Svijet je ovog trenutka 2025. u velikoj promjeni, urušava se tzv. libetralni globalni poredak, a uloge glavnih kreatora promjena preuzimaju tri najveće sile svijeta: Trumpov SAD, Xijeva Kina i Putinova Rusija. Dok se za Rusiju može slobodno reći da je geopolitička (i druga) gospodarica euroazijske ploče od Tihog Oceana do Europe, ipak se glavni ekonomski i trgovački (a time i svaki drugi) globalni sukob odvija se na relaciji super-sila SAD-Kina. Slobodno možemo reći da je na djelu veliki (ekonomski) obračun dviju najvećih gospodarskih sila svijeta.
Pred očima naše generacije događaju se promjene kakve se na globalnom nivou događaju jednom u stotinu godina, a možda i više stotina godina. Svijet je ušao u jednu novu fazu globalnog preustroja – političkog, ekonomskog, vojnog i filozofsko-duhovnog. Ruši se stari unipolarni poredak, čije začetke možemo tražiti još davno u stvaranju britanskog imperijalnog poretka i dominacije Zapada nad svijetom.
Tlapnje o ”kraju povijesti”
On je danas baziran na neoliberalnoj ideologiji, čiji je glasnogovornik i “lažni prorok” Fukuyama zavodio naivni zapadni svijet tlapnjama o ”kraju povijesti”. U biti, ”kraj povijesti” po Fukuyami, označava univerzalni trijumf liberalne demokracije i tržišne ekonomije kao sustava koji je superioran ostalima, zbog čega predstavlja finalni stadij društvene i političke evolucije kojem će se s vremenom priklanjati sve veći dio čovječanstva. Taj superiorni sustav je sa svojim ekonomskim, političkim, vojnim i drugim postulatima trebao postati trajni vladar globalnog svijeta.
Dugo s činilo da je tako nešto moguće, a onda se balon iluzija od sapunice jednostavno – rasplinuo.
Dapače, srušio ga je, i još ga ruši, sam onaj koji ga je uspostavio – “anglosaksonski svijet” koji je bio vladar svijeta dugo vremena.
Zapadni potop neoliberalizma i woke ideologije
U društvenoj praksi pojavnost neoliberalizma, osim u globalnoj ekonomiji, manifestirala se posljednjoj fazi brojnim agresivnim nametnutim društvenim ideologijama od kojih možemo istaknuti neke koje su postale stupovi tog društva u “duhovnom” pogledu: transrodna ideologija, LGTB ideologija, transhumanizam, multikulturalno-imigrantska ideologija, zelena ideologija “spašavanja” planeta, koje su popularno nazvane woke ideologijama.
>Trump i Putin pregovaraju o Ukrajini i Rusiji: Je li u pozadini zapravo Kina?
Te ideologije nisu bile tek puki pratitelj globalnog ekonomskog liberalizma, već i aktivni društveni kreator promjena u kojem se zapadno i svjetsko društvo treba kretati. Brojne promjene u zapadnom društvu nastale na “dogmama” gore navedenih ideologija promijenile su svijet u kojem živimo, za većinu ljudi u negativnom smislu stvarajući tjeskobu, strah pred budućnošću, neizvjesnost i društvenu nesigurnost i nered.
Često se to provodilo na silu pomoću političkog, medijskog i sudbenog pritisaka, i to u deklarativno i navodno slobodnim zapadnim društvima. Koje su u stvarnosti, osobito od Covid krize, sve više tonule u ograničavanje slobode govora, znanstvene slobode, medijske slobode i općenito ograničavanje dosegnutih ljudskih sloboda.
Baš je Covid kriza taj smjer “negativnog” društvenog kretanja ekstremno dovela do usijanja i otvaranja oči prosječnom zapadnjaku. Nepovjerenje se rodilo u svim slojevima društva. Važno je istaknuti da te ideologije većinom nisu bile nikakve benigne ili spontane pojave, već aktivni i organizirani pokreti korišteni od javnih ili skrivenih političko-financijskih elita s ciljem promjene životnog bitka cijele zapadne civilizacije, i što je važno: s namjerom da se to proširi na cijeli globalni svijet.
