Interseksualni Nijemci traže “treći spol” i ravnopravnost

Foto: Thinkstock

Njemačka je prva europska zemlja koje je dala roditeljima interseksualne djece opciju da ne biraju spol prilikom rođenja. Ali sada interseksualni građani žele više od praznog kvadratića na papiru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za 26-godišnjeg Vanju odluka o tome koju javnu kupaonicu koristiti nije jednostavna kao za ostale.

Vanja je rođen kao interseksualna osoba, što znači da ima spolne karakteristike između muškarca i žene, tj. nedefiirane spolne organe. Na svijetu se oko jedna u 1500 osoba rađa kao interseksualna, piše Thelocal.de.

Tijekom djetinjstva, Vanja – koji je rodom iz Leipziga – odijevao se kao djevojčica i koristio žensko ime, ali već u vrtiću imao je “osjećaj da to nije za njega”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danas Vanja, koji ima kratku kosu i bradicu, bira mušku kupaonicu jednostavno zato što je “manje vjerojatno da će ga ljudi prozivati”.

Službeno je, međutim, Vanja u Njemačkoj prijavljen kao žena – i kaže da mora postojati drugo rješenje.

2013. godine Njemačka je postala prva europska država koja je na rodnim listovima ponudila treću rodnu opciju za interseksualne bebe – kategorija spola u tom se slučaju ostavlja “praznom”. Namjera je bila skinuti s roditelja osjećaj prisiljenosti na donošenje ishitrene odluke o identitetu njihove interseksualne djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cilj je također bio rješavanje, prema mišljenju zagovornika interseksualnosti, vrlo štetne prakse roditelja i liječnika – operacije djece kojima se usklađuju više s jednim spolom. No čak i u 2014., kad je zakon već bio na snazi, 177 djece do pet godina prošlo je takve operacije.

“Većina interseksualnih osoba s vremenom shvati želi li radije živjeti kao muškarac ili žena”, rekla je Lucie Veith iz Njemačke udruge interseksualnih osoba.

Ali za ljude poput Vanje, rodna dvojnost nije tako jednostavna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Meni je vrlo brzo postalo jasno da se kao dječak jednostavno ne uklapam”, rekao je Vanja.

Do siječnja 2016., vladina administracija pokazuju da je bilo 12 slučajeva u kojima su roditelji opciju spola ostavili praznu na rodnim listovima, iako ti brojevi ne bi trebali biti nešto čime ćemo se rukovoditi.

No mogućnost praznog kvadratića na papiru za interseksualne osobe nije dovoljna, tvrdi Vanja. “Naravno da se može reći da je to bolje nego imati očitu pogrešnu prijavu. Ali kad neki ljudi mogu imati jasan identitet, a drugi ne, onda to nije jednakost”, rekao je Vanja.

Danas Vanja sa savjetodavnom grupom “Treća opcija” (Dritte Option) želi stvoriti još jedan službeni identifikator izvan muškog i ženskog, kao što su “inter” ili “raznolik”. Grupa će slučaj izložiti i pred Njemačkim ustavnim sudom. Etičko vijeće Njemačke preporučilo je vladi 2012. godine da se uvede “druga” kategorija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ako će biti službenog priznanja, onda bi ova ideja mogla naići na priznavanje u društvu – ideja da takvi ljudi nisu neispravan proizvod Božje ljubavi”, rekla je Veith, koja također podržava rad “Treće opcije”.

Odvjetnica Angela Kolbe, poznata po svom istraživanju pravnog statusa interseksualnih osoba pri zakladi Körber, kaže da je nepostojanje još jedne rodne oznake jasno kršenje osnovnih prava.

“Rodni identitet svake osobe zaštićen je temeljem općih prava na privatnost”, objasnila je. “To također vrijedi i za dobivanje službene potvrde nečijeg spola”.

Kolbe je izjavila kako vjeruje da bi zakonodavstvo moglo ustuknuti pred takvom promjenom jer bi ona značila i promjene obiteljskog zakona: njemački zakon ne priznaje istospolni brak, no što bi treća opcija značila za brak?

A ovo pitanje pojavilo se i 2103. s donošenjem “praznog kvadratića”: koga netko može oženiti ako nemaju službeni spol?

Vanja kaže da će put k potpunoj jednakosti ipak biti dugačak. Prodavaonice odjeće sve dijele, pa čak i čarape, na muške i ženske. Na radom mjestu zaposlenici moraju ispuniti obrasce s opcijama “m” i “ž”.

“Naravno da je ponekad jednostavno iscrpljujuće. I jednostavno te čini tužnim.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.