Njemačka bilježi veliki porast kriminala – kod imigranata porastao čak 35 posto

Foto: fah

Jesmo li postali zemlja kriminala, pita se ugledni njemački list Der Spiegel. U Njemačkoj je lani zabilježeno ukupno 5,63 milijuna kaznenih djela, odnosno 15.424 dnevno, što je 11,5 posto više nego godinu prije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Veliki porast kriminala kod imigranata

Što se tiče nasilničkog kriminala, zabilježeno je 197.000 slučajeva, čak 20 posto više nego prethodne godine. Za 10,7 posto povećao se i broj osumnjičenih za kaznena djela, na 2,1 milijun u odnosu na 2021. Osobito veliki porast kaznenih djela bilježi se kod imigranata – porastao je u godinu dana za čak 35 posto, pokazuju novi podaci njemačkog ministarstva unutarnjih poslova, piše vecernji.hr

Ono što je osobito zabrinulo njemačku javnost jest porast broja djece osumnjičene za kaznena djela, za čak 35,5 posto, pa je ukupno 93,095 mlađih od 14 godina počinilo kaznena djela. Mladi najviše kradu, napadaju, oštećuju imovinu te trguju ili posjeduju droge. Općenito je riječ o prekidu pozitivnog trenda, jer je do lani Njemačka svake godine bilježila manji broj kaznenih djela u odnosu na prethodnu godinu. Brine i manji broj riješenih slučajeva, koji je manji za 1,4 posto te je pao na 57,3 posto.

Treba li smanjiti dob kaznene odgovornosti?

Što se tiče djece, dojam donekle popravlja smanjenje broja teških zločina koje počine mladi u dobi ispod 14 godina iako se takvi slučajevi, poput ubojstva male Luise u Freudenbergu koje su počinile njezine vršnjakinje, medijski praćeni i potiču društvenu raspravu. Osumnjičene djece za teške zločine bude od jedan do tri puta godišnje. Neki navode i pandemiju kao razlog porasta nasilja. Kada se život nakon lockdowna vratio u središta gradova, s njime se vratio i kriminal.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najnoviji su podaci potaknuli novu raspravu o tome treba li sniziti dob kaznene odgovornosti. U Engleskoj i Walesu ta je granica već 10 godina, u Francuskoj se može suditi i djeci s navršenih 13 godina, a u Njemačkoj onoj koja imaju više od 14 godina. Upravo zbog slučaja 12-godišnje Luise razmišlja se o tome jer su djevojčice koje su joj zadale više ubodnih rana od kojih je iskrvarila smještene u dom iako su, prema nekim navodima, i priznale krivnju. Morat će čekati do 14 godina prije negoli im se može suditi, odnosno oko godinu do dvije godine. Neke od država imaju poseban porast kriminala među djecom.

Kriminal u Baden-Württembergu

U državi Baden-Württemberg broj osumnjičene djece porastao je za 33,4 posto, a lani je čak 10.490 djece ispod 13 godina bilo osumnjičeno za neku vrstu zločina. I to je ponukalo Thomasa Strobla, ministra unutrašnjih poslova te države te ministricu pravde Marion Gentges da i u svoje ime zatraže spuštanje dobi kriminalne odgovornosti jer govore kako su “djeca danas moralno i mentalno odraslija nego mladi 1923. godine” kad je donesena trenutačna regulativa.

Jasno, cilj nije povećati broj djece koja sjede u zatvoru nego utjecati na njihovo ponašanje, a očito je kako provođenje kaznenih postupaka ima utjecaj na suzbijanje takvih devijacija. Dječji domovi i socijalni radnici nemaju mogućnosti koje imaju sudovi, koji imaju ovlasti da odrede različite restrikcije osumnjičenima i osuđivanima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Struka u Njemačkoj je, međutim, protiv takve odluke. Ističu da je slučaj ubojstva male Luise izolirani incident koji ne upućuje na bilo kakav trend. Stručnjaci ističu kako je trend bio suprotan sve do lani, pa je između 2015. i 2021. bilježen pad kaznenih djela za oko 10.500 kod djece ispod 14 godina, a za gotovo 65.000 kod mladih između 14 i 18 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.