sve češće se otvara pitanje uloge radikalno lijevih aktivističkih mreža koje, pod krinkom antiratnog i humanitarnog djelovanja, sudjeluju u organiziranju raznih prosvjeda usmjerenih protiv politike SAD-a ili protiv Izraela. Takvi se pokreti ne profiliraju kao spontani društveni izrazi nezadovoljstva, već kao koordinirane kampanje koje djeluju protiv američkih nacionalnih interesa te se dovode u vezu s interesima Kine i zemalja komunističkog režima poput Kube ili Madurovog režima u Venezueli, uz tvrdnje i sumnje o financiranju iz mreža povezanih s Komunističkom partijom Kine.
Tako su se sada nakon pro-palestine prosvjeda i prosvjeda protiv Trumpove intervencije na Venezuelu pojavili protesti koji se suprostavljaju američkoj politici na Kubi koja ulazi u konflikt s njihovim komunističkim režimom. Podsjetimo SAD je uveo ekonomske mjere protiv Kube, uključujući ograničenja na uvoz nafte i presretanje tankera.
U tom kontekstu spominju se organizacije poput CODEPINK i The People’s Forum. One su povezane s akterima i poslovnim strukturama koje simpatiziraju komunizam, Kinu i slične političke sustave te imaju kontakte s kineskim političkim i medijskim krugovima, uključujući poduzetnika Neville Roy Singham.
Trumpova administracija ocijenila je ovo kao potencijalni kanal neizravnog političkog utjecaja Komunističke partije Kine na američke političke procese i oblikovanje javnog mnijenja. Dužnosnici ministarstava pravosuđa, unutarnjih poslova i financija SAD-a istražuju mrežu od oko 2.000 takvih organizacija, koje je tajkun Neville Roy Singham financirao s 278 milijuna dolara.
Što je CodePink?
CODEPINK – woman for peace, se u američkom javnom prostoru profilirao kao radikalno lijeva aktivistička organizacija koja pod krinkom pacifizma sustavno osporava temeljne smjernice američke vanjske politike i interese zapadnih saveznika. Iako se predstavlja kao antiratni pokret koji zagovara mir i diplomaciju, njezino djelovanje često se podudara s geopolitičkim narativima država koje su u otvorenom suparništvu sa Sjedinjenim Državama, prije svega Kine.
Posebno je problematičan njihov angažman kroz kampanju ”Kina nije naš neprijatelj”, u kojoj organizacija relativizira sigurnosne i političke prijetnje povezane s rastućim utjecajem Pekinga. Umjesto da jasno adresira ozbiljne optužbe o kršenjima ljudskih prava, uključujući postupanje prema Ujgurima, CODEPINK se fokusira na kritiku američke politike, čime de facto preuzima retoričke obrasce koji idu u prilog kineskoj državnoj propagandi.
Akcije CODEPINK-a uključuju prekidanje kongresnih saslušanja i organiziranja agresivnih prosvjednih akcija. CODEPINK nije neutralni zagovornik mira, kako se predstavlja, već politički akter čije aktivnosti idu u korist autoritarnih režima i njihovih globalnih interesa, a trenutno to radi u korist Kube i drugih ”američkih neprijatelja”.
Primjeri naslova članaka objavljenih na mrežnim stranicama organizacije:

Akcije za očuvanje komunističkog režima na Kubi:

Antiratna propaganda i pohvale diktaturi
Organizacija također koristi međunarodne misije i događaje kao oblik aktivizma, primjerice sudjelovanje u humanitarnim konvojima ili putovanjima u zemlje poput Kube ili Kine. Takve aktivnosti imaju i simboličku i političku dimenziju jer pokazuju solidarnost s državama ili narodima koje smatraju pogođenima američkom politikom.
”SAD blokira isporuke nafte, zapljenjuje i tjera tankere koji idu prema Kubi u Karipskom moru. Na otok od početka prosinca nije ušla nikakva nafta. Trump je Kubu označio kao ‘neuobičajenu i izvanrednu prijetnju’, čime je otvorio put za dodatne jednostrane prisilne mjere (tzv. sankcije)…” Dio je to teksta objavljenog na stranicama CODEPINK-a koji kroz tzv. humanitarne akcije napada američke nacionalne interese i simpatizira kubanski komunistički režim.
>Izrael zabranio ulazak članovima 20 anti-izraelskih udruga u zemlju; najmanje četiri povezane sa Sorosem
Pro-palestinski aktivizam, komunizam i The People’s Forum
CODEPINK je snažno uključen i u pro-palestinski aktivizam, gdje se često svrstava uz prosvjede i inicijative koje otvoreno osporavaju legitimitet izraelske države i američke potpore Izraelu. Njihove reakcije na napad Hamasa 7. listopada, uključujući izostanak jasne osude, dodatno su potvrdile da organizacija zauzima jednostrane i ideološki motivirane pozicije.
Osim CODEPINK-a, organizacija The People’s Forum sudjelovala je u organizaciji više pro-palestinskih prosvjeda nakon napada Hamasa 7. listopada, pri čemu nije osudio napad, nego je pozvao na prekid američke pomoći Izraelu i poticao javnost na mobilizaciju u podršci Palestini. Organizirali su prosvjede u New Yorku, uključujući akcije ”Shut It Down for Palestine”, usmjerene protiv američke potpore Izraelu, a jedan od njih uključivao je i ulazak aktivista u sjedište tvrtke BlackRock. Za sebe na službenim mrežnim stranicama kažu da su ”inkubator pokreta za radničku klasu i marginalizirane zajednice, s ciljem izgradnje jedinstva preko povijesnih linija podjela u zemlji i inozemstvu”.
Grupa je snažno antisemitski usmjerena:

