Päivi Räsänen: Sloboda izražavanja ugrožena je zakonima o ‘govoru mržnje’

Godinama je Europa predstavljala slobodu izražavanja kao jedno od svojih najprepoznatljivijih političkih obilježja. Gotovo temeljno načelo: pravo na iznošenje neugodnih, pa i nepopularnih mišljenja, pod uvjetom da ne uključuju nasilje ili prisilu. Problem nastaje kada se to načelo sudari s novijim i znatno otvorenijim pravnim kategorijama, osobito onima povezanima s govorom mržnje. Upravo tu počinje slučaj Päivi Räsänen. U intervjuu za European Conservative bivša finska ministrica unutarnjih poslova, liječnica po struci i jedna od povijesnih figura finskog kršćansko-demokratskog pokreta, progovorila je o pravnoj bitci koju vodi već gotovo sedam godina, a koja je prerasla okvire nacionalnog sudskog procesa. Räsänen je bila predmet istrage, ispitivanja, a na kraju i kaznenog progona zbog javnog iznošenja tradicionalnih kršćanskih stavova o braku i seksualnosti.

Slučaj je započeo objavama na društvenim mrežama, javnim izjavama i knjižicom napisanom prije više od dva desetljeća za jednu crkvenu zajednicu. Dva su je suda oslobodila optužbi. Finski Vrhovni sud ipak je na kraju donio drukčiju odluku tijesnim omjerom glasova tri prema dva.

Räsänen sada svoj slučaj vodi u Strasbourgu, gdje će Europski sud za ljudska prava imati priliku odlučiti o pitanju koje nadilazi granice Finske. Jer presuda u njezinu slučaju mogla bi u konačnici biti i presuda o budućnosti javne rasprave u Europi.

>Kraj slobode govora: Kontrola, moć i cenzura u Europi

Päivi Räsänen: Sloboda izražavanja ugrožena je zakonima o ‘govoru mržnje’ koji se vrlo različito tumače

European Conservative: Nakon gotovo sedam godina sudskih postupaka i tijesne odluke 3:2, što mislite da vaš slučaj govori o trenutnom stanju slobode govora u Europi?

Päivi Räsänen: Moj slučaj jasno pokazuje da u Europi postoji kriza slobode govora. Nitko ne bi smio godinama prolaziti kroz kazneni progon i biti osuđen zbog mirnog iznošenja svojih uvjerenja.

Sloboda izražavanja ugrožena je zakonima o „govoru mržnje” koji se vrlo različito tumače. Takvi zakoni omogućuju državama da ušutkaju neistomišljenike i cenzuriraju one koji se ne slažu s prevladavajućim društvenim normama.

> Skandalozna presuda u Finskoj: Päivi Räsänen osuđena zbog kršćanskih stavova

Zakoni o govoru mržnje tumače se pristrano i dokidaju slobodu govora

European Conservative: Dvaput ste oslobođeni, a sada je Vrhovni sud donio drukčiji zaključak. Što se promijenilo: pravno tumačenje ili politička i kulturna klima?

Päivi Räsänen: Ono što se dogodilo pokazuje inherentne manjkavosti nejasnog i subjektivnog zakona o „govoru mržnje” koji je korišten kako bi me se optužilo i osudilo. Tijekom više od šest godina moj slučaj razmatralo je 11 sudaca na tri finska suda.

Na Vrhovnom sudu osuđena sam, tijesnom odlukom 3:2, za „govor mržnje” zbog crkvene knjižice koju sam napisala prije nekoliko desetljeća, a u kojoj sam mirno iznosila svoje stavove o braku i seksualnosti. Srećom, oslobođena po pitanju moje objave na Twitteru koja se odnosila na Bibliju.

Činjenica da su troje sudaca Vrhovnog suda došli do drukčijeg zaključka na temelju istih činjenica koje je razmatralo ostalih osam sudaca u mom slučaju (dvoje na Vrhovnom sudu i šestero u prethodnim postupcima), te da sam na toj osnovi osuđena, pokazuje koliko se široko ovo zakonodavstvo može tumačiti i koliko je velika opasnost koju to predstavlja za slobodu govora.

I dalje smatram da je zakon u ovom slučaju pogrešno protumačen jer je moje izražavanje bilo u potpunosti zakonito.