To bi bio Fukuyamin ”kraj povijesti”.
I to se vrlo aktivno događalo i još događa pred našim očima.
Svijet u promjeni – Kina i SAD na vrhu globalnog sukoba
Svijet je ovog trenutka 2025. u velikoj promjeni, urušava se tzv. liberalni globalni poredak, a uloge glavnih kreatora promjena preuzimaju tri najveće sile svijeta: Trumpov SAD, Xijeva Kina i Putinova Rusija.
Dok se za Rusiju može slobodno reći da je geopolitička (i druga) gospodarica euroazijske ploče od Tihog Oceana do Europe, ipak se glavni ekonomski i trgovački (a time i svaki drugi) globalni sukob odvija se na relaciji super-sila SAD-Kina. Slobodno možemo reći da je na djelu veliki (ekonomski) obračun dviju najvećih gospodarskih sila svijeta.
Sve je bilo u redu i bez tektonskih poremećaja, dok je svjetski liberalni poredak donosio koristi najviše Zapadu, dajući im snažno ekonomsko i svako drugo vodstvo u svijetu. Onog trenutka kada je globalizacija počela donositi ogromne koristi i za druge zemlje i narode, SAD su počele razmišljati kako da te procese zaustave ili okrenu u svoju korist.
Činjenica je da je najveći problem za SAD je Kina.
Još u prvom mandatu, Donald Trump je stvorio ”aferu Huawei”. Tako je još 2019. Trump proglasio ”izvanredno stanje u zemlji” kako bi zabranio američkim telekomunikacijskim mrežama da koriste komunikacijsku opremu stranih kompanija, koje po ocjeni državne administracije predstavljaju prijetnju za nacionalnu sigurnost. Na glavnom udaru bila je kineska tvrtka Huawei, koja je jako širila svoj globalni utjecaj u svijetu.
Trump još u prvom mandatu pritiskao Kinu
Paralelno s time Trump je pokrenuo i proces trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine, a prva od planirane dvije faze Trgovinskog sporazuma između dviju mega-ekonomija bila je potpisana potkraj 2019. godine i predstavljala je zapravo pristajanje Pekinga na brojne ustupke koje je tražila američka strana s ciljem smanjenja golemog trgovinskog deficita SAD-a u međusobnoj trgovini.
Sve je, međutim, ubrzo zaustavila iznenadna pandemija Covida-19 koja je na kraju, osim što je uništila sam sporazum, Trumpa najviše i koštala poraza u borbi za drugi predsjednički mandat protiv demokrata Joe Bidena.
No, za razliku od javnog mišljenja, Trumpova politika prema Kini nastavila se u Bidenovom mandatu. Premda je međunarodnu politiku, a time i fokus medija, zaokupila ruska agresija na Ukrajinu, ostaje činjenica da je Biden nastavio Trumpovu politiku prema Kini. Biden ne samo što nije ukidao uvedene Trumpove carine i druga trgovinska ograničenja protiv Pekinga, nego je nastavio istim smjerom – dovevši odnose između Kine i SAD-a u nikad lošije stanje još od početka njihove uspostave odnosa 1972. godine.
>Ekonomski strateg Bijele kuće otkrio Trumpovu ekonomsku doktrinu
U samo 30 godina Kina došla na vrh svjetske ekonomije
Fascinira činjenica da je Kina, u nešto manje od trideset godina, od mnogoljudne, siromašne i maovim komunizmom poharane države, postala vodeća ekonomska sila svijeta. Tome je snažno doprinijela kineska kultura života koja se bazira na društvenom zajedništvu, isticanju važnosti obiteljskih i drugih veza (kolektivizam koji je različit od zapadnog liberalnog individualzma), radišnosti, obrazovanju i drugim vrijednostima koje njeguje kinesko društvo kroz više stoljeća. Inicijalni pokretač ekonomskog rasta bio je, ironično, zapadni kapital. Grabežljivi zapadni kapital bez granica potražio je jeftinu i kvalitetnu radnu snagu izvan svojih granica, premještajući industrijske i proizvodne kapacitete iz SAD-a i zemalja Eurpu u Kinu.
