Povjerenica za ljudska prava VE optužila Mađarsku za uskraćivanje hrane migrantima, oni joj poručili: ‘Fokusiramo se na one koji stvarno trebaju zaštitu’

Foto: Snimka zaslona/Fah/Wikimedia (Fotomontaža: Narod.hr)

Dunja Mijatović, povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe optužila je Mađarsku za kršenje ljudkih prava u postupanju prema ilegalnim migrantima. Kako se navodi na stranicama Vijeća Europe, Mijatović je izjavila kako je Orbanovo antimigracijsko stajalište “potaknulo ksenofobične stavove, strah i mržnju među stanovništvom”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tvrdi da su mnogi tražitelji azila koji se nalaze u tranzitnim zonama lišeni hrane. Između ostalog iskoristila je priliku te kritizirala Mađarsku i zbog odnosa prema udrugama civilnog društva i pogoršanja u neovisnosti pravosuđa.

Podsjetimo, Orban je najveći kritičar politike otvorenih vrata i upozorava na brojne organizacije koje pomažu ilegalnim migrantima, a osobito one koje financira Soros. Vladini plakati protiv predsjednika EU-a Junckera i američko-mađarskoga milijardera Georgea Sorosa, dovele se do toga da je Europska pučka stranka (EPP) suspendirala Orbanov Fidesz pred predstojeće europarlamentarne izbore.

> Stop Soros ide dalje: Mađarska će kažnjavati organizacije koje organiziraju dolazak ilegalnih imigranata

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Mađarska ustrajna u kampanji protiv ovakve EU koja surađuje sa Sorosem

Mijatović je pozvala Mađarsku na velike promjene prema tretmanu tražitelja azila, opisujući imigracijsku situaciju u Mađarskoj kao “neopravdanu”. Prozvala je Orbana zbog “tvrdokornih” stajališta oko migracijske politike. Iskazala je i zabrinutost “zbog ponovljenih prijava o prekomjernoj upotrebi nasilja od strane policije tijekom prisilnog uklanjanja stranih državljana”, kazala je Mijatović.

Mjatović je prozivala i Hrvatsku za “kolektivno protjerivanje i policijsko nasilje nad ilegalnim migrantima” i to pozivajući se na “upozorenja domaćih i stranih nevladinih organizacija”. Hrvatski MUP odbacio je njene navode.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Do sada niti u jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima uporabili sredstva prisile. Isto tako nisu potvrđeni navodi da policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja čine kaznena djela krađe, istaknuo je MUP u svom priopćenju koncem 2018. godine.

> Tko je Dunja Mijatović iz VE – koja Hrvatsku optužuje za nasilje nad ilegalnim migrantima

> Na osnovu informacija nevladinih udruga: VE optužuje hrvatsku policiju za ‘nasilje nad ilegalnim migrantima’ – MUP odbacuje navode

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mađarska je osporila izvješće VE: Prihvaćamo azilante koji stvarno trebaju zaštitu

U svojem priopćenju, mađarski ured za vanjske poslove općenito je pozdravio izvješće u trajanju od 37 stranica, rekavši da “sadrži nekoliko valjanih primjedbi”, ali je osporilo optužbe o tretiranju migranata, navodi BBC.

U vezi s pitanjem azilanata, Mađarska je naglasila da ispunjava svoje obveze prema međunarodnom pravu te da je “čvrstog stajališta da bi trebalo pružiti zaštitu onima koji bježe od progona”.

“Zlostavljanje azila je veliki teret”, kažu Mađari u izvješću, “a Mađarska se snažno protivi zlouporabama kako bi se svi potrebni resursi koncentrirali na one koji stvarno trebaju zaštitu”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada je riječ o osiguravanju hrane za one u tranzitnim zonama, Mađarska je izjavila da nema “nikakvu obvezu pružanja cateringa” nakon odbijanja azila te navode da se hrana može kupiti u tranzitnoj zoni u bilo kojem trenutku, priopćilo je mađarsko Ministarstvo vanjskih poslova.

Dunja Mijatović: Bosanskohercegovačka stručnjakinja za medijske zakone

Bosanskohercegovačka stručnjakinja za medijske zakone i regulacije Dunja Mijatović u travnju 2018. preuzela je dužnost povjerenice Vijeća Europe za ljudska prava, priopćeno je iz te institucije.

Mijatović je izabrana na tu funkciju na skupštini Vijeća u siječnju te je prva žena na tom položaju na kojem nasljeđuje Nilsa Muižnieksa koji je na toj funkciji proveo šest godina.

Dunja Mijatović završila je diplomski studij u Sarajevu 1987. godine nakon čega je magistrirala Europske studije na Sveučilištu u Sarajevu, Sussexu, Bologni i Londonskoj školi ekonomije.

S 34 godine osnovala regulatornu agenciju za komunikacije u BiH

Već 1998. godine jedna je od osnivačica regulatorne agencije za komunikacije u BiH, a 2015. godine dobitnica je Medalje Charlemagne kojom se prepoznaje doprinos osobe u medijima u procesu europskog ujedinjenja i razvoja europskog identiteta.

Majka Dunje Mijatović bila srpska predstavnica u Predsjedništvu BiH 1992.-1996., a djed visoko rangirani partizan

Inače, Dunja Mijatović je kći Tatjane Ljujić-Mijatović koja je bila srpska predstavnica u predsjedništvu BiH od 1992. do 1996. godine kojim predsjedao Alija Izetbegović. Bila je veleposlanica BiH pri UN-u 1993. godine te je obnašala dužnosti zamjenika predsjedavajućeg Gradskog vijeća Grada Sarajeva i zamjenika predsjednika Savjeta za obrazovanje pri Federalnom ministarstvu obrazovanja u Sarajevu.

Zanimljivo, Tatjana Ljujić-Mijatović je članica Srpskog građanskog vijeća u BiH za kojeg je šef Tima za koordinaciju istraživanja ratnih zločina i nestalih civila Republike Srpske Staša Košarac izjavio kako ne može govoriti u ime srpskog naroda jer u svojih 16 godina postojanja nikada nije osudilo zločine bošnjačke strane nad srpskim civilima. Uz to je napomenuo kako su ljudi oko tog vijeća cijeli rat u BiH proveli u službi Alije Izetbegovića, stoga se može reći da je njen status među Srbima, sličan statusu Željka Komšića među Hrvatima.

Djed Dunje Mijatović bio je visoko rangirani zapovjednik u partizanskom pokretu tijekom Drugog svjetskog rata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.