U subotu, 10. srpnja 2021. u 20,30 sati pored župne crkve u Vrbanju na otoku Hvaru održat će se promocija nove knjige Mikija Bratanića “Otok u plamenu”. Knjiga govori o dramatičnim događanjima koja je otok Hvar i njegovo stanovništvo proživjelo u Drugome svjetskom ratu, a koja su široj javnosti malo poznata, ili potpuno nepoznata. Uz autora djelo će predstaviti prof. Joško Bracanović, kustos Muzeja hvarske baštine.
Ova zanimljiva knjiga ima tri tematske okosnice:
– paljenje mjesta Vrbanj i Dol, te granatiranje Vrboske od strane talijanskih fašista 3. siječnja 1943. i velika humanitarna kriza koja je nastala u tom trenutku;
– osnivanje “Odbora za prikupljanje pomoći postradalima na otoku Hvaru” u Zagrebu, koji je pokrenuo najveću humanitarnu pomoć u povijesti otoka Hvara;
– potpuna deportacija Sućurja, ali i stanovnika drugih mjesta koje su njemački nacisti zarobili i poslali na prisilan rad u Slavoniju.
Najvrjednija komponenta knjige zasigurno je objavljena sačuvana dokumentacija o radu “Odbora za prikupljanje pomoći postradalima na otoku Hvaru” iz koje se vidi ozbiljnost humanitarne krize, ali i veličina humanitarne pomoći koja je pomagala kako stradalima od fašističkog, tako i stradalima od nacističkog terora.
Ne postoji mjesto na otoku Hvaru koje nije na neki način uključeno u ovu veliku otočnu priču.
Gotovo iz svakoga mjesta Nijemci su zarobili mještane, a oni su se kasnije pismeno obraćali “Odboru” za pomoć, s molbama za osnovne životne potrepštine. Svi ti zahtjevi poimenično su sačuvani.
Sačuvane su i sve financijske uplate pojedinaca i institucija. Tako među ostalima postoji uplata grada Vukovara koji se priključio pomoći otoku Hvaru.
Iz pisama župnika, ali i iz zapisa drugih sudionika, razvidno je koliko je ljudima teško bilo u tim trenucima kada su doslovno ostali bez ičega, te koliku su štetu pretrpjeli, ako se to uopće može izmjeriti.
Autor u knjizi prikazuje i ulogu jugoslavenske komunističke komponente kako u samim događanjima tako i u kasnijoj percepciji javnosti o zbivanjima i sudionicima tih zbivanja.
Zanimljivo je kako se o ovim događajima u hvarskoj javnosti nije nikad govorilo, a ovo je prva knjiga koja samostalno obrađuje tu tematiku.
Vrbanj nije nikada ni na koji način obilježavao 3. siječnja, dan najveće tragedije u povijesti mjesta. To je slično kao da Vukovar ne obilježava 18. studenoga, dodaje autor Miki Bratanić nakon uložena mnogo truda i vremena kako bi na temelju dokumentacije uobličio ovu vrlo vrijednu priču – priču koja će obogatiti poznavanje naše vlastite povijesti i života naših predaka.
Potporu tiskanju ove knjige dale su se sve jedinice lokalne hvarske samouprave, općine Jelsa i Sućuraj, gradovi Stari Grad i Hvar, te Splitsko-dalmatinska županija, a samu promociju organiziraju grad Stari Grad i njegova Turistička zajednica.
Vrijedne recenzije knjizi napisali su prof. Joško Bracanović, kustos Muzeja hvarske baštine, dr. sc. Mateo Bratanić, izv. prof. Sveučilišta u Zadru, te prof. Tomislav Đonlić. Isječke iz tih recenzija prenosimo u nastavku:
Nesretno je za otok Hvar započela 1943. godina. Kažnjenički pohod fašističkih okupatora u nedjeljno jutro, 3. siječnja, napao je tri mjesta na sredini otoka – Dol, Vrbanj i Vrbosku. Nesretni događaj i ono što je njemu uslijedilo tema je knjige Mikija Bratanića „Otok u plamenu“. Na pisanje knjige potaklo ga je otkriće dokumenata Odbora za pomoć postradalima na otoku Hvaru koji je u ratnim godinama djelovao u Zagrebu. Autor donosi tijek zbivanja prema dosad objavljenoj literaturi, ali i po razgovorima s mještanima Vrbanja, kao i iskustvima njegove obitelji. To je povijesni rad, ali ujedno i osobna priča. Priča iz vremena kada se humanitarna pomoć mogla interpretirati kao neprijateljska propaganda, a ljudi, čije su kuće preživjele fašistički napad, biti sumnjičeni kao suradnici okupatora.
prof. Joško Bracanović, kustos Muzeja hvarske baštine
Autor ove knjige, Miki Bratanić, uspješno rekonstruira tijek talijanskih aktivnosti 3. siječnja 1943. na osnovu dostupnih dokumenata ali i kroz razgovore sa svojim mještanima, pa i članovima obitelji. Na taj način je istražena (dokumentirana) povijest spojena s individualnim sjećanjima, pa je autor satkao novu, upotpunjenu i zaokruženu sliku ovih nesretnih događanja. Premda Miki Bratanić nije po obrazovanju povjesničar, u radu je vidljiva visoka razina stručnosti kao i, njemu svojstven, individualni pristup, u kojem nije skriven ni emotivni afekt autora. Ovim radom Miki Bratanić pokušava sakupiti dosad nepoznati „fragment povijesti“ kao doprinos „velikoj slagalici“, sve iz razloga „kako bi se mogla stvoriti jasnija slika naše stvarnosti“. Štoviše, slaganjem stručnog istraživanja i osobnog ulaganja u temu dobiven je skladan odnos predstavljene problematike koja će sigurno izazvati iznimno zanimanje javnosti, a možda otvoriti i neka nova pitanja. Činjenica je da se hrvatska znanstvena historiografija još nije uhvatila u koštac s brojim temama iz razdoblja Drugog svjetskog rata i poraća, pa su ovakvi doprinosi hvalevrijedni i dobrodošli.
dr. sc. Mateo Bratanić, izv. prof. Sveučilišta u Zadru
Otok u plamenu Mikija Bratanića prilog je poznavanju tragičnog događaja na otoku Hvaru iz Drugoga svjetskoga rata koji se dogodio 3. siječnja 1943. godine.
Vjerujem kako će brojne poznavaoce prilika potaknuti da se dodatno informiraju, istraže i u njima pronađu poneku zanimljivost. Tako će osvježiti svoju memoriju i sjećanje na događaje koji su obilježili njihov život ili živote članova njihovih obitelji. Upravo tome ova knjiga, kao i druge ovakve knjige, služe – da se otrgne zaboravu tragični događaj koji je obilježio prošlost stanovništva na otoku Hvaru.
Tomislav Đonlić, prof.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
