Njemačka nastavlja negativnim trendom pada broja novorođenih. Naime, u posljednje tri godine je značajno manje novorođenčadi, a situacija na istoku gora nego na zapadu države.
Još 2021. majka u Njemačkoj imala je, u prosjeku, 1,58 djece. Prema posljednjim statistikama Instituta za ekonomsko istraživanje (ifo) to je sada palo na 1,35. Podaci pokazuju da je u pokrajinama na istoku Njemačke (bivši DDR) natalitet još manji nego na zapadu Njemačke.
>HZJZ: Prošle godine rođeno najmanje djece od 1991. godine
Prema njemačkom uredu za statistiku, u ovoj zemlji je ove godine do konca srpnja rođeno oko 392 tisuće beba – na gotovo 83,5 milijuna stanovnika. To je 3% manje nego u istom razdoblju prošle godine, što znači da se nastavio trend koji je počeo 2022., piše Deutsche Welle.
>Njemačka: U nekim gradovima ima više migranata nego lokalnog stanovništva
Posljednjih desetak godina činilo da se u Njemačkoj stanje popravlja: 2013. je bilo 682 tisuće beba, 2015. već 737 tisuća, a 2016. je to već bilo negdje oko 800 tisuća, 2021. još ih je bilo 795.500. no ponovno je krenuo trend pada.
Nema beba kad ima straha za budućnost
Ifo institut osobito ukazuje na jedan detalj: u saveznim pokrajinama na području nekadašnje Istočne Njemačke je natalitet još značajnije opao nego na zapadu. Ukupno, broj novorođenčadi je pao za oko 13%, ali na istoku je to 17,5%. Gola statistika tu ne može ponuditi objašnjenje, ali to odgovara notornoj činjenici da osobito mlade žene s istoka odlaze na zapad jer tamo imaju bolje izglede i za karijeru i za život – a žena u plodnom dobu ionako u Njemačkoj ima sve manje, piše DW.
„Pitanje o djeci koje se očituje u natalitetu se drastično promijenilo u posljednje tri godine“, kaže Joachim Ragnitz iz podružnice ifo-a u Dresdenu.
>Njemačka u borbi s migrantima: Kako su druge zemlje promijenile svoju politiku otvorenih vrata?
„Očito je to najprije bila pandemija korone, onda izbijanje rata u Ukrajini, a onda i manji prihodi obitelji, su mnoge mlade parove natjerali da odgode svoju želju da imaju djecu.“ Naravno da je odluka o djeci privatna stvar i da ekonomisti mogu samo pretpostavljati razloge. Ali isto tako je i kod tog pitanja važan i odnos troška i koristi: po njihovim procjenama, za obitelj jedno dijete znači trošak od oko 180 tisuća eura. Zato je stvar politike da „ili poveća korist ili smanji trošak“ za mališane.
Kako potaknuti veći natalitet?
U Njemačkoj se već desetljećima lome koplja, što je pravi put kako bi obitelji imale više djece. Treba li više institucija za skrb o mališanima, više propisa kojima će obiteljima biti lakše ostvariti svoju karijeru i uz mališane, ili se sve svodi na veći dječji doplatak?
U Ekonomskom institutu ističu i kako je problem odnosa čitavog društva prema djeci i mališanima.
>Njemačka izglasala kontroverzni zakon: Olakšava se zakonska ‘promjena spola’
„Danas imate hotele koji se čak i reklamiraju kako su samo za odrasle. Tu je sadržana i predodžba o djeci koja samo smetaju“, kaže Ragnitz.
Što se uopće može učiniti da bi se obitelji navelo da imaju više djece? Joachim Ragnitz misli kako se tu treba promijeniti čitav način razmišljanja u društvu, a onda je tu i politika koja se treba sjetiti pravog odgovora.
„Sve to može imati neku ulogu samo na duži rok, ništa kratkoročno. Bez obzira kojim se putem krenulo, promjene će se dogoditi tek veoma, veoma polagano“, istaknuo je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
