Nakon parlamentranih izbora u Njemačkoj: Tko će sastaviti vladu?

Foto: Getty images

Njemački socijaldemokrati s malom prednošću pobijedili su na jučerašnjim saveznim izborima, dok su demokršćani, oslabljeni odlaskom Angele Merkel u političku mirovinu, ostvarili najlošiji rezultat u povijesti te stranke. Pred Njemačkom su dugotrajni i teški pregovori o formiranju vlasti, a spominju se čak dvije nove koalicije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Izbori u Njemačkoj: Ljevica tijesno pobijedila stranku Angele Merkel

Armin Laschet, kancelarski kandidat CDU-a, izgubio je u svojoj izbornoj jedinici u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, ali je ušao u Bundestag sa stranačke liste. To je uvijek taj osigurač za političare u ovakvim situacijama jer glasači su jučer glasali preferencijalno za kandidate poimence, ali i za stranačke liste ili koalicije. Taj Laschetov osobni politički krah govori koliko nije bilo povjerenja birača u Merkeličin odabir kancelarskog kandidata, rekao je za središnji Dnevnik novinar HTV-a.

Socijaldemokrati su osvojili i jedinu izbornu utvrdu u Mecklenburgu-Gornjem Pomorju, gdje je Angela Merkel još od ujedinjenja Njemačke, pa sve do 2017. osvajala mandat. SPD ima i prvu gradonačelnicu Berlina. Izborila je to u jakoj političkoj utakmici s predstavnicom Zelenih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zelena agenda, klimatska agenda, borba protiv klimatskih promjena, dominirala je u izbornoj kampanji. Animirala je jako puno mladih. Neki od njih su u Berlinu stajali u redovima i nakon zatvaranja birališta kako bi glasovali. I mlađi od 30 godina su nekako ravnomjerno raspodijelili svoje političke preferencije. Dvije stranke, Zeleni i Liberali, najpoželjniji su koalicijski partneri. No među njima vlada dosta, a neki kažu i nepremostivih razlika, pa i prije nego im socijaldemokrati ili demokršćani ponude neku koalicijsku nagodbu morat će međusobno sjesti. To su već i dogovorili te će pokušati vidjeti koje su crvene linije njihove suradnje u bilo kojoj koalicijskoj vladi.

Dvije najjače opcije, socijaldemokrati i demokršćani, žele novu funkcionalnu njemačku vladu. Naime, Njemačka će preuzeti predsjedanje skupinom G7 u siječnju. Znakovita je današnja poruka iz saveza njemačke industrije, osobito prema Liberalima i njihovom kapacitetu i namjerama u tom pregovaračkom procesu. Iz saveza njemačke industrije poručuju – završite taj posao pregovaranja što prije i nemojte ponoviti 2017. godinu, kada je to sve potrajalo čak pet i pol mjeseci. Angela Merkel ostaje u uredu do formiranja nove vlade. To će trajati nekoliko tjedana, a možda i dulje. Zadrži li se na funkciji kancelarke do Božića ili ako uvede Njemačku u 2022., po dugovječnosti na funkciji kancelarke, preteći će i svog političkog mentora Helmuta Kohla.

“Semafor” ili “Jamajka” koalicija

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko će vladati Njemačkom, pitanje je za milijun dolara, ali odgovor još nitko ne zna. Vlada jedne stranke nije moguća pa su na redu nove koalicije. Moguća je koalicija „semafor”, u kojoj bi bili SPD, Zeleni i Liberali. Pojedinačni pobjednici kažu da je takva koalicija i najizglednija.

– Birači su bili vrlo jasni i poručili su nam koga žele da sastavi novu vladu. Oni u vlasti žele tri snažne stranke. Svi koji promatraju izborne rezultate vide da je cijela zemlja tako odlučila, da bi tako i trebala izgledati nova vlada, kazao je Olaf Scholz, kancelarski kandidat SPD-a.

Još jutros, unatoč teškom porazu, iz CDU-a su stizale vijesti o tome kako je moguće da i oni formiraju vladu, i to u obliku Jamajka-koalicije. I opet bi u koaliciju ušli Zeleni i Liberali. No tijekom dana ta priča lagano prestaje, dolazi tek priznanje teškog poraza. CDU i CSU, čini se, napuštaju poziciju nakon 16 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Nema tu tajni – izborni rezultati su loši i mi moramo prihvatiti ovaj bolni poraz. Očekivali smo da ćemo mi biti pojedinačni pobjednici. Mislili smo da je naš program najbolji za ovu zemlju, no očito nismo imali pravo, izjavio je Armin Laschet, kancelarski kandidat CDU-a.

Markus Söder, čelnik CSU-a, kazao je da je takav porat razočarenje i da to nitko od njih nije očekivao.

AFD završio je na petom mjestu s 10.3% glasova.

Krajnja ljevica je u prosjeku slabija za 3% posto i na rubu su izbornog praga. No, Liberali i Zeleni posebna su priča. Oni su jezičac na vagi koji će odlučiti o tome kako će izgledati nova vlada. Istina, Zeleni su pomalo razočarani jer su do prije mjesec dana vjerovali da će biti vodeća stranka. No i dalje misle da su potrebni u novoj vladi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Kao što smo rekli jučer, odmah nakon objave rezultata, mi želimo što prije započeti razgovore o formiranju nove vlade jer imamo obvezu prema biračima, izjavila je Annalena Baerbock, kancelarska kandidatkinja Zelenih.

Christian Lindner,
 čelnik Liberala, naglašava da je stranka odlučila početi pregovore sa Zelenima iako nemaju ista mišljenja o svim problemima u zemlji.

Nakon crno-crvene koalicije, na redu je neka nova. O njezinoj nužnosti govore i stručnjaci, ali i obični građani. I njima je, čini se, dosta politike vlade koja je samu sebe potrošila. Politički analitičar Dominik Zaum, ne smatra da će nova trostranačka koalicija biti manje uspješna od dosadašnje crno-crvene. Dapače, misli da će donijeti novi zamah jer njihove razlike u ovom slučaju mogu postati samo prednost u vođenju zemlje, kazao je.

No do objave imena i kancelara nove vlade dalek je put, teški pregovori tek počinju, a prema optimističnim najavama, vlada bi mogla biti sastavljena tek oko Božića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.