Macron: ‘Bivše komunističke države dijele Europu jer ne žele primiti imigrante!’

Foto: Fah

„Kako možete obnoviti Europu s bivšim komunističkim zemaljama koje se protive primanju izbjeglica ili stranaca. Viktor Orban i njegovi govori podsjećaju na vrijeme prije Drugog svjetskog rata. Iskreno! “, izjavio je francuski predsjednik Macron.

> Hrvatska i Francuska imaju puno zajedničkih interesa?

U nedjelju 15. travnja francuski predsjednik Emmanuel Macron dao je opširan TV intervju u trajanju od oko tri sata u kojima se doatknuo mnogih aktualnih domaćih i međunarodnih tema. Naš fokus će se zadržati na jednoj točki koju je Macron posebni istaknuo: problem zemalja Višegradske skupine ili općenito bivših komunističkih zemalja Srednje Europe, piše visegradpost.com

Za nas Hrvate ova Macronova izjava je posebno zanimljiva iz dva razloga: prvo, ovom civilizacijskom krugu preko 1000 godina, prije ulaska u Jugoslaviju, pripadala je Hrvatska. I drugo, Hrvatska je jedna od bivših komunističkih zemalja s kojima je nezadovoljstvo izrazio francuski predsjednik.

Što to najviše smeta Emmanuelu Macronu?

Zašto ovakva V4 ili Srednja Europa smeta Macronu?

„Kako možete obnoviti Europu s bivšim komunističkim zemaljama koje se protive primanju izbjeglica ili stranaca. Viktor Orban i njegovi govori podsjećaju na vrijeme prije Drugog svjetskog rata. Iskreno! “, rekao je u eter, bez okolišanja, cjelokupnoj francuskoj i europskoj javnosti francuski predsjednik.

I dodao: „Ja ne dijelim bilo koji od njegovih (Orbanovih op.) vrijednosti!”

> (FOTO) Uz financiranje francuskog veleposlanstva predstavljena LGBT slikovnica

I nastavku je izrazio da on priznaje rezultate izbora u Mađarskoj (a što mu drugo preostaje op.), ali i da žali zbog pojava neliberalnih demokracija u Srednjoj Europi.

Stanimo trenutak i analizirajmo, bez emocija i strasti, što zapravo znače ove Macronove riječi: to je u stvarnosti optužba protiv legalno izabranih vlada država Srednje Europe, konkretno Vikotra Orbana i Mađarske. Možemo reći da je ova izjava puno više od izražavanja nezadovoljstva i da je vrsta pritiska i na birače i građane i na vlade prozvanih država.

> Čime se bavi Francusko veleposlanstvo u Zagrebu: LGBT slikovnica financirana njihovim sredstvima, sudjeluju i u predstavljanju

To je činjenica koja se ne može zanijekati, premda je Macron namjeravao stvari predstaviti kroz političkim rječnikom rječnik tolerancije, razumijevanja, demokracije i sličnog novogovornog vokabulara prisutnog na javnoj sceni u posljednjem desetljeću.

Macronova Francuska i V4 –  dvije potpuno različite  ekonomske politike

Francuski predsjednik je u intervjuu dosta govorio o gospodarstvu svoje zemlje. Istina je da u Srednjoj Europi nema raspoloživih sredstava za širu socijalnu državu kakva je u Francuskoj. Posljedica je to svakako i traumatičnog življenja pod komunizmom desetljećima, kao i bolne nesvršene tranzicije, često vođene postkomunističkim ili nekim drugim klijentelističkim i interesnim grupama.

> Potpora tiskanju LGBT slikovnice u Hrvatskoj dio je francuske državne politike

No, Poljska je recimo značajno posljednjih godina povećala novčana izdvajanja za one stvari koje smatra primarnim: beneficije za umirovljenike i značajno poboljšanje infrastrukture diljem cijele države. Poljska je također u protekle dvije godine razvila i provodi ambiciozan plan obiteljske politike kojima se želi potaknuti rađanje djece i ostvariti stabilna pronatalitetna politika.

Taj cilj, povećanje nataliteta, je zajednički cilj svih država Srednje Europe, kao što je Svjetski kongres obitelji organiziran u Budimpešti od Orbanove vlade  i pokazao. Za zemlje Višegradske skupine, obiteljska i međugeneracijska obnova važan politički faktor koji je bitan za stanje nacije.

> Francuska veza Andreja Plenkovića i Nine Obuljen: Je li mandataru bilo važnije mišljenje Francuza od birača?

