Bivši norveški premijer Jens Stoltenberg u srijedu će preuzeti kormilo Sjevernoatlantskog saveza koji bi u godinama koje dolaze trebao pokazati da se može učinkovito suprotstaviti ruskoj agresivnosti i uvjeriti saveznike da daju više novca kako bi NATO bio učinkovitiji.
Stoltenberg (55) će naslijediti Danca Andersa Fogha Rasmussena čije su izjave protiv Rusije od početka ukrajinske krize pridonijele da slika NATO-a ponovno izgleda poput one za Hladnog rata.
Još prije godinu dana NATO je tražio svoj “raison d’etre”, kako se približavalo povlačenje vojnika iz Afganistana gdje se borio 13 godina ali nije iskorijenio talibane niti uspostavio stabilan režim.
“Ali, nakon toga prošli smo jednu turbulentnu godinu”, kazao je veleposlanik Estonije pri NATO-u Lauri Lepik. Tu navodi prije svega rusku aneksiju Krima početkom ožujka i njezino slanje vojske na istok Ukrajine, kao i pojavu ultraradikalnih džihadista u Iraku i Siriji.
Zapravo je ruski predsjednik Vladimir Putin uspio 65-godišnjem savezu vratiti stari smisao postojanja, ocjenjuju analitičari.
U tom kontekstu snižavanje obrambenog proračuna čini snage NATO-a premalo osposobljenima da bi zaista odvratile Rusiju od istoka Europe, budući da se one istovremeno moraju nositi s nevoljama u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, kazala je Alexandra de Hoop Scheffer s američkog instituta German Marshall Fund.
Dvadeset osam čelnika NATO-a odlučili su početkom rujna, na summitu u Walesu, da NATO dobije plan za brze reakcije koji bi mu omogućio da razmjesti snage u nekoliko dana u slučaju agresije, da se ojačaju baze u baltičkim zemljama i u Poljskoj, te da se osigura stalna nazočnost saveznika na istoku. Također su se složili da se trebaju povećati vojni izdaci na 2 posto BDP-a kroz deset godina, odgovarajući time na zahtjev Washingtona koji je dosad snosio najveći teret troškova Alijanse.
“Novi glavni tajnik morat će se koncentrirati na provedbu tih ciljeva”, kazao je Jan Techau, direktor instituta Carnegie Europe. Međutim, ocjenjuje on, teško će se ishoditi da saveznici daju više novca. “Ako Stoltenberg u tome uspije, to će biti pravi uspjeh”.
Summit u Newportu bio je zamišljen kao sastanak posvećen raspravi o ulozi NATO-a po završetku borbenih operacija u Afganistanu. “Ali onda je Putin zauzeo Krim. To je bio ključan trenutak za NATO, to je promijenilo sve”, rekao je tada jedan viši dužnosnik Saveza.
Plan o snagama za brzu reakciju bit će ključan test vjerodostojnosti NATO-a. “Potrebno je da taj plan bude djelotvoran kroz dulje razdoblje, ne godinu ili dvije”, kaže Techau.
Uz to, potreban je pragmatičan i oprezan pristup pitanju Ukrajine kako bi se očuvala mogućnost dugoročne suradnje s Rusijom na temama poput terorizma, sirijskog sukoba, širenja nuklearnog oružja ili Afganistana, kaže De Hoop Scheffer.
Glavni izazov pred NATO-om i njegovim glavnim tajnikom bit će pronaći ton kojim će se obraćati Rusiji. “Stoltenberg zna komunicirati s Rusijom”, ocjenjuje jedan diplomat u Bruxellesu. “Norvežani dijele dio granice s Rusijom, znaju sa svojim velikim ruskim susjedom.. što je korisno u datim okolnostima”, kaže on, dok je dosadašnji glavni tajnik Rasmussen, po njemu, imao pomalo robusnu retoriku prema Moskvi.
U travnju je svaka vojna i civilna suradnja NATO-a i Rusije prekinuta, a Vijeće NATO-Rusija palo je u “duboku komu”, ocjenjuje visoki dužnosnik NATO-a Timo Koster. “Pacijenta ne možemo odmah probuditi ali naš je stav da treba održati otvorenim političke kanale”, dodao je.