Vodstvo organizacije oštro je kritiziralo pro-izraelske skupove, nazivajući ih podrškom ”apartheidu i okupaciji”, te je najavljivalo daljnje prosvjede i akcije poput obustava rada, sjedećih prosvjeda i izravnih akcija usmjerenih na institucije i tvrtke povezane s Izraelom.
Osim pro-palestinskih prosvjeda The People’s forum je bio jedan od ključnih organizatora prosvjeda protiv ICE-a.
Financiranje od aktera povezanih s Komunističkom partijom Kine
Povezanost ovih organizacija s Komunističlkom partijom Kine zasniva se na financijskoj mreži povezanom s američkim milijunašem Nevilleom Royem Singhamom, koji se dovodi u vezu s organizacijama i medijima bliskima kineskim vlastima.
Neville Roy Singham je američki je poduzetnik i društveni aktivist, najpoznatiji kao osnivač IT tvrtke Thoughtworks, koju je 2017. prodao za 785 milijuna dolara. Nakon toga preselio se u Kinu gdje živi sa suprugom Jodie Evans, suosnivačicom CODEPINK-a, koja je nakon braka zauzela prokineske stavove. Singham je postao značajan donator CODEPINK-a, pri čemu organizacije iz njegove mreže osiguravaju otprilike četvrtinu njezina budžeta.

Prema izvješću iz 2022., Singham je donirao gotovo 65 milijuna dolara neprofitnim organizacijama, uključujući CODEPINK, koje zauzimaju stavove bliske Pekingu.
Istraživanja i medijski izvještaji navode veze između Singama i mreže krajnje lijevih organizacija i medija koji promiču stavove usklađene s Komunističkom partijom Kine, uključujući BreakThrough News i People’s Dispatch. Singham također financira organizacije poput The People’s Foruma, ANSWER Coalitiona i međunarodnih aktivističkih mreža, kao i kampanje poput ”Shut It Down for Palestine”.
The New York Times je 2023. izvijestio da Singham blisko surađuje s kineskom vladom i državnim medijima te putem neprofitnih organizacija i posredničkih tvrtki financira skupine koje šire prokineske poruke.
>Spontana pobuna protiv ICE-a?! Tko stvarno stoji iza prosvjeda koji tresu Ameriku
Istrage zbog povezanosti s Kinom
Zbog veze CODEPINK-a s Singhamom, američki političari pokretali su inicijative za istrage o mogućem kršenju Zakona o registraciji stranih agenata (FARA), uz pitanje djeluje li CODEPINK, izravno ili neizravno, u interesu Komunističke partije Kine.
Američki dužnosnici pokrenuli su istragu o mreži lijevo orijentiranih aktivista i neprofitnih organizacija povezanih s Nevilleom Royem Singhamom i Jodie Evans. Kao početna točka mreže opisuje se vjenčanje 2017. godine na Jamajci, gdje su se okupili aktivisti, akademici i politički organizatori iz međunarodnih lijevih krugova. Tamo su se stvarala poznanstva i savezništva koja su kasnije prerasla u globalnu mrežu organizacija.
Singham je kroz godine usmjeravao velike iznose novca prema neprofitnim organizacijama, ukupno oko 591 milijun dolara u razdoblju od 2017. do 2025. Taj novac išao je u nekoliko glavnih organizacija koje su ga dalje distribuirale prema desecima i stotinama drugih skupina, stvarajući mrežu od oko 2.000 organizacija širom svijeta, pema navodima Fox Newsa.
Ta mreža promiče političke stavove kritične prema Sjedinjenim Američkim Državama i bliske Kini te državama poput Kube, Irana, Rusije i Sjeverne Koreje. Politički utjecaj provodi se kroz nevladine organizacije, medijske projekte i aktivističke kampanje, uz reference na marksizam i maoizam te koncept “narodnog rata”.
Marco Rubio je u kolovozu prošle godine poslao pismo državnom odvjetniku tražeći da Ministarstvo pravosuđa istraži jesu li Neville Roy Singham i organizacije koje financira, uključujući CODEPINK, potencijalno prekršile Zakon o registraciji stranih agenata (FARA) zbog navodnih veza s kineskim strukturama i mogućeg djelovanja u interesu Komunističke partije Kine.
Jim Banks je potom 26. ožujka dodatno zaoštrio pritisak tražeći formalnu istragu CODEPINK-a, iznoseći tvrdnje da organizacija svojim djelovanjem podriva američke interese i potencijalno djeluje u korist Kine.
Mike Gallagher također je upozoravao na širi obrazac kineskog utjecaja kroz organizacije i mreže povezane s financijerima poput Singhama, iako nije izravno podnio isti tip zahtjeva za istragu kao Rubio i Banks.
Singhamove simpatije prema Kini i komunizmu
Tijekom ruske invazije na Ukrajinu Singham je financirao je inicijative koje se protive širenju NATO-a. U srpnju 2023. sudjelovao je na radionici Komunističke partije Kine o međunarodnoj promociji njezinih politika.
Singham je poznat po pro-komunističkim stavovima. Hvalio je Huga Cháveza, opisujući Venezuelu pod njegovom vlašću kao ”posebno mjesto demokracije”. Izražava i divljenje Kini, koju je opisao kao model upravljanja koji kombinira slobodno tržište i dugoročno planiranje.
Indijske vlasti su 2021. navele Singama u slučaju pranja novca, tvrdeći da je bio izvor sredstava za medij People’s Dispatch radi promicanja prokineskog narativa. Navodi uključuju mrežu tvrtki i nevladinih organizacija kroz koje su sredstva distribuirana međunarodno.
>SAD: Propalestinski prosvjedi na sveučilištima pretvoreni u kampove
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr





Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.