Odrasle evidentiraju kao djecu: Kako ilegalni migranti ‘dobivaju propusnice’ za ulazak u EU?

Kroz Kanarske otoke, koju zovu najopasnijom migracijskom rutom, dnevno prolazi rekordni broj migranta iz zapadne Afrike. Naime, vlada Kanarskih otoka našla se na meti kritika zbog upravljanja migrantskom krizom. Izvještaji pokazuju da Regionalna vlada Kanarskih otoka mnoge odrasle migrante evidentira kao djecu, što migrantima olakšava prolazak u Europu.

Kanarski otoci su inače autonomna zajednica Španjolske, što znači da su dio španjolske države, ali imaju određeni stupanj samouprave. Nalaze se u Atlantskom oceanu, zapadno od Maroka, iako su geografski bliži Africi nego Europi.

Socijalistička španjolska vlada Pedra Sáncheza, inače vrlo inkluzivna kad je u pitanju propuštanje ilegalnih migranata u državu, na cijelu situaciju šuti. Osim toga, pod ozbiljnim kritikama je i što do danas nije zatražila stalnu pomoć europske agencije Frontex za nadzor i spašavanje na moru, oko kontrole migracija.

Prema stavu desne konzervativne stranke Vox, španjolska vlada želi premjestiti migrante s otoka u kontinentalnu Španjolsku, čime bi Kanarski otoci, tvrde, postali logističko čvorište za nekontroliranu imigraciju. Praksa je do sada pokazala kako nisu daleko od istine.

Rekordni val migracija prema Kanarskim otocima

Kanarski otoci posljednjih su godina postali jedna od glavnih ulaznih točaka za migrante koji pokušavaju doći u Europsku uniju iz zapadne Afrike. Riječ je o tzv. atlantskoj migracijskoj ruti, jednoj od najdužih i najopasnijih migracijskih ruta prema Europi. Migranti na put najčešće kreću iz Senegala, Mauritanije, Maroka, Gambije, Malija i Gvineje. Cilj im je doći do španjolskog teritorija prelaskom otvorenog Atlantskog oceana u malim drvenim čamcima poznatim kao pirogue ili cayuco.

Udaljenost koju moraju prijeći ovisi o polazištu, ali često iznosi između 500 i više od 1500 kilometara. Putovanja mogu trajati danima, a čamci su često prenatrpani i bez dovoljno hrane, vode i goriva.

Migracijski pritisak na Kanarske otoke posebno je porastao posljednjih godina. Tijekom 2024. na otoke je stiglo oko 46.800 migranata, što je bio najveći broj dolazaka otkako se vodi statistika za tu rutu. Godinu kasnije broj dolazaka se smanjio, ali je i dalje ostao značajan. Do 30. studenoga 2025. zabilježeno je 16.807 dolazaka, što predstavlja pad od oko 60 posto u odnosu na rekordnu godinu.

>Izvješće EP-a: Ilegalni migranti maloljetnici većinom nisu maloljetni

Jedna od najsmrtonosnijih migracijskih ruta na svijetu

Unatoč smanjenju broja dolazaka, atlantska ruta ostaje jedna od najsmrtonosnijih migracijskih ruta na svijetu. Procjene organizacija koje prate migracije pokazuju da je 2024. na rutama prema Španjolskoj poginulo ili nestalo oko 10.457 migranata. Među poginulima bilo je 1.538 djece i 421 žena, a broj poginulih bio je oko 58 posto veći nego 2023. Oko 93 posto tih žrtava stradalo je upravo na atlantskoj ruti prema Kanarskim otocima.

Prema izvješću organizacije Caminando Fronteras, 2025. godine poginulo je ili nestalo najmanje 3.090 migranata pokušavajući morskim putem doći do Španjolske. Među žrtvama su bile 192 žene i 437 djece. Stvarni broj poginulih vjerojatno je i veći jer mnogi čamci nestanu na otvorenom oceanu bez ikakvog traga.

Punoljetne migrante vlada je evidentirala kao djecu

Veliki broj dolazaka stvara snažan pritisak na Kanarske otoke, koji imaju ograničene kapacitete za prihvat migranata. Prema službenim podacima regionalnih vlasti, trenutačno se pod skrbništvom vlade Kanarskih otoka nalazi čak 4.004 maloljetnika bez pratnje. No, dio političara upozorava da postoje ozbiljne sumnje u točnost tih evidencija.

Prema podacima iz europskih institucija, gotovo polovica osoba koje su na otocima registrirane kao maloljetnici nakon medicinskih testova pokazala se punoljetnima.

Europsko izvješće ponovno otvara pitanje atlantske granice

Curenje preliminarnog izvješća misije Odbora za predstavke Europskog parlamenta istaknulo je da Kanarski otoci trpe ”nerazmjerni” migracijski pritisak i predlaže veću ulogu Europske unije. Vlada Kanarskih otoka zatražila je od Madrida raspoređivanje brodova, zrakoplova i dronova Frontexa, no regionalne vlasti priznaju da bi takvo pojačanje uglavnom služilo za spašavanje i upravljanje migracijom, a ne za zatvaranje rute.

U praksi bi to značilo proširenje kapaciteta za presretanje i prebacivanje migranata, a ne ograničavanje dolazaka. Kritičari takav pristup vide kao nastavak postojeće politike koja ne rješava uzrok problema.

Istodobno službe na terenu upozoravaju na mogućnost novog migrantskog vala iz Mauritanije u nadolazećim tjednima. Regionalne vlasti ističu da je smanjenje dolazaka tijekom prošle godine djelomično bilo posljedica diplomatskog pritiska Europske unije na mauritanske vlasti. Upozoravaju da bi slabljenje tog pritiska moglo ponovno aktivirati rutu.

>Rekordni tjedan: Ilegalni migranti preplavili Kanarske otoke

Kritike zbog neaktivnosti španjolske vlade

Kritike zbog neaktivnosti španjolske vlade fokusiraju se na to da Madrid nije iskoristio ponuđeno pojačanje europske agencija za graničnu i obalnu stražu Frontex. Iako je još u rujnu 2024. čelnik agencije ponudio do 3.000 dodatnih agenata za operacije na granicama, uključujući Kanarske otoke. Oporba tvrdi da vlada Pedra Sáncheza nema jasnu strategiju za kontrolu ilegalnih migracija i da otoci sve više funkcioniraju kao logističko čvorište za preraspodjelu migranata prema kontinentalnoj Španjolskoj.

Najžešće kritike dolaze iz stranke Vox, čiji je šef delegacije Jorge Buxadé izjavio da su više od polovice navodnih maloljetnika zapravo odrasli muškarci te da 92 posto Marokanaca s nalogom za povratak, njihove vlasti odbijaju primiti. Buxadé arhipelag opisuje kao ”crnu rupu” za nekontroliranu imigraciju i tvrdi da su i socijalisti i Narodna stranka svjesno dopustili ovu situaciju.

Zbog velikog broja dolazaka i tragedija na moru, Kanarski otoci postali su središte rasprava o migracijama u Španjolskoj, a pitanje migracija sve više utječe na politiku i rast popularnosti stranaka koje zagovaraju strožu kontrolu granica.

Izvor: narod.hr