Dok se Hrvatska suočava s problemom neprocesuiranja ratnih zločina počinjenih u Domovinskom ratu, a također i onima počinjenim za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća, iz Litve nam dolazi primjer ispravnog odnosa prema ratnim zločinima.
Naime, Litavski sud presudio je u srijedu da je bivši sovjetski ministar obrane Dmitrij Jazov kriv za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog svoje uloge u suzbijanju litavskog pokreta za neovisnost 1991.
Odgovornost za smrt 14 civila i više od 700 ozlijeđenih
Litva je neovisnost proglasila 11. ožujka 1990., kao prva sovjetska republika koja je to učinila. Sovjetski Savez formalno je raspušten u prosincu 1991.
Crvena armija je na litvansko proglašenje neovisnosti odgovorila u noći 13. siječnja 1991. god. napadom na TV toranj u Vilniusu, koja je za posljedicu imala 14 poginulih Litvanaca, civila, i više od 700 ozlijeđenih, te vojnom blokadom.
Tek 31. kolovoza 1993. sovjetska vojska je napustila Litvu. Moskva je konačno bila prisiljena priznati litavsku neovisnost.
Devedesetčetverogodišnji Jazov osuđen je na 10 godina zatvora
Sud u Vilniusu osudio je Jazova (94) u odsustvu na 10 godina zatvora.
On je najviše rangirana osoba na popisu 67 bivših vojnih dužnosnika i časnika kojima je izrečena kazna nakon trogodišnjeg suđenja.
Premda su u sudnici u srijedu bila nazočna samo dvojica optuženih, svih 67 proglašeno je krivima i dobili su kazne od četiri do 14 godina zatvora.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na zahtjev za komentarom.
Rusija je odbila surađivati u tom sudskom procesu ocijenivši ga ilegalnim i kršenjem temeljnih načela pravosuđa, a bivši sovjetski predsjednik Mikhail Gorbačov (88) odbio je svjedočiti.
Litva je izdala međunarodne uhidbene naloge za svim osuđenima i vjeruje da se nalaze u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji.
Odvjetnik Mikhaila Gorbačova, koji je također bio među optuženima, rekao je da će se žaliti na presudu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
