Migracije su Austriju u deset godina koštale 21,6 milijardi eura, navodi se u izvješću instituta za ekonomska istraživanja EcoAustria. Institut je napravio izračune na temelju državnih prihoda i rashoda počevši od 2015. Slično istraživanje prije nekoliko godina provedeno je i u Nizozemskoj. Da to treba napraviti i Njemačka smatra CDU-ov zastupnik Stefan Heck.
Austrija se posljednjih godina suočava sa sve većim brojem migranata koji ulaze u zemlju, a 2022. azile je tražilo 112 000 ljudi. Iako se broj prošle godine smanjio — 56 000 migranata zatražilo je azil od siječnja do studenog — to je još uvijek treći najveći broj od početka migracijske krize. To je pitanje imalo političke posljedice za vladajuće: stranka FPÖ, koja se odlučno protivi migracijama, vodila je u anketama tijekom prošle godine. Podržava je gotovo trećina birača, prenosi The European Conservative.
>Eksplodirali troškovi: Njemačka će na migrante potrošiti preko 64 milijarde eura
Citirajući nedavno izvješće, konzervativni medij Exxpress navodi stvari koje su se mogle platiti s više od 20 milijardi eura: 42.000 domova; više od pet obrambenih proračuna; ili četiri potpuno nove metro linije.
Izvješće uzima u obzir prihode povezane s migracijom – npr. poreze koje plaćaju zaposleni migranti – što smanjuje neto trošak migracije. Međutim, prema Der Standardu, samo 45 % onih koji su dobili azil do 2022. — većinom iz Sirije, Afganistana, Somalije, Iraka i Irana — zaposleno je i plaća porez.
Nizozemska: Tko je opterećivao, a tko punio proračun?
Izvješće ponavlja nalaze iz nedavno objavljenog nizozemskog rada Ekonomske škole Sveučilišta u Amsterdamu koji je proučavao posljedice imigracije za javne financije. Prema istraživačima, neto učinak imigracije na javne financije iznosio je 17 milijardi eura samo u 2016. godini, a ako migracija u Nizozemsku ostane na razini 2015. – 2019. — razmatranog razdoblja studije — godišnje proračunsko opterećenje postupno će se povećavati do 50 milijardi eura godišnje.
>U Austriji raste potpora FPÖ-u: Neki predviđaju da bi Austrijanci po prvi put mogli dobiti kancelarku
Najzanimljiviji dio nizozemske studije nije sam iznos koji je država potrošila na smještaj migranata, već činjenica da, iako su neto troškovi nezapadnog useljavanja u prosjeku iznosili oko 27 milijardi eura godišnje u razdoblju 2015. – 2019. razdoblja zapadna imigracija bila je otprilike proračunski neutralna.
Drugim riječima: dok su zapadnjaci — definirani kao ljudi iz Sjeverne Amerike, Europe i Dalekog istoka — bili neto uplatitelji, nezapadnjaci — državljani afričkih i bliskoistočnih zemalja — opterećivali su proračun. Najveći pozitivni neto doprinos — 625.000 eura — imaju radnici migranti iz Japana, Sjeverne Amerike i Oceanije, dok najveći neto trošak — također 625.000 eura — uzrokuju migranti azilanti iz Afrike, navodi se u izvješću.
Njemačka: 48 milijardi eura na migracije prema ministarstvu
Kao zabrinjavajući znak za Nizozemsku, broj tražitelja azila doista raste: 34 860 migranata ušlo je u Nizozemsku 2021., a 46 460 2022., dvije najveće stope od 2015., početka migracijske krize. Najčešće nacionalnosti među tražiteljima azila bile su Sirijci, Turci, Eritrejci, Jemenci, Iračani i Sudanci – nacionalnosti koje predstavljaju neto financijski teret za “javnu kasu”.
>Značajno povećanje: Evo koliko je zahtjeva za azilom podneseno u Njemačkoj prošle godine
Dok zemlje poput Njemačke nisu provele tako detaljne studije, nedavno izvješće njemačkog ministarstva financija otkriva da je država prošle godine potrošila 48 milijardi eura na migracije. Ukupni troškovi pokrivali su prihvat, smještaj, registraciju useljenika, obrazovnu potporu djeci i mladima i razne socijalne troškove, po cijeni koja je jednaka proračunu za nacionalnu obranu Njemačke.
CDU-ov zastupnik Stefan Heck, uznemiren brojkama, rekao je za Bild da je Njemačkoj potrebna slična studija:
“Svaka politička odluka ispituje se zbog financijskih posljedica – migracijska politika ne smije biti iznimka! Takve brojke trebamo i za Njemačku!”, dodao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