Danas se Trump bori baš protiv toga što su inicirali njegovi prethodnici, od Billa Clintona preko Busha do Obame – ekspanzija američkog i zapadnog kapitala u Kinu radi ostvarivanja ekstra profita. Dok su milijuni u SAD-u i Europi ostajali bez radnih mjesta ili prekvalifikacijama, milijuni radnih mjesta Zapada je otvorio u Kini.
Suprotstaviti se takvoj globalističkoj neoliberalnoj politici u to vrijeme bila je hereza i izlaganje javnom linču. Jer Fukuyama je morao pobijediti, a zapadne elite što lakše i brže se obogatiti pod jeftinom radnom snagom Kine i tadašnjih država trećeg svijeta.
Slijedi iznenađenje i otrežnjenje: Kina je danas moderna, napredna i suvremena država. Uz ogradu da se radi o državi u kojoj još uvijek vlada jednopartijski sustav. Ali prema van, radi se o državi koja je danas u velikoj ekspanziji: kako globalno-ekonomskoj, tako i političkoj i strateško-vojnoj, i svakoj drugoj.
Samo što zapadni mediji to uporno prešućuju ili umanjuju.
Kina je postala ekonomski i tehnološki div
Oni koji su malo informirani, znaju da je Kina postala ekonomski i tehnološki div koji se nametnuo cijelom svijetu. To više nisu samo jeftini proizvodi upitne kvalitete, nego kineski proizvodi su kvalitetnom i cijenom tražena roba na Zapadu i ostatku globalnog svijeta. Visokorazvijeni tehnološki proizvodi, industrija električnih automobila, medicinsko-farmaceutska industrija i drugi proizvodi pune tržišta diljem svijeta.
Da se ne govori o strateškim ulaganjima i planskoj ekspanziji Kine u Afriku, Aziju i Južnu Ameriku – to je priča za posebni članak. Ta ekspanzija nema samo ekonomsko značenje, već i vrlo snažan politički utjecaj kojim se Kina širi u svijetu.
Trumpov udar na Kinu
Zbog tako nepovoljnog razvoja globalnog tržišta, u kojem dominira Kina, predsjednik Trump je odlučio izvršiti globalni udar ne neoliberalno-globalističko tržište, s posebnim naglaskom na Kinu.
>Trump: Da predsjednički izbori 2020. godine nisu bili namješteni rat u Ukrajini ne bi se dogodio
Donald Trump odlučan je u namjeri da zauzda Kinu golemim carinama i ograničenjima koje svakih nekoliko dana pooštrava, ali pitanje je može li doista pokoriti Kinu. Situacija u američko-kineskom trgovinskom ratu je prilično kompleksna i nije jednostrana.
Trump se odlučio na ekonomsku politiku državnog protekcionizma, uvođenjem visokih carina za strane proizvode, a osobito Kinu. Kina odgovara protumjerama i sada se očekuju slijedeći potezi obje strane, što će zasigurno dovesti s vremenom do bilateralnih pregovora, a vjerojatno i kompromisa s obje strane.
Mediji zastrašuju običnog čovjeka Trumpom
S jedne strane, Kina ima ogromnu prednost u odnosu na Trumpa jer njihova vlast nije pod medijsko-političkim udarom koji proživljava Trump u svojoj domovini, ali i gotovo cijeloj Europskoj Uniji. Količina mržnje, praćena člancima senzacionalističkih naslova, kojom se mediji, političari, nevladine udruge i ”analitičari” obaraju na američkog predsjednika nadilazi sve do sada viđeno u povijesti.