>Pravna bitka finske zastupnice Päivi Räsänen, koju progone zbog kršćanskih uvjerenja – još nije gotova

Zakoni o „govoru mržnje” nemaju mjesta u slobodnom društvu

European Conservative: Vaši kritičari tvrde da ovaj slučaj nije pitanje vjerske slobode, nego zaštite od govora mržnje. Gdje vi vidite granicu između ta dva pojma?

Päivi Räsänen: Slobodno društvo ne bi smjelo tretirati drugačije mišljenje kao zločin, no upravo su to u mom slučaju omogućili zakoni o „govoru mržnje”. Proglašena sam krivom za „uvredu” samo zato što sam u publikaciji mirno iznijela svoja kršćanska uvjerenja i jasno rekla da smo svi jednaki pred Bogom.

Moja knjižica nikome nije nanijela štetu, a čak je i Vrhovni sud priznao da nije sadržavala pozive na nasilje niti poticanje mržnje. Unatoč tome, kazneno sam osuđena zajedno s biskupom Juhanom Pohjolom i zakladom Luther Foundation Finland samo zato što smo objavili tu knjižicu.

>‘Muško i žensko stvori ih’: Orvelovska presuda Päivi Räsänen u Finskoj

Uz pitanje slobode govora, moj slučaj od početka je bio i pitanje vjerske slobode. Policija me čak 13 sati ispitivala o mojim kršćanskim uvjerenjima, a na Žalbenom sudu državni tužitelj izjavio je da su moje „tumačenje i mišljenje” o biblijskim citatima koje sam objavila – kazneni.

Moj slučaj pokazuje da zakoni o „govoru mržnje” nemaju mjesta u slobodnom društvu te da takvo zakonodavstvo treba ukinuti u Finskoj i diljem Europe kako bi se zaštitilo temeljno ljudsko pravo na slobodu izražavanja.

Pokušaj da se „govor mržnje” kriminalizira postavljen je na pogrešnim temeljima i nije spojiv sa slobodom govora. Takvi zakoni daju državi pravo da sama određuje što je „mržnja” prema određenim ideološkim kriterijima, umjesto da ostane neutralna, te da kažnjava ljude koji misle drukčije – poput mene i mnogih drugih diljem Europe.

>Dossier DSA(9): Bartulica za Narod.hr o novoj cenzuri iz Bruxellesa i gušenju slobode govora

Koriste li se zakoni o „govoru mržnje” za cenzuriranje kršćanskih stavova?

European Conservative: Vrhovni sud oslobodio vas je optužbi vezanih uz objave o Bibliji na društvenim mrežama, ali vas je osudio zbog brošure napisane prije više od dvadeset godina. Kako tumačite tu razliku? Mislite li da postoji zabrinutost da bi se to moglo doživjeti kao progon kršćana?

Päivi Räsänen: Ta je razlika vrlo nejasna. Oslobođena sam zbog objave na društvenim mrežama jer sam religijskim jezikom komentirala važno društveno pitanje. No sud isto nije primijenio na knjižicu, iako ona sadrži više od 20 citata iz Biblije i napisana je kako bi članovima moje crkve objasnila raspravu o redefiniciji braka u Finskoj. Kako bi opravdao osudu, Vrhovni sud izdvojio je nekoliko rečenica iz cijelog konteksta knjižice i time promijenio njihovo stvarno značenje.

Ako se knjižica stara 20 godina, napisana za crkvenu zajednicu, može proglasiti kaznenim djelom na tako nejasnim temeljima, onda to ozbiljno otvara pitanje koriste li se zakoni o „govoru mržnje” za cenzuriranje kršćanskih stavova.

>Pravna bitka finske zastupnice Päivi Räsänen, koju progone zbog kršćanskih uvjerenja – još nije gotova

Slučaj ide na Europski sud za ljudska prava

European Conservative: Strahujete li da bi slučajevi poput ovoga mogli stvoriti klimu autocenzure među političarima, novinarima ili građanima koji možda više neće željeti javno iznositi određena mišljenja?

Päivi Räsänen: Vrlo sam zabrinuta zbog zastrašujućeg učinka koji bi moja osuda mogla imati na slobodu govora. Ako političar visokog profila poput mene može poslužiti kao primjer i biti kriminaliziran zbog mirnog izražavanja stavova, mislim da postoji stvarna opasnost da će se obični građani diljem Europe bojati iznositi svoja uvjerenja.

To je suprotno slobodnom i demokratskom društvu i osjećam da je moja dužnost učiniti sve što mogu kako to ne bi postala stvarnost u Finskoj i ostatku Europe.

