Zemlja smo – kažu – iznimnih mogućnosti za proizvodnu hrane, a ipak je godišnje uvozimo za više od dvije milijarde dolara. Ulaskom u Europsku uniju uvoz, nažalost, još raste. Možemo li taj negativan trend uopće preokrenuti? Jedan od odgovora ponudila je izložba naših izvornih proizvoda u Bruxellesu.
Kako i priliči, ali u klapskoj varijanti, Odom radosti otvorena je izložba Jadran – boje izvornosti. Izložba fotografija jadranskih motiva Ive Pervana i autohtoni proizvodi 15-ak proizvođača od Zadra do Dubrovnika na dva sata bili su središte događanja europskih parlamentaraca.
Upravo sam kušao prošek. Sjećam ga se još iz studentskih dana. Kad sam ga ovdje vidio, pomislio sam: odlično, ponovno ću ga kušati, izjavio je Nijemac Michael Zwick.
Mnogo je truda i muke u izvornim proizvodima. Vještine i tradicionalnih receptura malo poznatih europskim potrošačima. Drniški pršut, sir iz mišine, vino i maslinovo ulje, dubrovačke kotonjate i mantale.
Kraljica naših delicija je skradinska torta koja nosi znak izvorno hrvatsko. I ona je zaštićeni hrvatski proizvod. Nosi znak izvorno hrvatsko, kazala je Miranda Pajić.
Mi smo mala zemlja. Svugdje se možemo naći s visokom kvalitetom, nema kvantiteta, smatra Blaž Jurin.
A tržište je gladno, progutalo bi i platilo sve samo da je drugačije. U Europskoj uniji tako se godišnje utrži 54 milijarde eura na ovakvim izvornim proizvodima. Najviše ih je registrirala Italija – 254, pa Francuska i Velika Britanija. Hrvatska je tu tek na početku.
Ovo je pravi poziv ljudima da dođu na jadransku obalu i jednu europsku kulturu upoznaju kroz hranu i glazbu, poručio je Hannes Swoboda, vođa Saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu.
Poljoprivrednici Europske unije dosad su registrirali čak 1160 izvornih autohtonih proizvoda. Mi u Hrvatskoj – zbog poslovične inertnosti – samo 12.
No, ova izložba u srcu bruxelleske administracije pokazuje da naši poljoprivredni proizvodi, zbog svoje autohtonosti, na tržištu EU imaju svoju šansu.