Sinkronizirano stvaranje atmosfere straha i besperspektivnosti od strane medija globalističke orijentacije, stvara kod običnog čovjeka zbunjenost, ali što je još gore i – strah.
U Kini tog pritiska nema, i jednopartijski sustav koji kontrolira medije jest prednost za Xija u odnosu na Trumpa. Taj jednopartijski okvir može se u ovom slučaju pretvoriti u veliku prednost – kada se donese odluka o financijskoj injekciji ili pak o novim carinama, one stupaju na snagu brzo i efikasno. Za razliku od zapadnih demokracija, unutarnja oporba ne koči procese te nema javnih političkih rasprava koje bi slabile pregovaračku poziciju Kine.
Na drugoj strani, kao što smo rekli, Trump je izložen nevjerojatnoj količini medijskih napada, vrlo često senzacionalističkih laži u trivijalnim naslovima, neviđenoj količini mržnje i agresije političara, komentatora, ”boraca za ljudska prava” i drugih pro-režimskih ljudi koji bljuju vatru na svaki Trumpov potez. Trumpa se napada sa svih strana, a osobito oni koji su skinuti s “društvene pipe” na kojoj su bili desetljećima na račun građana. Ima toga za skinuti mnogo i u Hrvatskoj.
Trumpov jedini oslonac su njegovi brojni birači i obični ljudi na Zapadu koji su uspjeli razumjeti da dosadašnja politika zapadnih elita bajdenovsko-obaminog tipa vodi Ameriku i Europu u stagnaciju. Ako ne i propast, prvenstveno ne samo ekonomsku, već i demografsku, kulturnu, obrazovnu, u propast ljudskih sloboda i ono što je najgore – duhovnu propast Zapada.
>JD Vance poziva Europu da ne bude ”trajni vazal’ SAD-a
Propadanje Zapada se skrivalo
Svaki narod je određen duhovnošću, htio ili ne, čak i kada se to ne razumije da je tako (a danas je baš tako). Svaki čovjek i svaki narod živi u nekom duhovnom okružju, čak i onda kada se to tako ne naziva. To duhovno okružje stvaraju i sustavi koji negiraju duhovnost, poput komunizma ili ateizma, jer je nužnost da društveno okružje stvara način života koji se manifestira u razmišljanju, odgoju, djelovanju i općoj percepciji života. Filozofsko-duhovno okruženje je neminovnost života pojedinca i zajednice.
A na Zapadu je duhovnost posljednjih dvadesetak godina bila ekstremna ”duhovnost neoliberalizma”, koja je dosegla svoj vrhunac u agresivnom nametanju duhovnosti woke ideologije. Čija je filozofija prožela cijelo ozračje zapadnog društva u svim aspektima života, vrlo često u sukobu s zdravim razumom. To se čini na agresivniji i nametljiviji način nego što je to bila ideologija prosvjetiteljstva u novom vijeku ili kršćanstva u navodno “mračnom” srednjem vijeku.
Agresivna covid histerija dovela je čak do degradacije, napada i izolacije velikih dijelova znanstvene zajednice, zbog njihovih znanstvenih stavova koji su se razlikovali od nametnute političko-tehnokratske elite i ostvarene javne agende.
Trumpova oružja protiv Kine
U borbi s Kinom, Trump može računati na dva jaka instrumenta: snažne sankcije i financijski pritisak. Sjedinjene Države, unatoč rastu kineske moći, i dalje imaju vodeću ulogu u globalnom financijskom sustavu. Washington može i pokušava ograničiti kinesku dostupnost investicijskom kapitalu, otežati poslovanje kineskih kompanija na američkom tržištu i potaknuti saveznike na zajednički front protiv Pekinga.
