Proces nestanka Hrvata s prostora Vojvodine i Srbije traje od 60-tih godina prošloga stoljeća, kada ih je bilo gotovo 200.000, a danas su zbog različitih depopulacijskih procesa svedeni na zajednicu od oko 58.000 pripadnika, s vrlo malim udjelom mladih, rekao je znanstveni savjetnik i izvanredni profesor s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar dr. Dražen Živić, koji gostovao u srijedu u Subotici.
“Ukoliko bi se depopulacija Hrvata nastavila dosadašnjim tempom, na sljedećem popisu stanovništva Hrvata će u Srbiji biti za oko 10.000 manje, znači oko 45.000”, konstatirao je Živić, predavač na znanstvenom kolokviju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH), pod nazivom „Suvremena demografska slika Hrvata u Vojvodini“.
On kaže da “nema sumnje da će se depopulacija ove zajednice nastaviti jer nema ni jednog procesa koji bi išao u suprotnom pravcu – nema doseljavanja i povratka odseljenih ili prognanih Hrvata, nema povećanja nataliteta, nema poboljšanja društvene i gospodarske klime”.
“Ono što danas čini osnovni problem demografske slike Hrvata u Srbiji jest proces demografskog starenja. Dovoljno je samo reći podatak da prema popisu od 2011. Godine svega 8,5 posto hrvatskog stanovništva u Vojvodini je mlađe od 14 godina. Dakle perspektive su nepovoljne”, naveo je Živić.
On dodaje da proces depopulacije Hrvata u Srbiji nije nezaustavljiv.
“Ja sam uvjeren da bi jačanje suradnje Hrvata u Vojvodini s hrvatskom državom, veća skrb Hrvatske prema vojvođanskim Hrvatima, kao i poboljšanje njihovog društvenog, političkog i napose gospodarskog položaja, te podizanje ugleda u društvu koji bi se mogao potaknuti … vjerojatno zaustavilo njihovo iseljavanje, a onda omogućilo onima koji su od toga strahovali da se ponovno izjašnjavaju kao Hrvati”, rekao je Živić.
Posljednji popis stanovnika u Srbiji proveden je 2011. prema kojemu danas u ovoj zemlji živi 57.900 Hrvata, što je za gotovo 13.000 manje nego 2002.
Najviše Hrvata ima u Vojvodini – 47.033, od toga najviše u sjevernoj Bačkoj, u Subotici i okolici, gdje ih je 14.536.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: hina
Photo: wikipedia
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.