O raspletu stanja u Grčkoj i mogućim posljedicama u Dnevniku Nove TV govorio je ekonomski analitičar Luka Brkić.
“Pod pretpostavkom da se ovako nastavi, da dođe do onog najlošijeg ishoda, dakle bankrot Grčke, eventualno izlazak iz eurozone i sve ovo o čemu se govori, onda naravno je logično očekivati još gore posljedice. Kako za Grčku i njezino stanovništvo tako i za Europu”, rekao je te dodao kako direktnih posljedica na Hrvatsku ne treba očekivati.
“Grčka Vlada neće platiti sutra milijarda i 600 milijuna eura duga MMF-u vjerojatno, no imate jedan tehnički detalj prema kojem imaju mjesec dana roka da se izvrši ta obaveza prema MMF-u. Dakle i u tehničkom smislu ima još vremena i posljednje karte nisu odigrane. Mislim da će Grčka u konačnici ipak otplatiti dug i MMF-u”, ocijenio je.
Što se tiče nedjeljnog referenduma u Grčkoj, istaknuo je kako ih osobno ne bi podržao.
“Tumačim to kao jedan politički potez koji pokušava izboriti još čvršću poziciju grčkih pregovarača u čitavoj toj priči, a to je dobrim dijelom jedan neracionalan razgovor, da tako kažem. Više je to blefiranje i prijetnje nego razgovor. Ali scenarij u kojem bi Grčka izašla iz Eurozone, ukoliko bi se to na referendumu dogodilo, iako neka istraživanja pokazuju da to nije 100% pouzdani ishod, to u tehničkom smislu ne može biti preko noći napravljeno”, pojasnio je te dodao: “Ne postoji formalno – pravni okvir za izlazak iz Eurozone, postoji mogućnost izlaska iz Europske unije, pa onda temeljem toga i naravno iz Eurozone, ali tada imate rok od dvije godine. Gledano strogo tehnički to se ne može dogoditi preko noći niti će se dogoditi preko noći. Ali ajde da i ja sada parafraziram kancelarku Merkel dakle s propasti eura i Eurozone propada koncept Europske unije. Čisti domino efekt”.
Na novinarski upit može li štednja Grčku izvući iz krize, rekao je kako ne može.
“Ne samo Grčku nego i mnoge druge zemlje. Ali kad je riječ o eurozoni, kad je riječ o ovom problemu Grčke, mislim da prije svega Njemačka mora napraviti potez i promijeniti politiku. Treba drugačije preraspodijeliti svoj suficit, treba pokrenuti mjere javnih investicija u infrastrukturu, recimo, povećanje plaća i tako i istodobno odustajanja od rigoroznih mjera štednje. Bez ta dva poteza oporavak u euro zoni pa onda i Grčke teško je zamisliv”, zaključio je.