Doduše, Trumpovo nepredvidljivo ponašanje, kao i njegova spremnost da uvodi visoke carine i drugim zemljama, pa ih onda povremeno i ukida, narušava vjerodostojnost SAD-a u svijetu. Dok su brojne države nakratko odahnule nakon što je Bijela kuća uvela 90-dnevnu pauzu za njihove carine, bilo je jasno da se radi o manevru zato da bi se Trump mogao usredotočiti na Kinu.
Takva taktika, iako privremeno oslobađa Washington jednog fronta, daje do znanja američkim partnerima da već sutra i oni mogu završiti u novom ciklusu carinskih mjera ako predsjednik procijeni da mu je to politički isplativo.
Neizvjestan ishod globalnog rata SAD i Kine
Tko će pobijediti u ekonomskom ratu Kine i SAD-a potpuna je nepoznanica. Kina se za njega nedvojbeno pripremala, čak i prije negoli je Trump izabran za predsjednika. Zato ima značajan rast u prvom kvartalu 2025. godine. Maloprodaja, ključni pokazatelj potrošnje građana, porasla je za 5.9 posto u ožujku u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Za usporedbu, u siječnju i veljači zabilježen je rast od 4 posto, što znači da je ovo značajan skok. Industrijska proizvodnja također je u ožujku porasla za 7.7 posto, više nego što su analitičari očekivali.
Što se tiče konkretnih poteza prema međunarodnom tržištu, pojedini analitičari govore da Peking može učiniti ono od čega Trump uvijek najviše zazire – devalvirati svoju valutu juan i time obezvrijediti sve novouvedene carine. Nije, naravno, sve tako jednostavno jer Kina trguje i s drugim državama, a juan ne gubi ambicije postati druga globalna rezervna valuta, pa u tom smislu njeno obezvrjeđivanje nije poželjno. U svakom slučaju Peking će sam odlučiti što će učiniti.
Nije isključeno da će Trump na kraju postići ono što i primarno želi ovim globalnim carinama: potpisati po SAD povoljne bilateralne trgovinske sporazume sa svim zemljama koje to žele. Nakon čega bi se carine ili ukidale, ili korigirale – ovisno o stupnju američkog zadovoljstva potpisanim dokumentima.
Na kocki je ravnoteža moći u svijetu
U tom je smislu sadašnja situacija puno složenija od običnog trgovinskog spora. Na kocki nisu samo profiti tvrtki i cijene proizvoda, nego i ravnoteža moći u svijetu. Kina, unatoč svim izazovima, djeluje sve spremnija na dugoročnu borbu, svjesna svoje veličine i strateških aduta. Američki predsjednik, koji priželjkuje veliku “pobjedu” nad kineskim suparnikom, istodobno riskira nezadovoljstvo kod kuće i zaoštravanje odnosa u svijetu.
Zato je odgovor na pitanje može li Kina pobijediti u trgovinskom ratu protiv Trumpa dvostruk: Kina se doista čini prevelikom i presloženo povezanom s globalnom ekonomijom da bi je se moglo lako slomiti. Ali zaoštravanje ekonomskih odnosa Kine i SAD-a može dovesti do eskalacije na drugim nivoima, prvenstveno zbog ekonomskih, strateških i geopolitičkih odnosa, koji mogu eskalirati sukobe na neke druge neželjene nivoe.
Budimo sigurni, primjera radi, da SAD nije blagonaklono gledao na nedavni zajednički sastanak Kine, Japana i Južne Koreje kojim žele olakšati regionalnu trgovinu. Jer se radi o najbližim političkim i vojnim saveznicima SAD-a na sjevernom Pacifiku, u vrlo važnom području svijeta u blizini Rusije i Kine.
Ekonomija nikada nije slobodna od želje da se iskoristi za političku i vojnu moć, to najčešće ide u paketu kod velikih sila. Zato ovo vrijeme neizvjesnosti rađa tjeskobe i postavlja brojna pitanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.