Europska komisija u četvrtak je objavila izvješća o industrijskoj konkurentnosti EU i zemalja članica, prema kojima Hrvatska pripada četvrtoj skupini zemalja sa skromnom i stagnirajućom ili opadajućom razinom konkurentnosti.
Iz analize sadašnje situacije u državama članicama u pogledu industrijske konkurentnosti, Komisija ih je podijela u četiri skupine: države članice s visokom i rastućom razinom konkurentnosti; zemlje s visokom, ali stagnirajućem razinom konkurentnosti; zemlje sa skromnom ali rastućom konkurentnošću te članice sa skromnom ali stagnirajućom ili opadajućom razinom konkurentnosti.
U skupini s Hrvatskom su još Slovenija, Bugarska, Malta i Cipar.
U prvoj skupini su Nizozemska, Njemačka, Danska i Irska, u drugoj Belgija, Velika Britanija, Austrija, Francuska, Italija, Luksemburg, Švedska i Finska, a u trećoj Estonija, Litva, Španjolska, Latvija, Češka, Mađarska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Grčka.
Europski investicijski i strukturni fondovi predstavljaju veliku priliku za uklanjanje ključnih uskih grla za rast
Komisija navodi da su u Hrvatskoj poslovno okružje i javna uprava i dalje nepoticajni za poslovanje, ali da je vlada svjesna tog problema i da ga rješava.
“Određeni napredak je postignut na području poslovnog okružja i javne uprave, posebice u smanjivanju regulatornog tereta, ali provedba mora biti cjelovita i konzistentna da bi se situacija popravila”, navodi Komisija.
Dodaje se da Europski investicijski i strukturni fondovi, koji su Hrvatskoj sada dostupni, predstavljaju veliku priliku za uklanjanje ključnih uskih grla za rast.
“Jaki administrativni kapaciteti i strateško planiranje bit će od ključne važnosti za efikasno korištenje tih sredstava. Da bi se povećala dodana vrijednost proizvodne industrije i posebice izvoza, planirane strategije u području industrije, inovacija i pametne specijalizacije moraju biti provedene”, ističe Komisija.