A uloga države sastoji se u to podržavanju i poticanju pronatalitetne politike, što zemlje V4, a osobito Poljska i Mađarska s uspjehom i rade.

Također, Poljska je smanjila stopu poreza na dohodak za male tvrtke sa 15% na  9% – što je najniža stopa u Europi – po uzoru na Mađarsku koja je još ranije smanjila stopu poreza na dohodak od 19% do 9%.

U Poljskoj je, kao i u Mađarskoj, u tijeku izgrađivanje nacionalnog domaćeg gospodarstva koje je u stanju konkurirati inozemnoj konkurenciji, kao jedan od prioriteta ekonomske politike o kojoj postoji građanski konsenzus.

Imigracija – apsolutni tabu i problem broj jedan

Problem imigracije je, naravno, bio u središtu rasprave. To je broj 1. na listi zabrinutosti Macrona i zapadnih Europljana u odnosu na Srednju Europu.

To je problem koji Macron i Zapad ponajviše vide u vladama zemalja Srednje i Istočne Europe. To je stvarnost koja potiče Emmanuela Macrona, kao i Angelu Merkel,  te njihove političke sljedbenike da diskreditiraju hrabrost i domoljublje koje nije napustilo državnike i građane Srednje Europe, te je još uvijek stoji kao čvrsti zaglavni kamen ovog dijela svijeta.

Taj se smjer, protivljenja diktatima Bruxellesa, pojavio u ovim državama kao reakcija i alternativa za multikulturni fanatizam Zapada, te je postao središte borbe za obnovu povijesnih korijena Europe (osobito u Mađarskoj i Poljskoj, predvodnicama ovog pokreta Srednje Europe).

Emmanuel Macron, međutim, odbija to priznati.

Dogmatska strogost prema Srednjoj Europi, ali ne i prema Francuskoj

Ta dogmatska strogost Macrona prema državama Višegradske skupine je sasvim u suprotnosti s znatnim ustupcima koje francuska vlada tolerira na vlastitom tlu, osobito u pojavnostima koje se javljaju među imigrantskom populacijom. Kao npr. u značajnom povećanju pojava antisemitizma, kriminala, nasilja nad ženama i djecom, ekstremizma, slobode kretanja i dr. koje su u porastu u Francuskoj, osobito među imigrantskom populacijom.

Tome svjedoči i vojska na ulicama Pariza, koja stoji s puškama u središtu Pariza i pred samim ulazom u francusko povijesno duhovno središte – Notre Dame.

Ta anarhija u Francuskoj nailazi na veću toleranciju Macrona i njegovih sljedbenika, nego pokušaji država Srednje Europe da izgrade snažan i stabilan sustav, te se zaštite od najezde stotina tisuća imigranata koje pokušavaju ilegalno preći granice država Europe.

U isto vrijeme, Macron preferira graditi vanjsku politiku na saudijskom i bliskoistočnom pijesku, prije nego na poljskom ili mađarskom tlu zemalja Srednje Europe. To je začuđujuće osobito kada se zna za stara savezništva i prijateljstva, poput Poljske i Francuske. Očito došlo je vrijeme da iluzije nestaju, te da narodi bivših komunističkih zemalja, shvaćaju da kod “velikih” nema naklonosti i ljubavi u politici, već čisti pragmatizam vođen željom za dominacijom nad manjima.

Prisjetimo se i trenutne politike Angele Merkel prema Hrvatskoj i Srbiji, koja je za mnoge Hrvate bila bolno, ali i nužno potrebno, otrežnjenje.

Macron se oslanja na posljednje ostatke međunarodne važnosti Francuske. Na taj način on žrtvuje vjerodostojnost Francuske kao važne snage unutar europske zajednice naroda: atlantska zajednica i njihovi ciljevi imaju prednost pred interesima Srednje Europe i manjih država EU općenito.

Francuska pokušava držati korak s europskom civilizacijskom post-revolucijom i politikom od globalnog značenja. No, to nije ona degolovska politika koja je vidjela snažnu i ujedinjenu Europu kao savez država utemeljenih na ravnopravnosti i demokršćanskim načelima.

To je pozicioniranje na svjetskoj karti, a zemlje Višegradske skupine i njihova politika se trenutno ne uklapaju u “planove” velikih, koji zamišljaju drugačiju Europe nego građani država koji su niz godina živjeli pod diktaturama i terorom jednoumlja.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr