Janša u EP podsjetio na Rezoluciju VE i mjerama za uklanjanje nasljeđa bivših komunističkih sustava

Janez Janša
epa09324966 Slovenian Prime Minister Janez Jansa speaks during the presentation of the programme of the activities of the Slovenian Presidency during a plenary session at the European Parliament in Strasbourg, France, 06 July 2021. EPA/CHRISTIAN HARTMANN / POOL MAXPPP OUT

Slovenski premijer Janez Janša predstavio je u utorak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu prioritete predsjedanja Vijećem EU-a, te je upozorio da se u nekim članicama pokušava održati kultura življenja uspostavljena u drugoj polovici 20. stoljeća, prije slovenskog ulaska u EU.

> Beskompromisni Janša: Upozorio na utjecaj komunističkih sudaca u Sloveniji na preuzimanju predsjedanja EU

> Markić: EK se ne mora brinuti da će Plenković prozivati suce iz komunizma

Janša je u svom polusatnom izlaganju istaknuo da je prvi kratkoročni prioritet učiniti sve da ne bude četvrtog vala pandemije koronavirusa.

“Prvi kratkoročni prioritet je spriječiti četvrti val pandemije jer bi on još jednom zaustavio život u Europi”, rekao je Janša, dodajući da je stoga potrebno osigurati da što veći broj ljudi bude cijepljen.

Otpornost, oporavak, strateška autonomija Europske unije, proširenje kao strateški odgovor na izazove s kojima se Unija suočava prioriteti su na kojima će Slovenija kao predsjedateljica Vijećem EU-a u sljedećih šest mjeseci raditi.

Janša je rekao da EU mora naučiti lekcije iz ove krize i uspostaviti stalne strukture za suočavanje s ovakvim situacijama, umjesto sadašnjih ad hoc rješenja kojima se moralo pribjeći nakon izbijanja pandemije.

Socijaldemokrati i liberali prozivali Janšu zbog

Zastupnici socijaldemokrata, liberala, zelenih i ljevice kritizirali su Janšinu vladu “zbog napada na medije, zbog neimenovanja delegiranih tužitelja u Ured Europskog javnog tužitelja, zbog kampanje ocrnjivanja političkih suparnika”.

S druge strane, zastupnici Europske pučke stranke, kojoj pripada Janšina Slovenska demokratska stranka, kao i europski konzervativci i reformisti bili su suzdržani u tom smislu.

Čelnik zastupničkog kluba EPP-a Manfered Weber pozvao je slovensku vladu što prije nominira europske tužitelje. Pritom je pokazao razumijevanje prema Janšinoj tezi da u EU postoje dvostruka mjerila, spomenuvši primjer prava na azil “koje je u Danskoj dovedeno u pitanje”.

“Pitam se što bi bilo da je to izglasano u Sloveniji ili Mađarskoj”, podsjetio je Weber.

Weber je dodao da pristup slovenskog predsjedništva prema proširenju EU-a na zapadni Balkan ima punu potporu europskih pučana.

Čelnica socijaldemokratskog kluba Iratxe Garcia Perez ustvrdila je da nije dobar znak to što su se na samom početku slovenskog predsjedništva, na sastanku Europske komisije i slovenske vlade napadali oporba i suci.

Ona se tako osvrnula na slučaj kada je Janša na sastanku s članovima Komisije pokazao sliku nekoliko slovenskih socijaldemokrata i sudaca na nekom pikniku kako bi pokazao da postoji utjecaj bivših komunista na pravosuđe. Zbog toga je izvršni potpredsjednik Komisije, nizozemski socijaldemokrat Frans Timmermans odbio sudjelovati u zajedničkom fotografiranju.

Predstavnik liberala Malik Azmani izrazio je sumnju u Janšinu vjerodostojnost. “Ne možemo prihvatiti zdravo za gotovo to što govorite. Govorite jedno, a radite drugo”, rekao je Azmani i pozvao Janšu da “prestane uznemiravati novinare i suce i da imenuje europske delegirane tužitelje”.

Dodao je da Europska komisija nije trebala odobriti slovenski nacionalni plan oporavka prije nego što imenuje tužitelje.

Janša ističe da u Sloveniji nema progona novinara

Janša je na prigovore zbog neimenovanja tužitelja istaknuo da je Ured europskog javnog tužitelja uspostavljen na temelju pojačane suradnje, što znači da u njemu ne sudjeluju sve zemlje članice nego samo one koje su to htjele. S tim u vezi postavio je pitanje zašto se ne postavi pitanje kako će se nadzirati trošenje europskih sredstava u zemljama koje ne sudjeluju u radu Ureda europskog javnog tužitelja poput Danske, Švedske ili Irske. Dodao je da će postupak imenovanja tužitelja u Sloveniji biti dovršen do jeseni.

“Mi smo dobrovoljno pristupili osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja. Bilo je nekih problema oko imenovanja i mislim da bi taj postupak trebao biti dovršen do jeseni. Kada to tijelo postane potpuno operativno želimo da mu se i priključe i one članice koje sada nisu u njemu. Ne može biti da su europska sredstva u nekim članicama zaštićena, a u drugima nikoga nije briga za to”, rekao je Janša.

Zastupnica zelenih Ska Keller rekla je da se, kada je riječ o vladavini prava, Janšina vlada povodi za lošim i opasnim primjerima.

Janša je odgovarajući na kritike lijevih zastupnika da su u Sloveniji ugrožene medijske slobode i neovisnost, rekao da je on osobno “posljednji novinar u Sloveniji koji je bio zatvoren”.

“U Sloveniji nema progona novinara. Ovo je pokušaj prenošenja slovenskih problema na europsku razinu”, naglasio je.

Janša je spomenuo i rezoluciju Vijeća Europe 1096, izglasane 1996. godine koja govori o potrebi rješavanja komunističkog nasljeđa u zemljama srednje i istočne Europe.

“U nekim članicama se pokušava održati kultura življenja uspostavljena u drugoj polovici 20. stoljeća, prije našeg ulaska u EU. Naša je zadaća sjećanje na to razdoblje održati živim”, zaključno je podsjetio Janša.

Rezolucije Vijeća Europe i Europskog parlamenta koje osuđuju totalitarne režime

Podsjetimo, Vijeće Europe i Europski parlament, kao tijelo EU koje ima zakonodavne, nadzorne i proračunske ovlasti, u više su dokumenata osudili totalitarne režime. U svima njima istaknuto je kako su jednako zlo nanijeli i nacizam i komunizam, režimi koji dijele iste značajke: grubo kršenje temeljnih ljudskih prava i nepoštovanje načela pravne države.

S tim u svezi, Vijeće Europe donijelo je dvije rezolucije: Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1096 o mjerama za uklanjanje nasljeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava iz 1996. i Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima iz 2006., a na razini Europske unije donesene su Rezolucija Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. i Rezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe – kojom je osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih režima.

Slovenija, ali i Hrvatska jedine su postkomunističke države Europske unije koje nisu ni na koji način provele lustraciju.

Najsveobuhvatniju lustraciju provele su Njemačka, te Čehoslovačka. Lustracija je proces koji označava raščišćavanje komunističke prošlosti i podrazumijeva zabranu obnašanja javnih dužnosti za one koji su tijekom totalitarnog komunističkog sustava kršili ljudska prava.

Mostov saborski zastupnik Nikola Grmoja više je puta upozorio da u Hrvatskoj na višim sudovima ima dosta kadrova nastalih u bivšem komunističkom režimu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.