Ipak, nadam se da bi moj slučaj mogao imati i suprotan učinak: da će ljudi ponovno postati svjesni koliko je sloboda govora važna te da će imati hrabrosti iznositi svoja uvjerenja, bez obzira na posljedice.

European Conservative: Najavili ste žalbu Europskom sudu za ljudska prava. Što se nadate da ćete u Strasbourgu dobiti što niste dobili u Finskoj?

Päivi Räsänen: Nadam se da će Europski sud za ljudska prava zaštititi moje pravo i pravo svake osobe na slobodu izražavanja. To pravo je zajamčeno međunarodnim pravom i temelj je svake demokracije. Nadam se da će Sud ukidanjem moje osude potvrditi važnost slobode govora u cijeloj Europi i spriječiti da drugi prolaze kroz kazneni progon kakav sam ja doživjela posljednjih sedam godina.

>ADF: Akt o digitalnim uslugama je egzistencijalna prijetnja slobodi govora

Nijedna država ne bi smjela određivati koja se uvjerenja smiju ili ne smiju mirno izražavati

European Conservative: Vidite li svoj slučaj kao specifično finsku epizodu ili kao presedan koji bi mogle slijediti i druge europske države? Mnogi vašu borbu doživljavaju u širem europskom kontekstu.

Päivi Räsänen: Nisam jedina osoba u Europi koja je kažnjena zbog izražavanja svojih uvjerenja. Mnoge europske zemlje imaju nejasne zakone o „govoru mržnje” koji se koriste za kriminalizaciju mirnog izražavanja stavova. Jako sam razočarana što se to dogodilo upravo u Finskoj, a moja osuda primjer je zabrinjavajućeg pokreta protiv slobode govora u Europi – kako na razini država tako i kroz zakonodavstvo Europske unije poput Akta o digitalnim uslugama (DSA). Moj slučaj važna je prilika da Europski sud za ljudska prava zaustavi taj opasan trend.

>Dossier DSA(6): Hoće li svjetonazorski i vjerski stavovi postati ‘govor mržnje’?

European Conservative: Tijekom godina tvrdili ste da ovaj slučaj nadilazi vašu osobnu situaciju. Tko danas odlučuje koje se ideje smiju javno iznositi, a koje se smatraju neprihvatljivima za raspravu?

Päivi Räsänen: Nijedna država ne bi smjela određivati koja se uvjerenja smiju ili ne smiju mirno izražavati. U mom slučaju država je koristila zakone o „govoru mržnje” kao sredstvo cenzure, što pokazuje kako takvi zakoni mogu dovesti do društva u kojem su temeljne slobode ugrožene, gdje ljudi žive u strahu od toga što smiju reći i gdje se kažnjava ili ušutkava one koji se ne slažu s prevladavajućim stavovima.

Diskriminacija kršćana u odnosu na druge religije

European Conservative: Koje pitanje Europa po vašem mišljenju još uvijek izbjegava postaviti u vezi s ovim slučajem? Zašto se čini da neke druge religije mogu slobodno objavljivati i javno govoriti bez ograničenja, dok se od kršćana očekuje da šute i budu manje vidljivi?

Päivi Räsänen: Diljem Europe države često daju prednost sekularnim i drugim svjetonazorima u odnosu na kršćanska uvjerenja. To je posebno vidljivo u mom slučaju, gdje je kršćansko razumijevanje braka i seksualnosti bilo predmet cenzure jer nije u skladu s modernim sekularnim shvaćanjima. Taj trend odbacivanja i ograničavanja kršćanskog pogleda na svijet predstavlja ozbiljan civilizacijski problem, jer je činjenica da je upravo kršćanstvo oblikovalo Europu.

>Paul Coleman iz ADF Internationala: Spašavanje demokracije cenzurom opasan je paradoks

Ako se kršćanski korijeni naših društava zanemare ili odbace, postupno slabe i vrijednosti koje su iz njih proizašle – poput slobode, univerzalnih ljudskih prava i ljudskog dostojanstva – a sama priroda Europe može se promijeniti na gore.

Europski čelnici trebali bi se također zapitati vjeruju li još uvijek u zaštitu sloboda onih s kojima se ne slažu. Uvjeren sam da građani Europe u to vjeruju, i nadam se da će Europski sud za ljudska prava potvrditi svoju dugogodišnju praksu zaštite slobode govora – kao temelja očuvanja istinske slobode u našim društvima.

Izvor: narod.hr/The European Conservative