Sve su postkomunističke zemlje Europske unije, osim Hrvatske i Slovenije, na neki način provele lustraciju te se time odmakle od svoje komunističke prošlosti, donoseći određene zabrane obnašanja javnih funkcija za one koji su u komunizmu kršili ljudska prava.
Ovim putem izdvajamo pribaltičke države.
Baltičke zemlje prednjačile su u tome da se 23. kolovoza označi kao Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, kao podsjetnik na Pakt Ribbentrop-Molotov iz 1939. godine, kojim je između nacističke Njemačke i SSSR-a podijeljena Poljska, a tri baltičke države je anektirao SSSR. Odmah nakon promjene sustava u više su tih država doneseni razni lustracijski zakoni, a iako su najavljivani “komunistički nürnberški procesi”, to se uglavnom nije dogodilo, pisao je Jutarnji list.
Politika lustracije u Latviji odnosila se na provjeru izbornih kandidata, visokih državnih službenika i vojnog osoblja po pitanju povezanosti s bivšim KGB-om. Sredinom 1990-ih Latvija je usvojila niz zakona koji zabranjuju bivšim agentima KGB-a i pojedincima povezanima s pro-sovjetskim organizacijama da sudjeluju na nacionalnim izborima i pristupaju državnim tajnama. Za provedbu ove politike, Zavod za zaštitu latvijskog ustava (SAB) osnovao je CDCT 1992. godine. Ovaj centar analizira ključne dijelove arhiva KGB-a, provjerava izborne kandidate i priprema dokumentaciju za kaznene prijave i rehabilitaciju žrtava, piše Una Bergmane na fpri.org te nastavlja:
Latvijski pristup zabrane bivšim KGB-ovim agentima da dođu na vlast predstavlja srednji put između blage estonske politike i litvanskog oštrijeg pristupa.
Unatoč početnim planovima opširne dekomunizacije, Estonija se zaustavila na jednostavnom zahtjevu: svi izabrani ili imenovani dužnosnici moraju položiti prisegu potvrđujući da nisu surađivali ni s nacističkim ni sa sovjetskim organima sigurnosti.
Tijekom ranih 1990-tih i ranih 2000-tih Estonija i Litva usvojili su zakone koji dopuštaju da se bivši KGB-ovi zaposlenici sami prijave vlastima. U Estoniji, onima koji se sami prijave, garantira se stroga anonimnost, dok u Litvi identitet kandidata za visoke pozicije može biti javno objavljen i nakon što se sami prijave.
Trenutna litavska predsjednica Dalia Grybauskaite bivša je članica Komunističke partije Sovjetskog saveza. Algirdas Butkevičiu, koji je od 2012. do 2016. obnašao dužnost litavskog premijera, također je bivši sovjetski komunist.
Bivši latvijski predsjednik Andris Berzinš (2011.-2015.) prije 1990. bio je također pripadnik Komunističke partije.
