Natalie Dedreux provela je mjesece u kampanji protiv plana da se uvede prenatalni krvni test za Downov sindrom u Njemačkoj.
Iako zagovornici toga testa kažu da je on sigurnija alternativa postojećim procedurama i da bi trebao biti dostupan svima, Dedreux vjeruje da će dovesti do toga da se ljudi poput nje “srede”.
Dedreux, 20-godišnja novinarka sDownovim sindromom iz Kölna, protivi se ovim postupcima zbog brige da će oni dovesti do većeg broja pobačaja beba s Downovim sindromom. “Zabrinuta sam što će, ako trudnice saznaju da njihovo dijete ima Downov sindrom, odlučiti protiv nas… jer će se uplašiti”, napisala je na svom blogu, prenosi CNN.
Dedreux je sudjelovala na prosvjedima protiv plana te se susrela s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel kako bi raspravljala o tome. Također je pokrenula peticiju koju je potpisalo više od 20.000 ljudi.
S druge strane, Njemački savezni odbor u četvrtak je odlučio da neinvazivni test treba biti besplatan za žene s visokorizičnom trudnoćom, dok ga ostale trudnice mogu napraviti kod privatnih liječnika uz nadoplatu od 150 do 300 eura. Dosadašnjim testiranjima uzorak amnionske tekućine koja okružuje plod u maternici uzimao se pomoću igle i sam proces je bio invazivan te u nekim slučajevima uzrokovao pobačaj. Novim testom promatra se DNK nerođene bebe koja slobodno lebdi u majčinoj krvi.
Njemački ministar zdravstva Jens Spahn tvrdi da ovaj test treba biti dostupan svakoj ženi, navodeći da ‘nije prihvatljivo da si samo imućne žene mogu priuštiti ovo testiranje’.
Međutim, ni sa jednom od opcija ne slažu se udruge za podršku osoba s Downovim sindromom, kao ni Katolička crkva koja smatra da će ove metode dovesti do većeg broja pobačaja i stigmatizacije obitelji djece s invaliditetom. Biskup Gebhard Fürst, koji predsjeda komisijom za bioetiku Njemačke biskupske konferencije, kazao je da odbacivanje ljudskog života na temelju genetike narušava osnove dostojanstva ljudskoj života jer i sama statistika pokazuje da se većina žena u tom slučaju odluči za pobačaj.
U istoj zemlji prekid trudnoće dostupan je tijekom prvih 12 tjedana trudnoće i to samo nakon savjetovanja stručnjaka. Kasniji zahvati zakoniti su samo ako postoji medicinski razlog ili ako je fetusu dijagnosticiran poremećaj, uključujući Downov sindrom.
– Ako se život nerođene djece propituje prenatalno zbog njihovih genetskih karakteristika ne napredujemo kao društvo – rekla je dr. Elzbieta Szczebak, direktorica njemačkog centra za informiranje o sindromu Down dodavši kako je ‘u vrijeme društvenog uključivanja ovih osoba ovo velik korak unatrag’.
S njom se slaže i novinarka Natalie koja poručuje da nema mjesta za strah jer je “život sa sindromom Down ‘cool'”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
