Europski parlament podržao je danas prijedlog hrvatske zastupnice Marijane Petir da se prilikom utvrđivanja baznog razdoblja i referentne razine za šume predvidi iznimka za Republiku Hrvatsku zbog posljedica Domovinskog rata i nemogućnosti gospodarenja šumama u razdoblju Domovinskog rata i mirne reintegracije.
Naime, prvotnim prijedlogom tzv. LULUCF izvješća bilo je predviđeno da se nova referentna razina za šume određuje temeljem nastavka dosadašnje prakse i intenziteta upravljanja šumama, kako je za nacionalne šume prema vrsti i dobnom razredu dokumentirano od 1990. do 2009. godine. Bez predviđene iznimke ovakav prijedlog Hrvatsku bi doveo u nepovoljan položaj u odnosu na druge države članice jer bi određivanje nove referente razine za šume obuhvatilo razdoblje u kojem Hrvatska nije bila i još uvijek nije u mogućnosti u potpunosti upravljati svojim šumama te sukladno prijedlogu Komisije ne bi to mogla činiti niti u budućnosti što bi za Hrvatsku bilo pogubno.
„Naime, Hrvatska od 1991. do 1998. godine zbog okupacije dijela teritorija, Domovinskog rata koji je uslijedio te procesa mirne reintegracije nije mogla upravljati svojim šumama. Posljedice velikosrpske agresije još i danas osjećamo zbog zaostalih minskih sredstva“, pojasnila je Petir zašto traži iznimku za Hrvatsku te dodala: „Hrvatska je do sada uložila preko 680 milijuna EUR za razminiranje minski sumnjivih područja te posao razminiranja preostalih 425 km2 vjerojatno neće biti gotov prije sredine 2019. godine. Preko 90% te preostale minirane površine upravo čine šume.“
Hrvatska ima gotovo 50% državnog teritorija prekrivenog šumom i svake godine ostvaruje značajan prirast šumske biomase. Prema podacima Eurostata, vidljivo je kako su države članice koje su pristupile Europskoj uniji 2004. godine i poslije podigle razinu gospodarenja šumama. „Hrvatska nije bila u mogućnosti ostvariti višu razinu gospodarenja šumama na svom cijelom teritoriju zbog okupacije i miniranosti zemljišta, već samo na teritoriju kojim je mogla u potpunosti upravljati“, istaknula je zastupnica Petir.
Petir je već unutar Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj dobila podršku za svoj zahtjev, a unutar Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane uspjela je putem amandmana izboriti ovu iznimku za Hrvatsku, koja je danas i konačno prihvaćena na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
„U vrednovanju doprinosa šuma europskim energetskim i klimatskim politikama potrebno je pažljivo procjenjivati mogućnosti i kapacitete država članica pogotovo ako se u obzir uzimaju povijesni kriteriji gospodarenja šumama“, kazala je zastupnica Petir prilikom rasprave na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
LULUCF je izvješće o novom prijedlogu Uredbe EU o uvrštenju emisija stakleničkih plinova i uklanjanju stakleničkih plinova koji nastaju zbog uporabe zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u klimatski i energentski okvir za razdoblje do 2030. i izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama.
Svrha je Uredbe zaštititi šume kao ponor ugljika te urediti sustave očuvanja šuma ograničavanjem njihova korištenja u skladu s međunarodnim sporazumima vezanima uz klimatske promjene. Prilikom određivanja referente razine za šume kojima se gospodari ne mogu u bilancu šuma kojima se gospodari ući šume kojima se nije gospodarilo.
Bez ove iznimke, Hrvatska ne bi mogla u potpunosti koristi svoje očuvano šumsko bogatstvo u ekonomskom smislu te bi se gospodarenje tim šumama kojima Hrvatska nije mogla gospodariti negativno obračunavalo zbog efekata prenamjene korištenja šumskog područja unatoč tome što Hrvatska godinama ima pozitivan prirast šumske biomase.
